Mušmula, šipak, orah, žižula...

JESENSKI PLODOVI Saznajte sve o njima te kako i za što ih možete iskoristiti

Mušmula, šipak, orah, žižula, glog, sibirski limun, žir, dunja, planika, medvjeđa lijeska, borovica, kesten... Ovo su sezonska bogatstva čije vrijeme je upravo sada. Saznajte sve o njima te kako i za što ih možete iskoristiti

Mjesec studeni uveo nas je duboko u jesen. Ako u svom užurbanom rasporedu pronađete pokoji trenutak da zastanete i pogledate u prirodu, uočit ćete da su se boje prilično promijenile. Krošnje stabala već su poluprazne, a hodamo po tepisima od prekra- snog žućkasto-smeđeg lišća. Međutim, te poluprazne krošnje još uvijek skrivaju plodove. Čekamo cijelu godinu kako bismo uživali u nekima od njih. Stoga je pravi trenutak da izađete i pogledate što vam priroda nudi na svom stolu.

Posebno pozivam vas, koji provodite svoje živote užurbano između ureda, ekrana i kuće, da pronađete trenutak i pogledate što vam priroda nudi. Da biste se lakše snašli, u ovom članku sam napravio mali vodič plodova koje možete pronaći kod nas.

Neke od njih možete kupiti u trgovinama, a po neke ćete ipak morati zaviriti u prirodu.

U narodnoj medicini se kora mušmule koristi za liječenje malarije

MUŠMULA (Mespilus germanica)

Listopadna voćka porijeklom s Kavkaza. U prirodi raste kao grm visine 2-5 m, a kultivirane mogu doseći do 8 m i činiti pravo malo stabalce. Danas je rasprostranjena diljem svijeta. Iako je voćka toplijih predjela, uspješno se uzgaja i u nešto hladnijim predjelima jer nije osjetljiva na niže temperature kao ostale voćne vrste. Podnosi temperature i do -36 ͦC. Iako relativno dobro podnosi sušu, topla mediteranska klima nije pogodna za uzgoj jer joj dugotrajno visoke temperature, više od 33 ͦC, mogu uvelike naštetiti.

Postoji 40-50 vrsta koje se međusobno razlikuju po veličini i obliku ploda te po tome imaju li sjemenke ili ne. Prema veličini se dijele na sitnoplodne i krupnoplodne, a po obliku na mušmule jabučastog iil kruškolikog ploda. Plodovi su vrlo ukusni, kiselkasto-slatkasti. Dozrijevaju od druge polovice listopada do kraja prosinca, ovisno o sorti, vremenu berbe i načinu čuvanja. Nakon mrazova postaju ukusniji za jelo jer izgube trpkost. Bogati su različitim mineralnim solima, pektinima, organskim kiselinama i vitaminima koji blagotvorno djeluju na ljudski organizam. Za jelo se mogu koristiti svježi ili prerađeni. Zreli plodovi su izvrstan laksativ i diuretik.

ŠIPAK

Iako je riječ o potpuno različitim biljkama, na našem području postoje dvije vrste plodova koje nalazimo pod nazivom “šipak”. Jedna vrsta je “divlji šipak”, a druga “mogranj” ili “nar”.

DIVLJI ŠIPAK(Rosa canina)

- Dobro je poznata grmolika biljka koja naraste do 2-3 m u visinu. Ima grane isprepletene oštrim, savijenim bodljama, koje uvelike otežavaju berbu. U narodu se još naziva šipurak, divlja ruža, pasja ruža, divlji šipak i dr. Cvate u lipnju i srpnju, a plodovi dozrijevaju u jesen. Iznimno su bogati pektinom i vitaminom C te nada- sve ljekoviti. Zrele plodove prepoznat ćete prema boji - naime, moraju biti svijetlo do jarko crveni. Koriste se prerađeni, za pri- premu čaja, pekmeza, vina, likera i slično.

ŠIPAK (Punica granatum) - mogranj ili nar

U našim je krajevima grmolika biljka, koja naraste do 5 m visine. Plod može narasti do veličine jabuke. Kora ploda je žućkasto-crvenkasta, kožasta i ne jede se. Unutar ploda nalaze se jestive, slatke i sočne sjemenke koje imaju jednu ovalnu košticu. Postoji više sorti, različitih veličina plodova i krupnoće zrna ploda. Osim što se konzumiraju u svježem obliku, plodove koristimo za izradu sokova, likera, rakija, vina i dr. Bogati su fosforom, kalijem, kalcijem i željezom, a sadrže i vitamine B-kompleksa. Ubraja se među najljekovitije voće na svijetu pa nije ni čudo što ga često nazivaju “supervoćem”.

ORAH

Orasi su listopadna stabla iz porodice Juglandaceae. Rod Juglans ima petnaestak vrsta, raširenih u umjerenom klimatskom području sjeverne polutke.

Na našem području uglavnom se mogu pronaći tri vrste: obični orah, američki (pekan) i crni orah. Plod u koštici sadrži masnu, hranjivu sjemenku nepravilna oblika u kojoj je 55 do 65 posto masnog ulja, 15 posto bjelančevina, 15 posto ugljikohidrata, vitamina B-kompleksa i mineralnih soli važnih za prehranu.

OBIČNI ORAH (Juglans regia)

Dobro poznat plod na našem području. Riječ je o velikoj koštunici s tvrdom i debelom vanjskom ljuskom. Može se konzumirati osušen, ali i za pripremu brojnih jela i slastica. Od njega se radi dobro poznata orehnjača - tradicionalna slastica kontinentalnog područja.

Na našem području uglavnom se mogu pronaći tri vrste: obični orah, američki (pekan) i crni orah

AMERIČKI ORAH (Juglans illinoensis)

Nešto je rjeđi na našem području, ali se plod sve češće može pronaći u ponudi trgovačkih centara. Karakterističan je po svojoj iznimno čvrstoj ljusci. Okus ploda je pun, bogat, pomalo podsjeća na maslac. Može jesti u svjež ili koristiti za spravljanje raznih jela, naročito slastica.

CRNI ORAH (Juglans nigra)

Riječ je o stablu koje se uglavnom uzgaja kao industrijska biljka. Njegovo drvo se koristi za izradu namještaja, drvenih podova i slično. Iako je plod jestiv, moram napomenuti da je loše kvalitete. Uglavnom se koristi za dobivanje ulja, od kojeg se rade boje i sapuni.

POPUT MASLINE

Plodovi podsjećaju na plod masline, jajoliki su. Na početku su svijetlozeleni, a u jesen požute. Nakon toga poprimaju jarku narančasto-smeđu boju.

ŽIŽULA (Ziziphus jujuba)

Žižula je grmolika biljka ili stablo visine od oko 9 metara s gustom krošnjom i povijenim granama. Na granama se nalazi oštro trnje. Zanimljivo je da na istim grančicama rastu cvjetovi i plodovi. Raste u toplijim krajevima, ali je vrlo otporna na promjene temperature. Ljeti podnosi više od 40 °C i sušu, a kada odbaci grančice, postaje otporna i na hladnoću. U razdoblju mirovanja podnosi temperaturu do -25 °C.

Plodovi podsjećaju na plod masline, jajoliki su. Na početku su svijetlozeleni, a u jesen zrenjem požute. Nakon toga poprimaju jarku narančasto-smeđu boju.

Plodovi se beru krajem rujna ili početkom listopada, a sama berba često se naziva “krvava berba” jer oštro trnje na granama otežava pristup plodovima. Plod ima ugodni slatko-kiseli okus, s blagom aromom maslaca. U sredini se nalazi tvrda koštica. Jede se sirov, djelomično ili potpuno osušen. Od plodova žižule mogu se raditi marmelade, sokovi i rakija.

GLOG (Crataegus sp)

Glog je velik rod iz porodice ružovki koji obuhvaća 380 priznatih vrsta. Rastu samoniklo po rubovima šuma i polja u ravničarskim i planinskim krajevima. Plod mu je crvena bobica (gloginja) koja dozrijeva u rujnu ili listopadu, jestiva je i koristi se za izradu marmelada, želea i kompota.

Gloginje, ovisno o vrsti, mogu biti sasvim sitne, pa do konkretnih primjeraka, poput C.punctate koja je ujedno i najukusnija.

C. turkestanica

C. punctata

C. collina

SIBIRSKI LIMUN (Poncirus trifoliata)

Listopadni grm ili malo stablo iz porodice Ruta (Rutaceae). Može narasti do 5 m u visinu. Latinsko ime Poncirus potječe od stare francuske riječi poncire, što je označavalo naranču. Iz tog se razloga ponegdje još može čuti naziv “trolisna naranča”. Uglavnom se koristi kao podloga za cijepljenje limuna. Međutim, riječ je o biljci koja je otporna na niske temperature. Može podnijeti do -30 °C, stoga se može pronaći kod nas u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Plodovi su iznimno gorki i svježi nisu pogodni za jelo. Međutim, odlični su za pripremu ukusnih pekmeza i likera.

SIBIRSKI LIMUN je biljka koja je otporna na niske temperature. Može podnijeti do -30 °C, stoga se može pronaći kod nas u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

ŽIR - HRAST (Quercus sp.)

Žir je plod hrasta. Razlikuju se po veličini i obliku, ovisno o vrsti hrasta kojoj pripadaju. Mogu biti 1-6 cm, a potrebno im je 6-24 mjeseca, ovisno o vrsti, da sazriju. Glavni sastojak žira je tanin koji mu daje gorčinu. Tanina ima više u zrelim plodovima, stoga ako berete zelenije plodove, bit će manje gorki.

Gorčinu možete ublažiti tako da žir ogulite pa kuhate i mijenjajte vodu sve dok ne izgubi gorčinu. Nakon toga ga možete osušiti, pržiti i mljeti. Na taj način dobit ćete brašno od žira koje možete koristiti za pripremu kruha, kolača, palačinki i drugih ukusnih jela. Mljeveni prženi žir možete koristiti kao zamjenu za kavu.

Sam plod sadrži puno zdravih, hranjivih i ljekovitih sastojaka. Prava je riznica ugljikohidrata, masti, proteina i minerala.

DUNJA

Smatra se da potječe iz sjevernog Irana gdje je rasla kao samonikla biljka. U Hrvatskoj je dobro poznat plod. Prije dolaska osvježivača dunje su se u mnogim kućama u jesen stavljale na ormare ili zidne police u dnevnom boravku ili spavaćoj sobi kako bi osvježavale prostor.

OBIČNA DUNJA (Cydonia oblonga)

Drvo dunje može narasti i do 7 metara u visinu. Čest je stanovnik starih voćnjaka i vinograda diljem Hrvatske. Plod ima oblik jabuke ili kruške, nepravilan je, grbav. Zlatnožute do crvene boje, pokriven dlačicama koje se lako skidaju. Ugodna je mirisa, pomalo tropskog. Nedostatak veće popularnosti dunje jest u tome što u pravilu nije jestiva sirova.

Naime, ne možete je ubrati i zagristi jer je jako tvrda, suha i opora. Mora se skuhati da bi postala mekana i bogata okusom. Od dunja se mogu pripremati kompoti, pekmezi, sokovi i sl. Izuzetno je vrijedna namirnica, bogata pektinima, vitaminima i mineralima.

Dobro je poznat i hvaljen “sir od dunja”, slastica koja se sprema diljem svijeta.

KINESKA DUNJA (Chaenomeles speciosa)

Ukrasna dunja iz porodice ruža (Rose- aceae). Plod je nepravilno okruglast, veličine 4-6 cm.

U početku je svijetlozelen, a zrenjem poprima žutu boju, poput obične dunje. Međutim, nije u srodstvu s običnom dunjom. Jako je tvrd, nema peteljku i sasvim je priljubljen uz granu, kao da je zalijepljen. Iako se koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini, kod nas nema veću uporabnu vrijednost.

PLANIKA (Arbutus unedo)

Obična planika je zimzeleni grm ili malo stablo iz porodice Ericaceae. Može narasti do 8 m visine. Cvate od listopada do prosinca. Plodovi su bobice (maginje) promjera 1-2 cm. Kora im je hrapava, u početku žuta, a zrenjem postaje crvenkasto-narančasta. Usplođe je mesnato, pomalo brašnasto i sočno. Budući da dozrijevaju nakon godinu dana, zanimljivo je da se istodobno uz cvatnju javljaju i plodovi. Mogu se jesti sirovi, ali ne preporučuje ih se previše odjednom jer mogu izazvati probavne smetnje. Češće se prerađuju u pekmeze, vino i sl.

MEDVJEĐA LIJESKA (Corylus colurna L.)

Listopadno stablo iz porodice breza (Betulaceae). Može narasti do 20 m u visinu. Čest je stanovnik parkova diljem Hrvatske. Cvate u ožujku i travnju, a plodovi dozrijevaju u rujnu. Latinsko ime corylus potječe od grčke riječi korys, što u prijevodu označava kacigu.

Plodovi medvjeđe lijeske su jestivi, kao i obične, ali su nešto sitniji i imaju tvrđu ljusku. Tještenjem se može dobiti ulje koje je upotrebljivo u prehrani i izradi kozmetike.

JESTE LI ZNALI?

Posebnom obradom žira kalifornijski Indijanci dobivali su brašno i radili od njega lepinje. (Fagus sylvatica) Bukvica je plod bukve, listopadnog stabla iz porodice Fagaceae. Bukva je jedno od najrasprostranjenijih stabala u Hrvatskoj. Međutim, jeste li znali da ima jestive plodove? Zrela kupula, obrasla nježnim čekinjama, puca na 4 dijela, a u središtu se nalaze dvije bukvice trokutasta presjeka. Bukvice su smeđe boje i glatke. U nuždi su jestive. Bukvica je okusom slična lješnjaku. Starije bukvice su zbog velike količine tanina gorkog okusa. Mogu se jesti sirove i oguljene ili pečene kao kesteni. Ipak, ne preporučuje se jesti ih sirove u većim količinama jer mogu izazvati mučninu i glavobolju.

OBIČNA BOROVICA (Juniperus communis)

U narodu je još nazivaju smreka, obična borovica, smrča, kleka, smrekva, smrekovica, smrekva crna, brinje i dr. Crnogorično stablo koje može doseći visinu od 12 m. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine. Raste na klisurastom neplodnom tlu, u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Voli sunčana i suha mjesta. Plod je crna, modrikastim prahom posuta bobica gorko- slatkog okusa. Obična borovica ili smrča je začin prisutan u europskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjavaju jela od kiselog kupusa i mesa, naročito divljač. Dobro se kombinira s paprom i lovorom, ali i voćem. Drvo smrče se zbog lijepe boje koristi u proizvodnji sitnog namještaja i rezbarija.

OBIČNA BOROVICA ILI SMRČA je začin prisutan u europskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjavaju jela od kiselog kupusa i mesa, naročito divljač

KESTEN
Kesteni su predstavnici porodice bu- kovki (Fagaceae). U rodu Castanea postoji 9 vrsta. Kod nas su najpoznatiji pitomi i divlji kesten te marun.
PITOMI KESTEN (Castanea sativa)

Nazivaju ga još “žir bogova”. Jesenski plod koji ne treba previše predstavljati jer gotovo da i nema jeseni bez ove poslastice iz prirode. Jede se direktno kuhan ili pečen plod ili kao dodatak jelima i slasticama.

Marun je velika oplemenjena sorta pitomog kestena, nastala cijepljenjem plemkama kestena dubenca

DIVLJI KESTEN (Aesculus hippocastanum)

Isto kao i pitomi kesten dozrijeva u rujnu i listopadu, ali njegovi plodovi nisu jestivi jer sadrže kumarine, flavonoide, saponine, glikozid eskulin i razne druge aktivne tvari. Međutim, jezgra ploda je izuzetno važna u farmaceutskoj industriji.

RECEPT ZA PET!

TORTA OD KESTENA

• 25 grama tamne čokolade • 6 jaja • prstohvat soli • 125 grama maslaca • 40 dag kesten pirea • 2 žlice ruma

Za preljev:
• 100 grama tamne čokolade • 250 ml vrhnja za šlag

Odvojite bjelanjke od žumanjaka pa ih uz dodatak prstohvata soli istu- cite u snijeg. U drugoj posudi izmiksajte žumanjke, kesten pire i maslac. Zatim dodajte polovicu snijega od bjelanjaka, rum i rastopljenu čokola- du. Sve izmiksajte pa lagano umiješajte ostatak snijega.

Kalup za tortu premažite s malo maslaca i posipajte krušnim mrvicama ili obložite papirom za pečenje. Smjesu prelijte u kalup i stavite peći u prethodno zagrijanu pećnicu na 180 °C.
Pecite 40-50 minuta. Nakon pečenja ostavite da se ohladi.

Izrada preljeva: Otopite čokoladu na pari. Prelijte je slatkim vrhnjem i miješajte dok ne dobijete jednobojnu smjesu. Još vruću smjesu prelijte preko torte. Ostavite nekoliko sati u hladnjaku.

ODLIČNA IDEJA Od jesenskih plodova možete izraditi i lijepe kućne dekoracije, poput ove na fotografiji

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 05:38