U današnjem članku donosimo osnovna pravila za uspješnu i praktičnu intenzivnu njegu vaših sobnih biljaka.
Osim svjetlosnih uvjeta, zalijevanja i održavanja vlage zraka, osnovne su potrebe vaše biljke i pravilno dohranjivanje, odgovarajuća temperatura te pravovremena presadnja.
Prilikom dohranjivanja potrebno je voditi računa da je u pravilu kućnim biljkama manje potrebno dohranjivanje nego njima srodnim biljkama u vrtu ili stakleniku. Biljke je potrebno dohranjivati u doba rasta, a potkraj tog razdoblja i zimi obično se prestaje s dohranom jer zimi se rast biljke usporava. Dobro je s vremena na vrijeme gnojivo koje koristite zamijeniti drugim jer će se tako ono što nedostaje jednoj vrsti nadoknaditi drugom.
Idealna temperatura za biljke ovisi o godišnjem dobu, klimi zemlje u kojoj biljke izvorno žive te klimi vašeg doma ili ureda i zato je važno proučiti svaku biljku i njezine potrebe te prilagoditi temperaturne uvjete lokacije gdje će biti postavljena.
Konstantna temperatura od 18 do 21 Celzijev stupanj uglavnom odgovara većini sobnih biljaka, a biljke koje vole hladnija mjesta mogu se postaviti u hodnicima ili slabije grijanim prostorijama. Nijedna biljka ne smije biti izložena propuhu, a jednako tako biljke nije dobro držati ni u blizini izravnih izvora topline kao što su, primjerice, radijator i cijevi centralnog grijanja, hladnjak, štednjak...
Jedna od mjera njege biljaka je i rahljenje zemljišta, kao i odstranjivanje oštećenih listova, suhih grančica te pranje zdravih listova. Zdravi, zeleni listovi moraju biti čisti od prašine i naslaga kalcija ili sličnih tvari koje se mogu pojaviti na njihovoj površini uslijed transpiracije. Mnogi proizvođači reklamiraju sprejeve za sjaj listova, no mi ih ne preporučujemo jer svi takvi preparati zatvaraju pore i dugoročno štete biljci.
Kako biste odstranili prašinu, nametnike i osvježili biljku, potrebno ju je s vremena na vrijeme istuširati, a malo češće očistiti listove mekom i vlažnom krpom. Jednako tako važno je redovito odstranjivati suhe i oštećene listove i suhe grančice te zdrave listove redovito čistiti i s gornje i s donje strane, gdje se nametnici najčešće skrivaju. Ako koristite specijalni sapun za čišćenje biljaka, obavezno nakon postupka obilno isperite listove običnom vodom.
Tijekom toplog vremena iskoristite blage pljuskove i iznesite svoje biljke na kišu kako biste ih osvježili, ovlažili i očistili od prašine i nametnika, posebice one vrste koje ne podnose doticaj s vodovodnom vodom, kao što su, na primjer, pilee pepromioides, koje uslijed kontakta dobivaju smeđe mrlje.
Nametnici su stvorenja raznih oblika i veličina koja gmižu, pužu, ruju i lete, a kućne biljke koriste kao izvor prehrane i obitavalište mnoštva svoje mladunčadi. U kuću se uvijek donesu izvana, na zaraženoj biljci iz rasadnika ili biljci koja je boravila na balkonu. Najbolji je način čuvanja biljaka da ih redovitom brigom unaprijed zaštite od nametnika.
Kada kupite novu biljku, morate pažljivo ispitati ne pokazuje li neke znakove bolesti i ostaviti je nekoliko tjedana samu prije nego što ju smjestite s ostalim biljkama. Dobro je da često perete i brišete listove vlažnom mekom krpom i redovito provjeravate veze između listova i stabljike kako biste uočili moguću pojavu nametnika. Veće štetnike možete jednostavno ukloniti rukom ili pincetom, a manje odstranite komadićem vate natopljenim u alkohol ili otopinu sapunice.
Najdrastičnija metoda rješavanja nametnika je kemijska, tj. prskanjem napadnutih površina pesticidima. Vrlo je brza, ali se mora pažljivo primjenjivati i nekoliko puta mijenjati jer nametnici mogu postati otporni na korištenje istog pesticida. Pesticide uvijek koristite prema strogim uputstvima.
Za biljke je korisno i rahljenje zemlje kojim dovodite zrak do korijena. Za to možete upotrijebiti ili tanki štap kojim ćete napraviti rupice u zemlji ili male grablje, ali jednako tako možete iskoristiti i svaku staru žlicu ili vilicu kojima ćete moći prorahliti površinu zemlje.
Kako ćete znati da je vrijeme za presadnju? Ili će biljka naočigled postati prevelika za svoju teglu ili će joj se rast usporiti, a ponekad će i korijen proviriti kroz otvore za drenažu.
Presađivati treba uvijek u proljeće ili početkom ljeta. Kada izvadite biljku iz tegle, pažljivo pregledajte korijenje - ako je debelo i čvrsto obavijeno oko grumena zemlje, biljci je potrebna veća tegla. Jednako tako treba biti oprezan s presađivanjem jer ako je korijenje smeđe i malobrojno ili je počelo gnjiliti, a zemlja je vlažna i teška, znači da je tegla prevelika za vašu biljku pa je biljku poželjno presaditi u manju teglu, odgovarajuće veličine.
Važno je imati na umu da nema točne vremenske upute kada biljku treba presaditi. Prerano ili prekasno presađivanje usporava rast i oštećuje biljku, stoga je najbolji način da pratite kako se razvija i zaključite je li joj ono zaista potrebno.
