Cilj je ZMAG-ova projekta pridonijeti očuvanju tradicijskih sorti, ali i obnovi onih “izgubljenih”, kako bismo ga dali na čuvanje budućim generacijama
GDJE MOGU NABAVITI ORGANSKO SJEME ZA VLASTITI VRT?
To pitanje mi ZMAG-ovci često čujemo u vrijeme priprema za sezonu vrtlarenja. Budući da sjeme koje čuvamo nije na prodaju, kao moguće rješenje nudimo članstvo u našoj Društvenoj banci sjemena.
Društvena banka sjemena (DBS) novi je ZMAG-ov projekt čiji je glavni cilj pridonijeti očuvanju autohtonih i tradicijskih sorti sjemena, ali i obnovi onih “izgubljenih” kako bismo ih mogli dati na čuvanje budućim generacijama. Kao lokalno upravljana neformalna institucija, osmišljena je tako da bude u vlasništvu svojih članova i otvorena za javnost - male poljoprivrednike, vrtlare i potrošače. U sklopu projekta, osim vrtlarenja i umnažanja sjemena, veliku pažnju posvećujemo i edukaciji javnosti, podizanju svijesti o ekološkim temama, dijeljenju znanja o važnosti očuvanja lokalnih i tradicijskih sorti te promicanju suvereniteta sjemena i hrane.
Društvene banke sjemena, ili na engleskom jeziku Community Seed Banks (CSB), pojavile su se diljem svijeta 80-ih godina prošlog stoljeća kao dio neformalnog sjemenarskog sustava. Njihov je cilj jačati i poboljšati lokalne sjemenarske sustave, s naglaskom na očuvanje tradicijskih sorti. U posljednjih 15 godina broj društvenih banki sjemena u Europi brzo raste. Na karti Europe iz 2017. godine, koju je izradila Beate Koller iz udruge Arche Noah, može se vidjeti kako neke države članice EU imaju čak dvadesetak takvih banki sjemena. Na području Hrvatske trenutačno djeluju tri: Biovrt, Rustica i ZMAG.
Projekt DBS počeli smo 2018. godine, odnosno na samom smo početku. Dosad smo sakupili oko 400 različitih sorti povrća, cvijeća i začinskog bilja. Sjeme najčešće prikupljamo na terenu, obilazeći sela, a znaju nam se i sami javiti ljudi koji žele donirati sjeme koje čuvaju generacijama. Dio sjemena uzgajamo i na našem imanju, na kojem povremeno ugošćujemo volontere iz cijelog svijeta koji nam često poklone koji paketić egzotičnih vrsta poput sjemena baobaba i češera pravog sibirskog cedra. Najviše toga ipak prikupimo putem razmjena sjemena koje organiziramo jednom godišnje u Zagrebu.
Na naše razmjene sjemena svi su dobrodošli. Na istome mjestu okupimo iskusne sjemenare kod kojih se može pronaći pravo obilje bioraznolikosti i od kojih se mogu čuti iskušani savjeti za uzgoj. Posjetitelji, pak, s njima razmjenjuju svoje paketiće sjemena i iskustva. Ako nemate sjeme za razmjenu, ne brinite se, nikada nitko nije otišao s razmjene praznih ruku! Mi u ZMAG-u jako volimo i cijenimo razmjene sjemena jer one pružaju mogućnost živog kontakta među vrtlarima i razmjenu informacija o sortama i metodama uzgoja, a ujedno umrežavaju lokalne zajednice. Time razmjene postaju izraz otpora prema nepravednim zakonima koji kontroliraju sjeme i svjedočanstvo kolektivne ustrajnosti u očuvanju tradicijskih sorti te šalju jasnu poruku kako sjeme nije ničije vlasništvo, ali svi imamo jednaku odgovornost brinuti se o zajedničkoj baštini.
Zanimljivo je to kako je trenutačno na razmjenama najtraženije sjeme tikvenjače zvana lufa. U posljednjih nekoliko godina životni stil s nula otpada (eng. zero waste) sve je popularniji pokret u svijetu zbog sve većeg zagađenja okoliša, što je dovelo do porasta potražnje za održivim rješenjima, a time i za lufom. Naime, kada se plod lufe ostavi da se osuši do kraja, u unutrašnjosti dobivamo spužvu koju možemo koristiti za pranje suđa ili tijela i tako ne moramo kupovati spužvice koje se ne mogu reciklirati.
U našem DBS-u nalazi se brojno sjeme sorti koje se odlikuju specifičnim osobinama, prilagođene su uvjetima određenog klimatskog područja i vjerno prenose svoje osobine na potomstvo tako da članovi ne kupuju svake godine novo sjeme, nego koriste ono koje sami sakupe. Osmislili smo ovaj projekt i kako bismo djeci pokazali da povrće nije samo onakvo kakvo vide u trgovini, nego postoji u širokoj paleti boja i okusa (npr. bijeli patlidžan ili žuta mrkva) te kako bismo odrasle vratili u prošlost kada se cijenila nutritivna vrijednost hrane i otpornost biljaka na nepogode.
Klimatske promjene, ekološke katastrofe, nestajanje malih proizvođača hrane i razne biljne bolesti predstavljaju najveću prijetnju proizvodnji hrane. Promocija i proizvodnja raznovrsnih sorti jedan je od najvažnijih načina za poboljšanje bioraznolikosti koja će u konačnici utjecati na proizvodnju zdrave hrane. Ovakve inicijative obogaćuju naše društvo tako što pomažu u izgradnji održivijeg prehrambenog sustava i čine nas otpornijima i spremnijima na izazove s kojima jesmo i bit ćemo suočeni. Nadamo se da će naš projekt iznjedriti neke nove društvene banke sjemena u Hrvatskoj i da će nas javnost podržati u našoj misiji borbe za slobodno sjeme.
Osim aktivističke note, ZMAG-ovu borbu za očuvanje sjemena prati i jedna ljubavna priča. Naša kolegica Sunčana radila je na jednom projektu na temu sjemenarstva u udruzi koja je radila s djecom. Preko Facebooka joj se javio Dino koji je jedno vrijeme živio u Kanadi i nakon povratka u Hrvatsku donio je staru hrvatsku sortu graha koji su “naši ljudi” u Kanadi uzgajali posljednjih četrdesetak godina. Budući da je uvidio vrijednost njegova očuvanja, htio ga je pohraniti u našu banku sjemena. Njih dvoje su se našli na piću u povodu primopredaje sjemena i na kraju se zaljubili, a nedavno su se vjenčali na Recikliranom imanju gdje se nalazi DBS. Spojio ih je - grah!
Bilo da ste vrtlar, mali poljoprivrednik, hobist ili entuzijast, i vi možete postati član DBS-a te ostvariti razne pogodnosti, među kojima su i besplatni paketići sjemena, priručnik o sijanju i popusti na radionice u organizaciji ZMAG-a. Bitno je naglasiti da godišnjom članarinom podržavate i fond solidarnosti.
Više o svemu pročitajte na www.zmag.hr.
