Jeste li se ikad zapitali zašto su krizanteme neobilazan dio aranžmana koji se uoči blagdana Svih svetih polažu na grobove? Ta je tradicija u Europi započela 11. studenoga 1919. u Francuskoj, na prvu godišnjicu Dana primirja u Prvom svjetskom ratu. Naime, tadašnji predsjednik Raymond Poincaré naredio je da se na grobove svih preminulih u ratu položi cvijeće, a budući da su krizanteme tada bile jedne od rijetkih cvjetova u cvatu, iskorišteno je više od 30.000 krizantema.
Iako su krizanteme na istoku bile poznate još prije Kristova rođenja, u zapadnom svijetu su se pojavile u 17. stoljeću, a švedski botaničar Carl Linnaeus nazvao ih je zlatnim cvijećem spojivši grčku riječ chrysos (zlato) s anthemonom (cvijetom).
Zbog svoje otpornosti na mraz i hladne temperature simboliziraju besmrtnost.
Iako u našim krajevima ovaj cvijet cvate u studenome i zaštitno je cvijeće tog mjeseca te se smatra simbolom prolaznosti, smrti i žaljenja, u Aziji, odakle i potječe, smatra se cvijećem prosperiteta i sreće. U Japanu je znak carske obitelji, nalazi se na nacionalnom grbu i ima svoj dan - Nacionalni dan krizantema. U Kini se poklanja na proslavama rođendana i krštenjima, a radi se i vino koje zrije godinu dana te se ispija devetog dana devetog mjeseca i vjeruje se da taj čin obitelji donosi dug, miran i zdrav život. Osim toga, u Aziji se smatra da ima mnoga ljekovita svojstva. Nadalje, australska tradicija je poklanjanje krizantema na Majčin dan, dok u SAD-u simboliziraju poštenje i često se koriste kao ukras na vjenčanjima.
Simbolici pridonose i razne boja cvjetova, od bijele, žute, ružičaste, crvene, narančaste i brončane boje, do sorti s višebojnim cvjetovima.
Prema dostupnoj literaturi, krizantema (lat. Chrysanthemum) je rod s oko 40 vrsta višegodišnjih cvjetnica iz porodice glavočika (Asteraceae). Sve krizanteme potječu od osnovne vrste Chrysanthemum indicum, a dijele se ovisno o rasporedu, obliku i veličini cvjetova, prema vremenu cvatnje, prema veličini cvatne glavice, a postoji i podjela na vanjske te stakleničke.
