Što bi nam raslo u vrtu i cvjetnjaku da se neočekivano nađemo u pretpovijesnom vremenu? Kamo bismo objesili viseću ljuljačku u razdoblju ranog devona? Bismo li nabrali mami kiticu cvijeća na livadi usred karbona - ili se ispružili u vrtnoj ležaljci i malo osunčali krajem krede? Odgovore na ta pitanja moći ćete doznati u Botaničkom vrtu PMF-a u Zagrebu, gdje grupica entuzijasta mjesecima predano radi na projektu izložbe “Izgubljeni svjetovi - pradavni vrtovi devona, karbona i krede”. O čemu je točno riječ, pitali smo autore izložbe, vrtne botaničare Sanju Kovačić, Dubravku Sandev i Vanju Stamenkovića.
- Znanstveno-popularna izložba ‘Izgubljeni svjetovi - pradavni vrtovi devona, karbona i krede’ predstavit će posjetiteljima vrta evoluciju biljnoga carstva tijekom posljednjih pola milijarde godina kroz tri zamišljena ‘vrta’ iz tri geološka razdoblja razvitka Zemlje: ranog devona i kasnog karbona (era paleozoika) te srednje krede (era mezozoika). Izložba će biti prilagođena učenicima, od viših razreda osnovne škole do gimnazije, ali zanimljiva i najširoj javnosti - kažu autori i dodaju da su priču osmislili kroz prikaze (diorame) tri zamišljena kućna vrta.
Svaka diorama predstavljat će ‘okućnicu’ iz geoloških era paleozoika i mezozoika, prikaza zamišljenih scena vrtova iz pradavnih vremena, gdje će scena iz ranog paleozoika (rani devon, prije oko 400 milijuna godina) prikazivati modele davno izumrlih prvih kopnenih biljaka te njihove i danas živuće praprapraunuke, biljke iz zbirki Botaničkog vrta. Posjetitelji će se upoznati s izazovima s kojima su se susretali prvi kopneni organizmi koji su se odvažili napustiti vodeno okružje i stupiti na suho tlo - kažu i dodaju da scena iz kasnog paleozoika (karbon, prije oko 300 milijuna godina) upoznaje posjetitelje s nekima od neobičnih gorostasnih stabala prvih pravih šuma na Zemlji.
Tu će biti i modeli izumrlih biljaka i životinja te različite žive biljke iz zbirki Botaničkog vrta, koje svoje porijeklo vuku čak iz tog pradavnog doba. Posjetitelji će doznati kako su i zašto, zapravo, nastale goleme naslage ugljena i zašto danas takvo što nije više moguće. Posljednja scena, ona iz srednjeg mezozoika (kreda, prije oko 100 milijuna godina) dočarat će vam prizor koji bismo i danas s lakoćom prepoznali: plažu s našega Hvara, no… s nekim čudnim biljkama... U to su doba još rasle mnogobrojne prapapratnjače i pragolosjemenjače, no i prve prave cvjetnice! Ali, oprez! Dinosauri još vrebaju na svakom koraku - smiju se autori.
U sklopu izložbe posjetitelji će vidjeti i nekoliko manjih diorama (npr. Morsko dno s kraja silura, Rasadnik „Iz pradavnih vremena“) i razgledati zbirku fosila davno izumrlih paprati-sjemenjača.
Izložba je financirana redovitim sredstvima koja Grad Zagreb donira Botaničkom vrtu PMF-a, uz potporu Biološkog odsjeka PMFa, Hrvatskog botaničkog društva te tvrtke „Kolding“ d.o.o. Ulaz će biti besplatan za sve zainteresirane, u radno vrijeme izložbenog paviljona (između srijede i nedjelje od 12 do 18 sati), uz mogućnost organiziranja stručnih obilazaka - zaključili su autori. Izložba je otvorena do kraja studenoga 2018.
Foto: Tomislav Krišto/Hanza Media
