Jean-Martin Fortier (42) u krugovima komercijalnih vrtlara u svijetu rijetko treba predstavljanje. Suosnivač, zajedno sa suprugom Maude-Hélène Desroches, uspješnog imanja Les Jardins de la Grelinette i vodeći praktičar tzv. biološki intenzivnog (biointenzivnog) uzgoja povrća svojevrsna je rock zvijezda suvremene poljoprivrede, a po čemu je njegov pristup uzgoju drugačiji i kako je došao do pozicije visokog ugleda u međunarodnoj vrtlarskoj zajednici, pročitajte u sljedećim redovima.
Fortier je poljoprivrednik, poduzetnik, edukator i autor uspješne knjige Le Jardinier-maraîcher/The market gardener, kod nas prevedene kao “Eko-povrtlar” (Planetopija, 2018.). Knjiga izvorno objavljena 2012. rezultat je višegodišnjeg iskustva autora u uzgoju na njihovu obiteljskom gospodarstvu te je jedan od razloga popularizacije tzv. market gardena, tj. profitabilnog uzgoja hortikulturnih proizvoda za izravnu prodaju na tržištu u svježem stanju na manjim imanjima. Takvo se vrtlarstvo najčešće razlikuje od uobičajene hortikulturne proizvodnje po veličini površine koja je pod uzgojem, a koja rijetko premašuje 4000 četvornih metara, raznolikosti kultura koje se uzgajaju na imanju i čestoj upotrebi plastenika za raniji početak i produljenje sezone.
Uzgoj na imanju Les Jardins de la Grelinette karakteriziraju parcele ili vrtovi trajnih uzdignutih gredica ukupne uzgojne površine oko 6000 četvornih metara, smješteni na podjednakoj udaljenosti od središnjeg skladišnog i stambenog prostora kako bi se minimiziralo nepotrebno hodanje. Pojedinačne gredice su široke 75 cm i duge 30 m te međusobno razmaknute stazama širokim 45 cm. Širina gredica i prolaza u ovom tipu uzgoja nisu prilagođeni dimenzijama traktora, nego ljudima. Tako širina gredice od 75 cm dopušta ugodnu berbu cijele gredice u čučećem položaju, a staze široke 45 cm pružaju dovoljno prostora za čučanj odrasle osobe bez da ošteti biljke i dovoljne su za lagodan prolaz radnih tački. Još jedna dobrobit standardiziranih gredica je lakoća baratanja opremom poput materijala za izravno prekrivanje usjeva, cijevi za navodnjavanje i druge opreme, budući da sve odgovara svim gredicama.
Uzgoj povrća na Fortierovu imanju karakterizira visoka proizvodnost i profitabilnost uz upotrebu jednostavne tehnologije te mjere ekološkog uzgoja koje osiguravaju visoke prinose. Njihovo gospodarstvo, koje danas vodi Maude-Hélène, ostvaruje promet veći od 150.000 dolara godišnje, a ostvaruje zaradu veću od 40 posto, čime uzdržavaju svoju četveročlanu obitelj i dvoje stalnih zaposlenika. Glavninu proizvoda prodaju preko grupa solidarne razmjene (community supported agriculture, CSA) i tržnica te tako hrane više od 200 obitelji.
Osobitosti uzgoja na Fortierovu imanju očituju se u tome što cilj nikada nije bio proširiti proizvodnju na toliko veliku površinu da je potrebna velika investicija u traktor, nego ostati manji proizvođač koji zauzvrat intenzivnije uzgaja na pametniji način. Osobita pažnja u prvim je godinama bila usmjerena na uspostavu trajnih uzdignutih gredica koje su se tijekom godina što manje obrađivale te se prednost davala prozračivanju širokim vilama po kojima je imanje Fortierovih dobilo ime. Široke vile (francuski grelinette, engleski broadfork) ručni su alat u obliku slova U koji čine široka vilica sa šiljcima i dvije drške, a omogućava obradu tla bez okretanja. Time tlo s vremenom postaje propusnije za kisik i vodu, što dovodi do poboljšanja strukture tla te povoljno utječe na njegovu biološku aktivnost. Prema riječima samog Fortiera, tvrtku su nazvali po njima jer simboliziraju njihovu filozofiju učinkovitog, ekološki prihvatljivog, ručnog organskog vrtlarstva. Ako je zbog ujednačenosti sjetve za pripremu gredica minimalna obrada bila potrebna, izvršena je motokultivatorom i rotacijskom drljačom koji su se na takvom imanju pokazali kao odlična investicija.
Minimalna obrada tla kojoj se teži na imanju ide pod ruku s izgradnjom organske tvari, primarno primjenom kvalitetnog komposta kojom se stimulira biološka aktivnost tla - rad bakterija, gljiva, protozoa i životinja koje zauzvrat čine neprocjenjivo vrijedan posao poboljšanja strukture tla.
Osim osnovnim agrotehničkim mjerama kojima se sprečava unos novog sjemena, noćna mora svih vrtlara, korovi, uvelike se rješavaju primjenom crnih neprozirnih folija tijekom nekoliko tjedana, čime dolazi do njihova uništavanja bez obrade tla. Gredice pokrivaju folijom svaki put nakon berbe te je ostavljaju dva do četiri tjedna kako bi ih pasivno pripremili za sljedeću sjetvu. Osim folijama, korove tijekom sezone suzbijaju i slijepom sjetvom, ručnom kultivacijom, malčiranjem te paljenjem korova plamenikom.
Budući da do bolesti i pojave velike brojnosti nekog kukca ili drugih životinja dolazi kada je ekosustav u neravnoteži, na imanju Les Jardins de la Grelinette uloženi su veliki napori kako bi se povećala bioraznolikost, koja je prva linija obrane. To je učinjeno stvaranjem različitih tipova staništa na kojima bi se mogli nastaniti kukci i životinje poželjne u vrtu. Ipak, za zaštitu od kukaca, puževa i ostalih životinja koje bi se mogle prehraniti usjevima na nekim je gredicama obavezna primjena zaštitnih mreža, a za ostale pojave koje bi mogle značajno ugroziti usjev pribjegavaju primjeni biopesticida kako bi smanjili štetu. Ipak, veliki prioritet daju preventivnim mjerama, tako da su jutarnja šetnja i pregled usjeva dio njihove rutine.
U uzgoju slijede desetogodišnji raznovrsni plodored te izravnim pokrivanjem usjeva, niskim i visokim tunelima te grijanim i negrijanim plastenicima produljuju sezonu, što im omogućava uspješan i relativno dug uzgoj u za naše pojmove hladnom Québecu.
Osim uzgoja na njihovu imanju, Fortier se bavi i edukacijom te od 2017. vodi The Market Gardener’s Masterclass, mrežni tečaj u kojem podučava o svom iskustvu biointenzivnog uzgoja povrća, koji je dosad završilo nekoliko stotina polaznika iz više od 30 zemalja.
Uz veliki uspjeh imanja, edukaciju preko interneta majstorskim tečajem i YouTube kanal s oko 23.000 pretplatnika na kojem detaljno prikazuje korake u proizvodnji i podučava generacije poljoprivrednika svojim uspješnim metodama, život Jean-Martina Fortiera i njegovih kolega s imanja Ferme des Quatre-Temps, koje trenutačno vodi, predmet je dokumentarne serije “Les Fermiers” koja se prikazuje na Unis TV-u.
Fortierov rad nadahnuo je mnoge, pa tako i nas u udruzi ZMAG te smo zato na našem Recikliranom imanju u Vukomeriću napravili vrt po uzoru na njihov, gredica širokih 75 cm i staza od 45 te priznajemo da nam je to najuspješniji tip uzgoja dosad. Sustav uspostave trajnih gredica te intenzivni rad na povećanju organske tvari, biologiji tla i prozračivanje odrazili su se u nekoliko godina na velika poboljšanja u strukturi našeg, većinom glinastog, tla. Korištenje neprozirnih folija za kontrolu korova također nam je olakšalo posao. Pristup izložen u knjizi “Eko-povrtlar” te savjeti koje autor dijeli u pisanom obliku i videosnimcima nadahnuli su nas jer ocrtavaju konture, prema našem mišljenju, revolucionarnog pristupa uzgoju hrane u kojem se industrijska poljoprivreda na velikim površinama zamjenjuje brojnim malim intenzivnim ekološkim imanjima. Iako Fortier stoji na leđima velikana poput Eliota Colemana te dostignućima nebrojenih praktičara koji se desetljećima bave intenzivnim uzgojem povrća na manjim površinama, njegov je pristup prilagođen današnjim vremenima: uzbudljiv, jasan i pristupačan.
