Japanski dvornik, poznat i kao slonovo uho ili magareća rabarbara, nije obična biljka. Iako podrijetlom iz istočne Azije, danas se smatra jednom od najproblematičnijih invazivnih vrsta u Europi i svijetu. Na prostorima Balkana donesen je u 19. stoljeću kao dekorativna biljka u dvorištima, ali ubrzo je pokazao svoje "tamne strane".

Japanski dvornik lako je prepoznati. Njegove šuplje stabljike, nalik bambusu, mogu narasti i do tri metra visine, a velike srcolike listove krase sitni bijeli cvjetovi koji cvjetaju krajem ljeta. No prava opasnost skriva se ispod zemlje – razgranato i snažno korijenje može probijati asfalt, beton, pa čak i temelje kuća.

Biljke koje nikada ne treba saditi u blizini kuće: Svi znaju za bambus, a ove sadnice su još opasnije

Stručnjaci upozoravaju da je agresivna sposobnost širenja biljke ono što je čini osobito opasnom. Svaki, pa i najmanji, komadić korijena može razviti novu biljku. Zato se brzo širi uz rijeke, ceste, željezničke pruge i zapuštene parcele, stvarajući gotovo neprobojne kolonije koje potiskuju domaće biljke i smanjuju bioraznolikost.

Japanski dvornik

/SHUTTERSTOCK

Opasnost za okoliš i građevine

"Japanski dvornik je poput tihog podzemnog graditelja", objašnjavaju botaničari, prenosi Klix. Njegovi se korijeni šire i prodiru u građevinske strukture, uzrokujući oštećenja na cestama, zidovima i zgradama. Zbog toga mnoge europske države strogo reguliraju njegovu sadnju i širenje. U nekim je slučajevima namjerno saditi ili prenositi biljku protuzakonito.

Otrovna biljka širi se uz zagrebački potok, prolaznicima ostavljena i poruka: Dijete može umrijeti već od dvije bobice!

Kako ga ukloniti?

Uklanjanje japanskog dvornika nije jednostavno. Samo košenje ili čupanje rijetko daju rezultate jer i mali ostaci korijena ponovno izrastu. Najčešće se primjenjuje kombinacija mehaničkog uklanjanja i herbicida, a cijeli proces može trajati godinama.

Stručnjaci savjetuju da je pravovremeno prepoznavanje biljke ključno. Na taj se način može spriječiti širenje i dugoročna šteta kako za prirodu, tako i za infrastrukturu.

Zašto je važno reagirati na vrijeme?

Osim što ugrožava autohtone biljke, japanski dvornik može povećati troškove održavanja prostora i štetu na imovini. Na prostoru Balkana sve više stručnjaka i građana upozorava: ne bacajte korijen ili ostatke biljke u prirodu ili na deponije jer se tako širenje samo dodatno ubrzava.

Ova biljka možda izgleda dekorativno, ali u stvarnosti je invazivni neprijatelj kojeg treba pažljivo kontrolirati. Pravovremena reakcija i stručna intervencija najbolji su način da priroda i gradovi ostanu sigurni.