Posljednje tri godine živim na selu, u kući, no tek ovog ljeta nekoliko me puta iz sna probudila strašna buka izvana. Glasno njuškanje, žustro puhanje i agresivno frktanje. Ujutro bi me dočekao “veseli” prizor - razbacane zdjelice za mačke, rastrgane vrećice u kojima držim papir za reciklažu, smrdljivi drekeci po terasi... Uglavnom, nered posvuda. Na početku sam mislila da se radi o psu. Kako se to događalo usred noći, ne bih uspjela uloviti “razbojnika”, sve do jedne večeri kada sam stvarno bila uporna u traženju i shvatila da se zapravo radi o jednom malom slatkom ježeku. Tada sam se zapitala: “Hm, tko su ježevi zapravo, korisne životinje ili neuredna smetala?” Upoznajmo ih bolje!
KAKO PREPOZNATI JEŽA
On je najprepoznatljivija divlja životinja, ne možete ga zamijeniti ni s jednom drugom životinjom. Kod nas obitavaju promiskuitetni bjeloprsi ježevi (Erinaceus concolor) koji su, osim u vrijeme parenja, uglavnom samotnjaci, a kreću se isključivo noću. Rađaju se u lipnju i srpnju i imaju leglo od troje mladih koji u prosjeku žive oko pet godina. Njihov visokospecijalizirani kaput sadrži oko 6000 bodlji i svaka bodlja ima posebni mišić koji upravlja njenim položajem. Kada dođe do okršaja ježa i zmije, jež se sklupča u kuglu i zavalja na zmiju. Čvrstim bodljama je nabode i tako sklupčan čeka da zmija ugine. Međutim, lisice imaju lijek za ježevu obranu. Pomokre se po njemu, zbog čega se on otvori iz sklupčanog položaja, otkrije meki, ranjivi trbuh i tako nastrada. Jedna od najčešćih tvrdnji koje ljudi smatraju istinitom, a zapravo su potpuno u krivu, jest da ježevi rezervu hrane nabadaju na svoje bodlje. Ponekad se dogodi da se na njihovim bodljama nađu koji list ili voćka, ali životinje se time ne hrane. Ovaj nepotrebni teret nađe se slučajno na njihovim bodljama.
STANIŠTE
Ježevi mogu biti jednako sretni u ruralnim ili urbanim mjestima. Samo neka je zeleno! Ipak im je najbolje u živicama, koje im služe kao sklonište od grabežljivaca, a pružaju im i dobru opskrbu hranom.
ŠTO JEŽEVI JEDU
U potrazi za hranom najvažnija osjetila su im njuh i sluh, dok vid ima manje važnu ulogu. Ježevi su vrlo drage i korisne životinje. Imate li ih kao redovite posjetitelje u vrtu, oslobodit će vas puževa, zmijskih jajašaca, ličinki raznih insekata i raznih drugih napasnika koji mogu štetiti vašem vrtu. No, povremeno jedu i male kralježnjake - žabe, guštere, zmije, ptičja jaja, krtice, rovke i miševe, kao i strvinu. U manjoj mjeri jedu i biljni materijal kao korijenje i voće, a u jesen se ponekad počaste i sjemenkama.
JEŽEVA KUĆICA
Ježevi uglavnom kopaju vlastite brloge koji u pravilu imaju dva ulaza, skriveni u gustoj vegetaciji, a često su obloženi suhim biljkama. Ako planirate sami sagraditi dom za ježa, bitno je da postavite kućicu na sjenovito i mirno područje vašeg vrta i da je napravljena od neobrađenog drveta (bez boje i laka).
OD ČEGA JEŽEVI NAJČEŠĆE STRADAVAJU?
Jež ima malo prirodnih neprijatelja (većinom su to jazavac i sova, a povremeno lisica i kuna) i najmanje umiru od bolesti. Glavni uzročnik smrtnosti ježeva je čovjek. Najveći problem predstavlja sve veći broj prometnica na kojima svake godine stradava velik broj ježeva, naročito u doba parenje ili kada mali ježići dovoljno odrastu da počinju samostalan život.
- veliki broj prometnica
- zbog trovanja otrovima za štakore
- mogu ih pojesti veće životinje
- zagađenost okoliša
- ozljede nanesene kosilicama krajem proljeća
- zaglave u ogradi, pa se ne mogu izvući
- intenzivna poljoprivreda
ZNAČAJKE VRTA POGODNOG ZA JEŽEVE
- Hrpe trupaca - oni daju sigurnost ježu jer su tvornice insekata, pružajući mu cjelogodišnju hranu
- Kompostna hrpa - morate biti oprezni kada okrećete hrpu vilama da ih ne nabodete
- Hrpa lišća
- Zarasli kutak s poljskim cvijećem
- Više ježevih kućica i hranilišta u vrtovima
- Prestanite koristiti kemikalije u bilo koje svrhe
- Provjerite travu prije košnje kako u njoj ne bi bio jež
- Budite pažljivi kada palite vatru lišća ili grančica
- Napravite rupe u ogradi za prolazak
- Inspirirajte susjede da urade isto što i vi
ZAŠTO JEŽEVI TREBAJU RUPE U OGRADAMA!
To je jedan od prvih i glavnih koraka u zaštiti ježeva. Jedan jež u potrazi za hranom tijekom samo jedne noći može prijeći čak do tri kilometra, a put obično završava tamo gdje je i počeo - u gnijezdu. Zato za ježeve jedan vrt jednostavno nije dovoljan. Ako imate zatvoreni vrt, možda im ometate planove. Jedan od glavnih razloga zašto ježevi nestaju jest to što ograde i zidovi postaju sve sigurniji, smanjujući im količinu zemljišta na raspolaganju. Možemo im malo olakšati život uklanjanjem barijera koje kontroliramo - na primjer, bušenjem rupa u ili ispod vrtnih ograda i zidova za njihov prolazak. Dovoljno velika rupa za prolazak bilo kojeg ježa i dovoljno mala rupa za prolazak drugih životinja, npr. kućnih ljubimaca, dimenzija je 13 cm x 13 cm.
Zato smo napravili ovu kućicu za ježa koja mu služi kao “blagovaonica”. U njoj se nalaze mačji keksići do kojih ne mogu doći mačke, nego samo naš ježek koji se može u miru gostiti.
