Tvornica buba

Cvrčkov izmet iz zagrebačke farme je najkvalitetnije prirodno gnojivo za biljke! Dokaz je tu

 BERISLAVA PICEK/CROPIX/
Uzgoj cvrčaka strast je i posao Aleksandra Gavrilovića, vlasnika tvornice buba, točnije mjesta na kojem obitava više milijuna cvrčaka

Aleksandar Gavrilović vlasnik je Insektarija, prve hrvatske certificirane farme kukaca, a našem kolegi Tomislavu Kukecu otkrio je višestruke koristi izmetskog gnojiva i podučio ga kako tako može bolje vrtlariti.

Ovih dana zatekao sam se poslom u blizini zagrebačkog Veterinarskog fakulteta pa nazvao prijatelja Aleksandra Gavrilovića. Zanimljiv je to čovjek, već neko vrijeme bavi se uzgojem cvrčaka i larvi crnih vojničkih muha pa hajde da popijemo kavu i vidimo što se novo zbiva u njegovu Insektariju.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

- Baš dobro da si nazvao, imam nešto za tebe - rekao je Aleksandar prije nego što sam uopće stigao prozboriti.

Na društvenim mrežama, ali i u posljednjem broju našeg magazina, vidio je da se “bakćem” s biljkama u svom vrtu, točnije u teglama u svom dvorištu na zagrebačkoj Trešnjevci.

- Evo, ovo su ti govna - rekao mi je, oprostite na izrazu, dok sam začuđeno gledao u vrećice ispunjene suhom mješavinom cvrčkovih izmeta.

Pojasnio je kako je riječ o vjerojatno najkvalitetnijem prirodnom gnojivu koje je podjednako dobro za cvijeće, začinsko bilje, voće i povrće.

image
Insektarij

U Insektariju se prodaju cvrči kao hrana kućnih ljubimaca, a želja je ljudi koji tamo rade da se cvrčci počnu koristiti i za ljudsku prehranu jer su prepuni proteina i drugih važnih sastojaka za ljudski organizam, no zakoni to još ne dopuštaju

Aleksandar je vlasnik Insektarija - tvornice buba, prve hrvatske certificirane farme kukaca. Fascinantno je to mjesto u kojem obitava nekoliko milijuna cvrčaka. O tome smo u Jutarnjem često izvještavali. Prodaje ih za hranu ljubimaca, a želja mu je da se počnu koristiti i za ljudsku prehranu jer su prepuni proteina i drugih, za ljudski organizam važnih sastojaka, no zakoni to još ne dopuštaju. Ono što mi nije palo na pamet kada sam boravio u Insektariju jest da cvrčci, kao i svako drugo biće na svijetu, vrše veliku nuždu. A njihov izmet, kojeg je u Insektariju itekako mnogo, izuzetno je koristan.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Kada se nakupi dovoljna količina, izmet ide u pećnicu, gdje se na niskim temperaturama priprema za daljnju upotrebu

- Zbog ostataka hitina iz cvrčkova egzoskeletona biljka na staničnoj razini dobiva signal kao da je napadnuta od insekata te se počinje braniti. Stoga odmah počinje jačati svoje listove, plodove, korijenje. Biljke tretirane hitinom pokazale su značajno povećanje dužine korijena i nadzemnog rasta - objašnjava Aleksandar dok nam lopaticom grabi Cricketizer, kako su nazvali ovaj inovativni gnoj, u posebne vrećice za naše rajčice i patlidžane.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Cricketizer je gnojivo s kontroliranim otpuštanjem hranjiva. Siguran je za okoliš, kućne ljubimce i ljude. Ne ispire se poput kemijskih gnojiva te ne postoji nikakva opasnost od oštećivanja nasada. Maksimizira rast biljaka i uzrokuje aktivaciju gena obrambenog odgovora u biljaka, čime povećava otpornost na štetnike te potiče korisne mikrobe u tlu, a istodobno je održivo i 100 posto prirodno gnojivo.

image

Način skupljanja izmeta

BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Krajnje je zanimljiv sam postupak prikupljanja izmeta koji se poslije termički obrađuje u posebnoj, desetljećima staroj pećnici marke Sutjeska. Naime, kako uzeti izmet od nekoliko milijuna cvrčaka?

- Posebnim četkicama - smije se vlasnik Insektarija dok nam pokazuje golemu kutiju punu izmeta koji, začuđujuće, nema nikakav poseban smrad. “Berbe” su česte, a kada se nakupi dovoljna količina, izmet ide u pećnicu gdje se na niskim temperaturama priprema za daljnju upotrebu, nakon čega se prosijava kako bi bili sigurni da u njemu nema ničega osim najkvalitetnijih sastojaka.

No, što dalje? Kako pripremiti ovo izuzetno gnojivo, a da bude savršeno za naše biljke, za rajčice i krumpire, cvijeće ili voće? Recepta je nekoliko, a svi su, zapravo, izuzetno jednostavni.

image

Vodena otopina koja se koristi za zalijevanje biljaka. Na litru vode treba staviti 20 mililitara izmeta

BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Prvo što smo napravili jest vodena otopina koja se može koristiti prilikom zalijevanja biljaka. Prema procjeni, idealno je staviti oko 20 mililitara izmeta na litru vode. Kako većina nas doma nema tako preciznu digitalnu vagu, riječ je o otprilike četiri čajne žličice. U našem slučaju za kanticu od oko sedam litara potrošili smo 30-ak žličica kojima smo oplemenjivali tlo tijekom zalijevanja. Izmet se treba otapati osam sati, ne više, nakon čega je spreman za uporabu koja je krajnje jednostavna, osobito kod lončanica - naprosto biljke zalijemo pripremljenom smjesom. Ne valja niti pretjerati pa se preporučuje da se tako pripremljeno gnojivo koristi najviše jednom tjedno.

image

Primjena

BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Druga je varijanta, koja je osobito dobra kad su u pitanju sobne i balkonske biljke, da se jedna čajna žličica Cricketizera nanese jednom tjedno oko stabljike te dobro zalije vodom, a ovo se gnojivo pokazalo izuzetno uspješnim i kada su u pitanju presadnice. Pomiješajte 20 mililitara Cricketizera u rupu za sadnju, stavite novu biljku, dobro zalijte i uživajte u rezultatima, savjetuju iz Insektarija.

image
Insektarij

Analiza koju su obavili u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu najbolje potkrepljuje njegove riječi. U prirodnom gnojivu Cricketizer je čak 5,72 posto dušika, uz izuzetne količine drugih kvalitetnih elemenata poput kalija, fosfora, kalcija, sumpora, magnezija, silicija, željeza, cinka, bakra, mangana i molibdena.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Aleksandar želi da proizvod što prije krene na hrvatsko tržište. No, svima je jasno da to u Hrvatskoj nije najlakše učiniti. Nedavno smo pisali kako je jedan trgovački lanac samo dva dana u ponudi imao jestive kukce, koje smo isprobali i oduševili se, no inspekcije su odmah zabranile prodaju. Insektarij ne želi riskirati te će svoje gnojivo u ponudu staviti kada dobiju sve dozvole. Kada će to biti, teško je reći.

Više na www.insektarij.com.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. svibanj 2024 09:09