Divne cvjetne kugle!

Cvatu od proljeća do kraja ljeta, nisu zahtjevne u njezi i mogu mijenjati boju cvijeta

 Bethel Church Farm-Michelle
Hortenzija, lat. Hydrangea je rod unutar kojega postoji 70-ak vrsta. Grmolika je, zeljasta biljka koja naraste do visine od 150 cm

Međutim, ima vrsta koje mogu doseći do četiri metra i formirati prava mala stabla (slika 4584). Manji broj ljudi zna da postoje i vrste, poput H. petiolaris, koje su penjačice i mogu doseći visinu od 15 metara.

Neke vrste su listopadne, a neke zimzelene. Latinski naziv roda "hydrangea" dolazi od grčkih riječi hydor = voda i aggeion = posuda. Sam naziv asocira na vodu pa već imenom daje naslutiti da je riječ o biljci koja voli obilno zalijevanje.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Smatram da je prilično popularna zbog same duljine cvatnje jer cvate praktički od proljeća do kraja ljeta, nije zahtjevna u smislu njege i doslovno se može mijenjati boja cvijeta promjenom pH vrijednosti zemlje. I nakon što ocvate, u jesen ostanu osušene cvjetne kugle na grmu, koje su također prilično dekorativne. Mene prvi cvatovi podsjete na moju baku. Ona je imala poveći grm u dvorištu svoje kuće. Redovito ga je pazila i obavezno bi me svake godine nazvala da se pohvali unuku-vrtlaru prvim cvatom. Taj poziv baki je bio dobar povod da čuje svog unuka, a tijekom godina se pretvorio u neku rutinu. Tako i danas, kada ugledam prve cvatove, očekujem "taj" poziv. Nažalost, ljudi prolaze, ali lijepa sjećanja ostanu. A još su snažnija kad ih potakne cvijet poput ovog. Osim u vrtovima, hortenzija je omiljena i među cvjećarima, pa ćete ih često imati priliku vidjeti kao motiv na brojnim svečanostima, posebice vjenčanjima. Prođete li Cvjetnim ili Britanskim trgom u Zagrebu, primijetit ćete da brojni štandovi nude upravo aranžmane s hortenzijama u svim nijansama.

image
Berislava Picek/ CROPIX

ZNAČENJE HORTENZIJA

Postoje brojne predaje u vezi sa značenjem samog cvijeta.

Na primjer, u viktorijanskoj Engleskoj hortenzije su označavale hvalisanje i obično su ih darovali osobama koje su smatrali taštima. Međutim, većina značenja je ipak vezana uz ljubav i isprike. Označava srdačnost i pomirenje. Jedna od legendi kaže da je japanski car, nakon što se ružno ponio prema djevojci koju je volio, odlučio uz ispriku pokloniti joj ružičaste hortenzije ne bi li se ispričao za svoje ponašanje. Otad se smatra da ružičaste i plave hortenzije treba pokloniti uz iskrenu ispriku. Stoga, ako "zeznete stvar", a želite se pomiriti s djevojkom ili suprugom, preporučujem da joj, uz ispriku, poklonite buket hortenzija. Na taj način pojačat ćete emocionalni dojam i dati joj do znanja da ste iskreni. Odličan su izbor za poklon dobrim prijateljima ili za vjenčani buket jer simboliziraju razumijevanje.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Hortenzije se odlikuju cvjetovima koji su skupljeni u krupne, loptaste cvatove. Cvatovi su obično bijele boje, ali postoje vrste koje mogu biti u cijeloj paleti pastelnih boja, od bijele, svih varijanti roze i ljubičaste pa sve do plave. Poput prave pH ljestvice.

Jedna od takvih vrsta je i H. macrophylla (velelisna hortenzija), od koje je danas izvedeno više od 600 kultivara.

Hortenzija spada u kritosjemenjače, odnosno biljke koje stvaraju sjeme. Kritosjemenjače su specifične po tome što se kod njih zameci budućeg sjemena nalaze u plodnici na dnu tučka. To spominjem zato što većina ljudi ne zna da hortenzije ustvari imaju dvije vrste cvjetova unutar cvata. Naime, navedeni cvjetići u lijepim bojama su sterilni, odnosno oni ne stvaraju sjeme. Ako dobro pogledate, zamijetit ćete u središtu cvata sitne, neugledne cvjetove, koji su plodni.

Hortenzije izvorno potječu iz istočne Azije (Japan, Kina, Koreja), Himalaje, Indonezije i Amerike. Međutim, ljudi su ih proširili i danas ih možemo pronaći u gotovo svim dijelovima svijeta. Brojni primjerci preneseni su na otok Faial u Portugalu, koji se danas naziva "Plavi otok" zbog boje koju mu daju hortenzije u cvatu.

image
Jonathan Borba/Unsplash

Gotovo svi dijelovi hortenzije sadrže cijanogene glikozide, zbog čega su umjereno otrovni i nisu pogodni za konzumaciju.

ZANIMLJIVOST

U Japanu postoji čaj, takozvani ama-cha 甘 茶, što znači slatki čaj.

Riječ je o čaju koji se radi od H. serrata, čiji listovi sadrže tvar phododulcin, koji daje slatki okus. Da bi dobili puninu okusa čaja, svježi listovi H. serrate se zgužvaju, isparavaju i suše dok ne dobiju poželjnu smeđu boju.

Ama-cha se koristi za svečanost kupanja Bude (kan-budsu). Tijekom ceremonije, koja se odvija svake godine na 8. travnja (Budin rođendan u Japanu), ama-cha se izlije preko Budina kipa i posluži ljudima.

Legenda kaže da je devet zmajeva zatočilo Amrita (besmrtnost) na dan kada je Buda rođen. Ama-cha predstavlja Amrita u Japanu.

ZANIMLJIVE VRSTE HORTENZIJA

image
Berislava Picek/ CROPIX

1. Hydrangea macrophylla - "velelisna"

Listopadni je grm porijeklom iz Japana. Proširena je i danas je nalazimo u gotovo svim dijelovima svijeta. Može narasti do dva metra u visinu i doseći do 2,5 metara u širinu. Odlikuje se velikim cvatovima od ružičaste do plave boje, ovisno o pH tla. Još je nazivaju velelisna ili francuska.

Prema dostupnim podacima, smatra se da je od nje izvedeno više od 600 kultivara te da je jedna od najrasprostranjenijih hortenzija uopće.

image
Berislava Picek/ CROPIX

2. Hydrangea arborescens "Annabelle"

Mali je listopadni grm sa širokim, ovalnim lišćem i vrlo velikim sfernim glavama te bijelim, sterilnim cvjetovima. Često je nazivaju "glatka" hortenzija ili "divlja". Naraste do tri metra.

image
Berislava Picek/ CROPIX

3. Hydrangea heteromalla - "vunena"

Uspravni je listopadni grm, naraste 50 - 70 centimetara. Zanimljiv je zato što mlade grančice imaju dlačice pa je često nazivaju "vunena" hortenzija. Drugi nazivi koji se pojavljuju su "himalajska" ili "kineska". Listovi imaju izražene crvene peteljke.

image
Berislava Picek/ CROPIX

4. Hydrangea paniculata - "metličasta"

Također je listopadni grm, naraste do 2,5 etara u visinu te 1,5 metara u širinu. Može se pronaći u rijetkim šumama i na planinskim padinama.

Ima velike cvatove konusnog oblika, sastavljene od kremastih (plodnih) cvjetova te ružičastih i bijelih (sterilnih) cvjetova.

image
Berislava Picek/ CROPIX

5. Hydrangea quercifolia - "hrastolisna"

Listopadni je grm s bijelim cvjetnim glavama, koji može doseći visinu do osam metara. Najčešće je uzgajana vrtna biljka diljem SAD-a. Brojne sorte su komercijalno dostupne.

Zanimljive su mlade stabljike, svijetlosmeđe boje, koje se starenjem ljušte u tankim pahuljicama, pa dobivaju atraktivnu zagasito narančastu boju.

Listovi podsjećaju na veću verziju hrastova lišća, prema čemu je i dobila naziv.

Zanimljivo je da grmovi uzgajani u sjeni redovito imaju veće listove od onih koje se uzgajaju na suncu.

Cvatovi su od kremaste do svijetloroze boje. Boja ne ovisi o pH promjeni tla.

image
Berislava Picek/ CROPIX

6. Hydrangea bretschneideri

Otkrio ju je 1882. godine na planinama oko Pekinga (Kina) ruski botaničar dr. Emil Bretschneider po kojem je i dobila naziv. Još je nazivaju "mongolska".

H. bretschneideri listopadni je grm čije grane imaju koru boje kestena. Specifična je po svojem pahuljastom lišću. Cvatovi su veliki i bijele boje, a starenjem poprimaju rozu nijansu.

image
Berislava Picek/ CROPIX

7. Hydrangea aspera subsp. Sargentiana

Također je listopadni grm. Cvate od srpnja do početka rujna. Ima male plave do ljubičaste plodne cvjetove, okružene bijelim (neplodnim) cvjetovima. Grane su smeđe boje, a listovi tamno zeleni, specifično jajoliki, puni sitnih dlačica.

image
Berislava Picek/ CROPIX

8. Hydrangea petiolaris

Za razliku od ostalih, koje su grmolike ili stablašice, H. petiolaris je penjačica.

Dostiže visinu između 9 i 15 m, a može narasti do 2 m u širinu.

Ova iznimna vrsta potječe s područja Japana i Koreje, a može ih se pronaći i na otoku Sakhalin na ruskom Dalekom Istoku.

Ponekad je tretiraju kao podvrstu usko vezane H. anomale, koja potječe iz Kine, Mijanmara i Himalaje, kao Hydrangea anomala subsp. petiolaris.

Međutim, moram napomenuti da se, prema literaturi, H. anomala razlikuje po veličini, jer je manja (naraste do 12 metara i ima cvjetne cijevi do 15 cm promjera).

H. petiolaris ima zračne korjenčiće, pomoću kojih se poput bršljana hvata za podlogu, pa se ponekad može naći na vanjskim zidovima kuća.

Samo u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu postoji 10-tak različitih vrsta. Pozivam vas da dođete i pogledate.

image
Berislava Picek/ CROPIX

NJEGA HORTENZIJA

image
Annie Spratt/Unsplash

SVJETLOST

Idealno mjesto za sadnju je polusjenovito, jer će se velike cvjetne lopte s lišćem nerijetko objesiti na prejakom suncu. Međutim, ako je obilno i redovito zalijevate, može podnijeti i izravno sunce. Ima izvrsnih primjera u našoj Dalmaciji, gdje grmovi lijepo izgledaju, unatoč žarkom suncu. Primjer je vrt ispred apartmanskog naselja Punta na otoku Lošinju, koji sam nedavno imao prilike vidjeti u prolazu. Unatoč izuzetno visokim temperaturama tijekom dana, grmovi su pravi primjer dobrog održavanja, pa ako budete u blizini, svakako pogledajte.

ZALIJEVANJE

Hortenzije vole obilno zalijevanje. Za vrućih ljetnih dana čak se preporučuje zaliti dva puta dnevno. Naravno, najbolje ujutro i navečer, kako ne biste šokirali biljku, i to kišnicom ili odstajalom vodom. Voda koja sadrži kamenac može promijeniti pH vrijednost supstrata, a time uzrokovati i promjenu boje cvatova.

image
Veri Ivanova/Unsplash

OREZIVANJE

Hortenziju je potrebno orezivati jednom godišnje, prije pojave lisnih pupova. Važno je imati na umu da ako ih ne orezujete redovito, težina cvatova će savladati snagu stabljike i doći će do savijanja i mogućeg pucanja stabljike, a sam grm postat će "raspušten" i izgubiti formu. Međutim, morate poznavati i vrstu hortenzije koju želite orezati. Naime, postoje vrste koje cvjetaju samo na starim stabljikama.

Također, nakon cvatnje bilo bi dobro prikratiti izboje da bi se sljedeće godine na njihovim vrhovima ponovo stvorili cvjetni pupovi.

Kod metličastih hortenzija, ovogodišnje izboje potrebno je orezati u kasnu zimu i ostaviti tek nekoliko pupova.

image
Berislava Picek/ CROPIX

PREZIMLJAVANJE

Iako postoje savjeti da se hortenzija u jesen oreže do visine 50-ak centimetara, pa prekrije slamom ili zemljom, nisam pobornik tog načina. Hortenzije dobro podnose niske temperature, ali je važno da imaju zaštićenu srčiku (unutrašnjost grana). Iz tog razloga, savjetujem da je orezujete isključivo u proljeće da bi grane zimu dočekale cijele, a time na neki način i zaštićene.

Ako dođe do oštećenja grana uslijed mrazova, potrebno je grm prikratiti do zemlje. Treba imati na umu da će, u tom slučaju, cvasti tek sljedeće godine.

PRIHRANA

Gnojimo je u proljeće. U vrijeme intenzivnog cvata, dobro ju je prihranjivati gnojivom s većim udjelom dušika. (NATUREN® BIO GNOJIVO ZA RODODENDRONE 1,7 kg, 39,90 kn Silk Adria)

Zalijevanjem ekološkim preparatima na bazi željeza, spriječit ćemo pojavu žućenja listova.

image
Berislava Picek/ CROPIX

CVATNJA

Hortenzije cvatu od proljeća do kasne jeseni.

Biljke u divljim populacijama obično su bijele i imaju malo raskošnih cvjetova. Međutim, danas ima sve više kultiviranih hortenzija koje imaju velike, bogate cvatove. Često su ti cvatovi sastavljeni isključivo od neplodnih cvjetova (ne stvaraju sjeme).

Postoje dvije cvjetne forme. Okrugla, čiji cvatovi sliče velikim pom-ponima I takozvana metličasta, čiji cvatovi sliče metli ili "mopu," pa ih u stranoj literaturi još nazivaju "mophead".

Cvjetovi nekih rododendrona i vibumuma svojim izgledom i formom mogu na prvi pogled sličiti nekim hortenzijama.

NAJČEŠĆE BOLESTI

Bolesti hortenzija najčešće su uzrokovane gljivicama ili bakterijama, kojima se biljka inficira preko rana, reznih rana ili strugotina stabljike i korijena. Također visoka vlažnost zraka pospješuje nastanak i razvoj bolesti.

Najčešće su bolesti palež i trulež korijena te pepelnica. Primijetit ćete ih po malim, bijelim i ljubičastim pjegama na lišću. Takvo lišće otpada, a pupovi su nerazvijeni i suše se. U slučaju pojave takvih simptoma, potrebno je grmove tretirati svakih 10-15 dana sredstvom koje možete nabaviti u specijaliziranoj poljoapoteci, a rezidbom redovito uklanjati zaraženo lišće.

image
Berislava Picek/ CROPIX

VAŽNO!

Nakon rezidbe bolesnih grana, redovito napravite dezinfekciju škara i ostalog alata koji ste koristili. To napravite tako da ga temeljito operete vodom da biste uklonili ostatke zemlje i biljaka, pa nakon toga dobro isperite medicinskim alkoholom, koji možete nabaviti u ljekarnama. Na taj ćete način spriječiti širenje bolesti na druge biljke.

Od parazitarnih bolesti, najčešće su lisne uši, koje se hrane slatkastim sokovima. Same uši nisu toliko problematične, ali mogu biti prijenosnici virusnih i gljivičnih oboljenja, stoga ih je dobro držati pod kontrolom. Redovito ih uklanjajte s listova. Preporučuje se ispiranje invadiranih listova vodom i blagom sapunicom ili prskanje gotovim pripravkom. (NATUREN® BIO PRIRODNI INSEKTICID PROTIV LISNIH UŠI, SILK ADRIA)

Osim navedenih bolesti, kod hortenzija se može javiti i metabolički poremećaj. Jedan od takvih je KLOROZA, koja je posljedica nedostatka željeza u tlu. Zamijetit ćete da lišće požuti i počne venuti. Ako ignorirate prve simptome, tijekom vremena, biljka će oslabiti i izgubiti svoju ljepotu. PREVENCIJA I LIJEČENJE: preparatima na bazi željeza, kalijev nitrat (prema uputama u pakiranju). (SUBSTRAL - gnojivo s dodatkom željeza, 64,90 kn SILK ADRIA)

"Delikatno rumenilo latica, podsjeća me na otkucaj srca, a veličinom može odgovarati jedino srcu pošiljatelja" slavni azijski cvjećar Tan Jun Yong o simbolici ružičaste hortenzije

image
Berislava Picek/ CROPIX

NAČINI RAZMNOŽAVANJA

Hortenzije se mogu razmnožavati na tri načina: sjemenom, reznicama i dijeljenjem korijena

RAZMNOŽAVANJE SJEMENOM

Ako se odlučite razmnožiti hortenzije sjemenom, morate imati na umu da je većina cvatova, kompozicija izraženijih, sterilnih cvjetova (ne stvaraju sjeme) i sitnih, plodnih cvjetova (stvaraju sjeme).

SAKUPLJANJE SJEMENA

Kada cvat uvene i počne se sušiti (slika 5385, 5388), stavite papirnatu vrećicu iznad njega, pa odrežite stabljiku. Tako ćete spriječiti da vam se sjeme rasipa pri rezanju stabljike. Potom ostavite odrezanu cvjetnu glavicu da se osuši u papirnatoj vrećici na suhom mjestu. S vremena na vrijeme protresite vrećicu da bi se sjeme oslobodilo.

Nakon nekoliko dana, pažljivo istresite sjeme iz vrećice, imajući na umu da je sitno poput prašine.

SJETVA

Sjeme možete sijati odmah ili ga spremiti na suho i hladno mjesto do proljeća.

Ako ga želite odmah posijati, preporučujem da prvo napravite klijance (isklijete sjeme), zatim ih rasadite u posude za presadnicama. Tek gotove presadnice sadite direktno u zemlju.

RAZMNOŽAVANJE REZNICAMA

image
Berislava Picek/ CROPIX

1. Odrežite s hortenzije grančicu dužine 20-ak centimetara. Birajte starije grančice (prepoznat ćete ih po smeđoj boji).

image
Berislava Picek/ CROPIX

2. Supstratom napunite lončić, pa utisnite reznicu (odrezanu grančicu) u njega. Stavite lončić na toplo i svjetlo mjesto, pa redovito zalijevajte. Ponovo napominjem da hortenzije vole obilno zalijevanje.

image
Berislava Picek/ CROPIX

3. Nakon nekoliko mjeseci, primijetit ćete lisne pupove na posađenoj reznici.

image
Berislava Picek/ CROPIX

4. Tada možete biti gotovo sigurni da je reznica razvila korijenov sustav u zemlji.

image
Berislava Picek/ CROPIX

5. I da je vrijeme za presadnju u veći lončić ili direktno u vrt.

Kao što sam već naveo, današnji kultivari hortenzija, koje možete nabaviti u našim trgovinama, napravljeni su tako da imaju isključivo sterilne cvjetove. Zato osobno preporučujem razmnožavanje reznicama ili dijeljenjem korijena (za iskusnije vrtlare).

DIJELJENJEM KORIJENA

Radi se tako da štihačom pažljivo izvadimo cijelu biljku iz zemlje i odijelimo cijelu biljku i korijen na dva dijela, a zatim rasadimo biljke na željena mjesta.

SADNJA HORTENZIJA

U našim rasadnicima i vrtnim centrima mogu se nabaviti u teglama. (Možete ih nabaviti u trgovini FLORA)

S obzirom na to da ih prodaju u punom cvatu, iznimno su atraktivne. Možete ih držati kao takve u teglama na terasama i balkonima, međutim osobno preporučujem da ih nakon cvatnje obavezno posadite direktno u zemlju kako ne bi izgubile svoju ljepotu ili se smrznule u teglama tijekom zime.

image
Berislava Picek/ CROPIX

1. Odaberite polusjenovito mjesto u svojem vrtu.

image
Berislava Picek/ CROPIX

2. Štihačom iskopajte rupu. (štihača kovana s nagazom nasađena Kresser, 62,00 kn, Miagra)

image
Berislava Picek/ CROPIX

3. Kada ste iskopali rupu veličine otprilike jednog "štiha" (širine štihače), ispunite dno supstratom. (NATUREN BIO SUPSTRAT ZA VRT 40 L, 74,90 kn Silk Adria)

image
Berislava Picek/ CROPIX

4. Pažljivo izvadi sadnicu iz tegle.

image
Berislava Picek/ CROPIX

5. Položi je u rupu sa supstratom.

image
Berislava Picek/ CROPIX

6. Zatim zatrpaj korijen ostatkom zemlje.

image
Berislava Picek/ CROPIX

7. Svježe posađenu hortenziju obilno zalijte vodom.

KAKO PROMIJENITI BOJU?

Primijetio sam da dosta ljudi prilikom kupovine hortenzije ne bira prema vrsti, nego isključivo prema boji. Međutim, većina kultivara koji su dostupni u našim trgovinama potječu od H. macrophylle, što znači da su podložni promijeni boje, ovisno o pH vrijednosti tla, odnosno česticama aluminija.

image
Kenshi Kingami/Unsplash

BIJELE NIJANSE

Hortenzije bijele boje ne ovise o pH vrijednosti tla, uvijek su bijele!. Naime, boja cvijeta tih vrsta ne ovisi o pH vrijednosti tla.

PLAVE NIJANSE - pH 3 - 4,5 (kiselo tlo) - što je tlo kiselije, plava boja je intenzivnija.

image
Berislava Picek/ CROPIX

MIJEŠANE NIJANSE - pH od 6,5 - 7 - prelazne nijanse, obično u fazi zakiseljavanja ili alkaliziranja tla, ovisno o dijelovima korijena koji su primili više alkalnog ili kiselog

RUŽIČASTE NIJANSE - pH veći od 7 (alkalno tlo) - u većini našeg podneblja tlo je prirodno vapnenasto.

Kako biste povećali kiselost tla:

1. hortenziju posadite u gotovi supstrat za rododendrone (SUBSTRAL® ZEMLJA ZA RODODENDRONE i AZALEJE 70 l, 89,90 kn, Silk Adria)

2. redovito prihranjujte gnojivom koje sadrži aluminijev sulfat

3. dodajte kompost koji ste pripremili od lišća hrasta, iglica bora ili mljevene kave

4. zalijevajte kišnicom

image
Karina Vorozheeva/Unsplash

Kako biste povećali alkalnost tla:

1. zalijevajte običnom vodom iz slavine ili bunara, koja prirodno sadrži vapnenac

2. prihranjujte gnojivom koje sadrži veću količinu fosfora

3. dodajte kompost sačinjen od pepela drva ili mljeveni vapnenac

Moram napomenuti da se promjena boje neće dogoditi preko noći. Morate biti uporni i redovito tretirati gornji sloj zemlje oko korijena.

image
Berislava Picek/ CROPIX

SAVJET VIŠE ZA ODRŽAVANJE BUKETIĆA SVJEŽE UBRANIH HORTENZIJA

Iako kao vrtlar nisam pobornik ni ljubitelj rezanog cvijeća, jer mi "profesionalna deformacija" nalaže da im je mjesto u vrtu, poštujem ljude koji vole rezano cvijeće i bave s njime. Stoga, prenosim savjet cvjećara: "Ako primijetite da su cvjetići hortenzije malo klonuli, šokirajte ih potapanjem u vodu na tri-četiri sata. Možete si pomoći kamenom da održite cvjetove potopljenima. Hortenzije, osim korijenjem, crpe vodu i preko latica, pa je dobro cvjetni buketić svaki dan malo pošpricati vodom kako bi što dulje izgledao svježe".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. lipanj 2022 01:02