Vrt na kvadrat

Izvrstan način vrtlarenja na iznimno malom prostoru. Cijela sezona u nekoliko kvadrata

 BERISLAVA PICEK/CROPIX/
Ove sezone poželjeli ste vlastiti povrtnjak, ali za to nemate mjesta ili jednostavno ne znate kako biste uopće krenuli u radove?

Kasno proljeće idealno je vrijeme za početak nove vrtlarske sezone i organizaciju vlastita povrtnjaka, a ukoliko ste početnik i ne znate od kud krenuti, Marija Martinović predlaže izvrstan način vrtlarenja na površinom iznimno malom prostoru. Njezini su savjeti, svakako, namijenjeni i onim iskusnijim vrtlarima.

ŠTO JE TO VRT NA KVADRAT?

Vrt na kvadrat je upravo ono kako i zvuči. Sadnja biljaka odvija se u kvadratima veličine 40 x 40 centimetara, pa ako imate gredicu 1,2 x 2 metra, imat ćete ukupno 15 kvadrata za sadnju. Kako biste odredili pravilne dimenzije kvadrata za sadnju, možete se poslužiti špagom, štapovima ili nečim sličnim čime ćete izraditi “rešetku” na gredici.

U ovakvom načinu vrtlarenja biljke se sade znatno gušće nego kod klasične sadnje. Prednost je takvog načina istiskivanje korova s gredice, manje isparavanje vode iz tla, ali i više povrća na manjem prostoru.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

PA ZAŠTO SVI TAKO NE SADE?

Ovakav način vrtlarenja zahtijeva određeno održavanje. Morate malo češće obilaziti takve gredice, redovito prihranjivati, jer sve te biljke mogu potrošiti hranjive tvari u tlu brže nego u klasičnim gredicama, a morate pripaziti i na to kakve biljke sadite jer sve biljke ne rastu dobro zajedno.

S gredicom veličine 1,2 x 2 metra imat ćete ukupno 15 kvadrata za sadnju. Kako biste odredili pravilne dimenzije kvadrata za sadnju možete se poslužiti špagom, štapovima ili nečim sličnim čime ćete izraditi “rešetku” na gredici

KLASIČNE ILI UZDIGNUTE GREDICE U VRTLARENJU NA KVADRAT?

Odgovor na ovo pitanje je koliko je kvalitetno vaše tlo. Moj je vrt postavljen na uzdignute gredice. Iako je na predivnom, vrlo sunčanom i prozračnom položaju, vrtna zemlja je ilovasta, nekvalitetna i gotovo neuporabljiva za sadnju nježnog i zahtjevnog povrća. Iako sam godinama pokušavala vrtlariti u klasičnim gredicama, rezultati su bili prosječni i nikad nisam postigla što sam zamislila.

Zato su uzdignute gredice jedino rješenje za ono što očekujem od svog vrta. Najbolji dio kod takvih gredica je potpuna kontrola nad kvalitetom tla. Dva puta godišnje dodajem kompost i granulirano gnojivo kako bih nadoknadila potrošene hranjive tvari i oplemenila zbijenu zemlju. Količina korova u uzdignutim gredicama je smanjena, ali takve gredice također olakšavaju uklanjanje korova.

Vrt na kvadrat većinom se radi u uzdignutim gredicama, ali ovu metodu svakako možete koristiti i na klasičnim gredicama.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Nakon zasnivanja ovakvog povrtnjaka mogu se očekivati veći prinosi usjeva, bolja organizacija i više vremena za sebe, što su dovoljni razlozi da se isproba vrtlarstvo na kvadrat

KOLIKO JE POVRŠINE POTREBNO ZA OVAKAV NAČIN VRTLARENJA?

Ova stavka ovisi o tome koliko ljudi planirate opskrbiti plodovima iz vrta. Želite li dovoljno samo za sezonsko jelo? Želite li dovoljno za konzerviranje? Želite li plodove podijeliti s prijateljima ili obitelji? Prije svega, postavlja se pitanje koliko uopće prostora imate.

Većina vrtlara se slaže da je za klasičan vrt potrebno deset četvornih metara po osobi ako želite svježe povrće tijekom sezone, a oko 20 četvornih metara po osobi ako želite spremati hranu za zimnicu. Za vrtlarenje po principu vrta na kvadrat potrebna su vam samo tri četvorna metra po osobi za svježu hranu i oko pet četvornih metara po osobi da imate dovoljno za zimnicu.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

PRONAĐITE NAJBOLJU LOKACIJU

Izađite u svoje dvorište nekoliko puta tijekom dana i zabilježite gdje je sunce i kako se kreće po vašem dvorištu. Za zasnivanje povrtnjaka idealno bi bilo da područje na kojem planirate saditi dobiva najmanje šest do osam sati sunca na dan. Osim sunca, obratite pozornost i na izvor vode u blizini vaših gredica.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

USPORITE TEMPO

Onaj predivan dio vrtlarenja na kvadrat jest taj što vrt možete širiti kako raste vaše vrtlarsko iskustvo.

Prve godine vrtlarenja na uzdignutim gredicama imala sam samo 25 četvornih metara obradive površine. Kako je moje vrtlarsko iskustvo raslo tako sam gredice širila i danas imam još 80 četvornih metara obradive površine za uzgoj voća i povrća. Da sam počela s vrtom ove veličine koju imam danas, vrlo vjerojatno bih odustala već prve godine.

Počnete li polako, sa samo jednom ili dvije gredice, najbolje ćete vidjeti koliko vrta trebate i koliko imate vremena i želje za održavanje. Ipak, prije nego što počnete s izradom, imajte na umu buduće proširenje.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

IZRADA UZDIGNUTIH GREDICA

U svom vrtu imam gredice različitih veličina: manje su 0,6 x 1,2, a veće 1,2 x 2 i 1,2 x 8 metara.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Pri izradi gredica važno je da se možete kretati oko njih sa svih strana i da su toliko široke da možete s bilo koje strane dosegnuti sredinu tla u gredicama.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

Idealna je ona lokacija koja dobiva najmanje šest do osam sati sunca na dan. Osim sunca, treba obratiti pozornost i na izvor vode u blizini budućih gredica

ŠTO I KAKO POSADITI?

Počnite s omiljenim povrćem svoje obitelji. Vrtlarstvo je mnogo isplativije kada možete uživati ​​u blagodatima svog rada. Godinama sam uzgajala mahune jer ih je bilo vrlo lako uzgojiti i činilo mi se kao povrće koje bih “trebala” imati u povrtnjaku. Stvar je u tome da ih u mojoj obitelji baš i ne volimo jesti. Prestala sam gubiti vrijeme na mahune i usmjerila sam energiju na povrće koje volimo. Pokušavam svake godine dodati nekoliko novih vrsta, ali se uglavnom fokusiram na povrće koje volimo i koje bismo kupili u trgovini.

U svježe posađenom, hranjivim tvarima bogatom kvadratnom vrtu povrće se može saditi malo gušće nego inače. To se odnosi, na primjer, na mrkvu, rotkvice i luk. Sjeme sitnih biljaka koje se uzgaja zbog lista poput salate može se jednostavno rasuti po cijelom polju.

Od biljaka koje zahtijevaju malo prostora, poput cikle i blitve, možete posaditi devet biljaka u jedno polje. Od srednje velikih sorti, poput graha, četiri biljke se sade u jedno polje. Biljke koje zahtijevaju puno prostora, poput rajčica, paprika i patlidžana, postavljaju se zasebno u svako polje.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

EVO PRIMJERA ONOGA ŠTO MOŽETE POSADITI NA SVAKOM KVADRATU:

1. rajčica, paprika, patlidžan, brokula, kupus, tikva;

2. krastavca ili dinje;

4. salate, blitve, bosiljka, peršina;

6. mahunarki kao što su grah ili grašak s potpornjima;

9. cikli, graha, graška, češnjaka, luka ili špinata;

16. mrkvi ili rotkvica.

Neke veće biljke trebaju malo više od “preporučenog” razmaka. Na primjer, ako pokušate uzgojiti rajčice preblizu, primijetit ćete da jednostavno nema dovoljno cirkulacije zraka i završit ćete s bolesnim biljkama. Zato je za rajčice dobro ostaviti prazan “kvadrat” pokraj njih da im se osigura dovoljno prostora za rast. Isto vrijedi i za tikvice i krumpir. Međutim, ostavljanje dodatnog prostora nije nužno ako u vrtu za to nemate mogućnosti.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

PRIPAZITE NA DOBRE I LOŠE SUSJEDE U VRTU, ALI I NA PLODORED

S toliko biljaka koje rastu na tako malom prostoru želite biti sigurni da se dobro slažu. Zato treba pripaziti na dobre i loše susjede među biljkama. Imajući na umu koje biljke podržavaju rast drugih, odnosno usporavaju rast svog susjeda, pokušajte stvoriti raznolikost u vrtu čime ćete smanjiti i pojavu bolesti.

Svake godine poželjet ćete promjenu onoga što sadite u svakom kvadratu kako biste osigurali zdravlje vaših biljaka, ali i vrtnog tla. Pokušajte gredicu organizirati tako da sadite plodored prema rasporedu od tri godine u istoj gredici. Kako biste rotaciju usjeva uspješno proveli, vodite vrtlarski dnevnik koji će vam pomoći da zapamtite što ste gdje posadili.

Najčešće povrće možemo razvrstati u tri skupine i prema tome rotirati usjeve po kvadratima u povrtnjaku:

• mahunarke - obogaćuju tlo dušikom (mahune, grah, grašak)

• plodovito i korjenasto povrće - veliki potrošači hranjiva iz tla (rajčica, krumpir, patlidžan, paprika, tikve i tikvice, mrkva, cikla, luk)

• lisnato povrće - sve što se uzgaja zbog lišća, treba puno dušika (salata, kupus, brokula, kelj)

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX/

PREDNOSTI VRTLARENJA NA KVADRAT

• vrtlarenje na kvadrat može dati visoke prinose na malom prostoru i na taj se način može uzgajati mnogo više hrane nego na klasičnim vrtnim gredicama

• uzgoj različitih usjeva na malom prostoru povećava biološku raznolikost i pomaže smanjiti pojavu štetnika i bolesti

• intenzivna, ali i gusta sadnja minimizira golo tlo i djeluje kao pokrov za zaštitu važnog ekosustava tla koji se nalazi ispod površine

• gusto zasađeni usjevi također pomažu u smanjenju korova na gredicama

• uzdignute gredice i kvadratni vrt lako se postavljaju, čak i potpunim početnicima

• male gredice je lakše pokriti agrotekstilom ili zaštitnim mrežama kako biste zaštitili svoje usjeve

NEDOSTACI VRTLARENJA NA KVADRAT

• mali kvadrati u gredicama nisu idealni za usjeve koji zauzimaju puno prostora, kao što su tikve, kukuruz, krumpir, šparoge i rabarbara

• visina gredica mora biti minimalno 30 centimetara, ako nisu postavljene na postojeće vrtno tlo, zbog širenja korijena većine usjeva

• korov koji se pojavljuje nije moguće uklanjati motikom, kao na klasičnim gredicama, nego se mora plijeviti ručno

Nakon zasnivanja ovakvog povrtnjaka možete očekivati veći prinos usjeva, bolju organizaciju i više vremena za sebe, što su dovoljni razlozi da ovaj članak zaključimo tvrdnjom da vrtlarstvo na kvadrat zasigurno treba isprobati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
29. srpanj 2022 08:39