Svaka vrtlarska priča počinje sa sjemenom, malenom čahuriciom u kojoj se krije uspavana biljka koja čeka povoljne uvjete da izađe na svjetlo dana. Dok se neke mahunarke, poput boba i graška, na gredice mogu sijati već u jesen, rano proljeće pravi je trenutak za početak vrtlarske sezone, a najvažniji zadatak je izabrati kvalitetno sjeme. Samo iz takvog sjemena niknut će zdrava i snažna biljka otporna na bolesti i štetnike te nas podariti obiljem plodova. No, kako prepoznati takvo sjeme i gdje ga nabaviti?
Ako sjeme nabavljamo preko komercijalnih sjemenarskih kuća, možemo biti sigurni da nabavljamo sjeme od biljaka koje su se uzgajale na konvencionalni način upotrebom pesticida i herbicida, koje je označeno kao standardno sjeme ST.
Svi relevantni podaci o klijavosti, količini, naknadnom tretiranju, primjerice fungicidima, jasno su napisani na stražnjoj strani paketića. Takvo sjeme je pouzdano, a posebice hibridno sjeme s oznakom F1, koje nastaje križanjem izabranih biljaka s boljim osobinama i većom kvalitetom. Jedina “kvaka” kod hibridnog sjemenja je to što se sjeme ne može sakupljati jer je druga generacija često slabija i nema iste karakteristike kao matična biljka.
SJEME IZ VLASTITOG VRTA
Ne tako davno kupovanje sjemenskog materijala bio je strani koncept za naše vrtlare i vrtlarice, koji su svake godine prikupljali vlastito sjeme za iduću vrtlarsku sezonu. Tako se zapravo radilo već tisućama godina, otkad je čovjek ostavio nomadski način života i primio motiku u ruke. Divlje biljke poput pšenice, kukuruza, luka i mrkve domestificirane su i pretvorene u novu, kultiviranu vrstu, a do 2000. godine prije naše ere pripitomljene su gotovo sve vrste koje danas čine glavninu naše prehrane.
Sjeme su uvijek razvijali i čuvali poljoprivrednici i svagdje u svijetu njegovala se biološka raznolikost. Samo u Južnoj Americi uzgajalo se više od 5000 sorti krumpira, ali danas taj genetski bazen ubrzano presušuje. Rastom i razvojem sjemenarske industrije oteto je sjeme iz ruke poljoprivrednika, čime tržište kontinuirano gubi mnoge vrste koje su postale komercijalno neisplative. Postoji niz prednosti zbog kojih je vrijedno čuvati vlastito sjeme
1. Sijanjem raznolikih sorti može se postići da plodovi dozrijevaju u različitom ritmu kako se troše.
2. Biljka čije se sjeme probire iz godine u godinu sve se više prilagođava vrtu u kojem raste i s vremenom postaje otpornija na bolesti i štetnike.
3. Sakupljanjem vlastitog sjemena vrlo se brzo isplati početno ulaganje u njegovu nabavu, a to posebice vrijedi za veliki vrt s mnogo vrsta.
4. Stvaranje neovisnosti u odnosu na agrokompanije i njihove proizvode poput hibridnog povrća, čije se sjeme mora svake godine iznova kupovati.
ZLATNA PRAVILA ČUVANJA SJEMENA
- Samo se potpuno suho sjeme pohranjuje u papirnate vrećice, limenekutije, staklenke.
- Svaki postotak vlage koji se izdvoji iz sjemena produljuje životni vijek dvostruko, odnosno, što se sjeme bolje osuši, dulje će zadržati klijavost.
- Sjeme se mora čuvati na niskim temperaturama te u suhoj i mračnoj atmosferi. Ne smije se izlagati temperaturi većoj od 40 Celzijevih stupnjeva, niti sušiti u pećnici.
- Klijavost sjemena ne traje vječno, zbog čega je kolekciju potrebno često obnavljati (klijavost ne prestaje odmah, nego pomalo opada iz godine u godinu).
- Zima je idealno doba da se provjere zalihe i kvaliteta sjemena.
- Vlažni zrak i visoka temperatura dva su najveća neprijatelja uskladištenog sjemena.
ŠKRINJA S BLAGOM
Sjeme se najčešće skladišti u staklenke ili papirnate vrećice, ambalažu u kojoj će prije svega biti zaštićeno od vlage koja može izazvati njegovo propadanje. Naime, ako se predugo čuva u lošim uvjetima, klijavost sjemena znatno će oslabiti.
ČUVARI SJEMENA - ČUVARI BUDUĆNOSTI
Upravo stoga čuvanje starinskog sjemenja jedna je od važnijih zadaća svakog vrtlara, čime pridonosi očuvanju genetske biološke raznolikosti vrtova naših baka. Sakupljanje sjemenja tradicija je koja se nekad njegovala na selu, a porastom osviještenosti o zdravoj prehrani, ali i očuvanju okoliša, sve više vrtlara vraća se starinskim tehnikama organskog vrtlarenja i sakupljanju vlastitog sjemenja.
Bez zdravog sjemena nema ni organskog vrta u kojem rastu zdrave biljke, čega je svjestan svaki vrtlar koji u svojem vrtu sakuplja vlastito sjeme povrća i drugih biljaka koje uzgaja. Sakupljajući svake godine sjeme lijepih i zdravih primjeraka, zapravo se kultiviraju i selekcioniraju one sorte koje najbolje uspijevaju u tom podneblju.
Takva specifična kvaliteta i raznolikost sorti teško da se može naći u vrtnim centrima, gdje se isključivo prodaje sjeme uzgojeno na velikim površinama po mjeri poljoprivredne industrije.
K L I J A V O S T S J E M E N A
Dugotrajna izloženost sjemenja lošim uvjetima posebice kad je u pitanju vlaga, znatno će oslabiti njegovu klijavost. Čim se sjeme navlaži, mirovanje se prekida, čak i ne treba odmah isklijati, a da se aktivira i počne trošiti rezervne tvari koje su u njemu pohranjene. Tehnika provjere klijavosti sjemena vrlo je jednostavna. Po dvadesetak sjemenki vrste koje ste izabrali stavite na vlažnu papirnatu maramicu u plitku staklenu ili plastičnu posudicu preko koje se može navući tanka prianjajuća prozirna folija. Za nekoliko dana, najkasnije za dva tjedna, pri temperaturi 20 do 22 Celzijeva stupnja pojavit će se klice.
Ako isklija više od polovice sjemenki, klijavost je još dovoljno dobra, no ako sjeme i poslije tri tjedna naklijavanja ne pokaže nikakvu aktivnost, vrijeme je za nabavu novog sjemena.
RADOVI U D&D VRTU
Pri planiranju organskog vrta, za početak je dobro nabaviti domaće sjeme jer je ono najprilagođenije lokalnim klimatskim uvjetima. U slučaju da je otežano dobavljanje starih autohtonih vrsta i sorti povrća, poslužit će i standardno iz sjemenarni pod uvjetom da se za sljedeću sezonu sakupi vlastito sjeme
SIJANJE GRAŠKA
Grašak je mahunarka koja se u vrtu može sijati u jesen ili u rano proljeće, čim temperatura tla dosegne 10 Celzijevih stupnjeva. Možemo ga sijati u redove ili skupine, ovisno o tome koliko je mjesta u gredici, a ako su povoljni vremenski uvjeti, proklijat će za osam do deset dana.
PRESADNICE BLITVE
Ako nismo sigurni hoće li sjeme proklijati direktno na tlu, uvijek možemo posijati sjemenke u posudicu i uzgojiti presadnicu. Mi smo to napravili s crvenom blitvom, koja će sa svojim stapkama boje ciklame biti u lijepom kontrastu s nježno zelenim graškom.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
