Mrkva (Daucus carota) dvogodišnja je biljka iz porodice štitarki (Apiaceae) i vrlo je otporna na hladnoću te je preporuka da se sije već u rano proljeće dok je tlo vlažno, iako se može sijati sve do ljeta, pa i u jesen. Ovisno o terminu sjetve, razlikujemo tri vrste mrkve: rane, srednje rane i kasne sorte. Cijela biljka je ljekovita (korijen, list i sjeme) te je lijek za mnoge bolesti. Korijen je bogat karotenoidima iz kojih nastaje vitamin A, a sadrži i vitamine skupine B, C, E, H, P i D. Također je prepuna minerala (kalij, kalcij, željezo, fosfor, natrij, magnezij, mangan, sumpor, bakar i dr.) zbog čega je omiljena biljka u svim vrtovima. Kako je dvogodišnja biljka, u prvoj godini stvara korijen, a u drugoj godini stvara generativne organe (cvijet, plod i sjeme). Prvo se pojavljuje predivan aromatičan cvijet koji, kada se osuši, stvara sjeme koje se sprema za sljedeće godine uzgoja mrkve. Danas su na tržištu dostupne različite sorte mrkve raznih oblika, veličina i boja korijena.
Mrkva se obavezno uzgaja u plodoredu te na isto mjesto može doći tek nakon tri godine kako bi se izbjegli iscrpljivanje tla i pojava mogućih bolesti i štetnika. Najbolje uspijeva na blago kiselim tlima, a može se uzgajati cijele godine. Vrijeme do berbe je od sedam do 18 tjedana, ovisno o vrsti posijane sorte.
Zbog korijena koji prodire duboko tlo treba biti duboko prozračno i mrvičaste strukture. Najbolje uspijeva na dubokim, pjeskovitim i ilovastim tlima očišćenim od korova. Ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojivima i neprerađenim kompostom jer tada dolazi do račvanja korijena. Zbog toga ju je najbolje uzgajati nakon kultura koje su obilnije gnojene kao što su krumpir, kupusnjače, tikve i sl.
PRIPREMA ZBIJENIH TALA ZA UZGOJ MRKVE
Uzgoj mrkve na teškim, zbijenim tlima (glinasta tla) zahtijeva mnogo truda, znanja i upornosti. U svom vrtu najteže mi je bilo uzgojiti mrkvu, peršin i pastrnjak baš zbog zbijenog, teškog i ljepljivog tla pa sam mu godinama popravljala strukturu i pridržavala se načela organskog uzgoja.
Priprema gredice za sadnju mrkve uvijek počinje dubokim prozračivanjem za koje su idealne bio vile jer ne uništavaju strukturu tla. Nakon prozračivanja teškim i ljepljivim tlima treba, uz vrtni kompost, dodati i riječni pijesak u omjeru 2: 1 kako bi se uspostavio povoljan vodozračni odnos u tlu te sve lijepo prekopati i na kraju pograbljati kako bi se stvorilo mrvičasto i lijepo pripremljeno tlo za sadnju sjemena.
SJETVA SJEMENA
Nakon što je tlo dobro pripremljeno, lagano grabljama razgrnemo zemlju te sijemo sjeme na dubinu od 1 cm, na razmak između redova od 20 centimetara. Dobro je prekriti sjeme mješavinom komposta i pijeska te ga lagano povaljati. Na taj način mrkva će lakše nicati jer su stvoreni savršeni uvjeti.
Kako je sjeme mrkve sitno, često se pregusto posije. Kako bi se to izbjeglo, dobro je sjeme pomiješati s pijeskom te tako izbjeći prorjeđivanje nakon nicanja. U proljetnoj sjetvi mrkve koristim se trikom sijanja sjemena mrkve zajedno sa sjemenom rotkvice jer rotkvica brzo izbija na površinu i označi redove, dok mrkva sporo klija pa mnogi pomisle kako nije uspjela sjetva i nepotrebno je ponavljaju. Nakon što počupamo rotkvicu ostaje dovoljno prostora za rast mrkve koju u tom slučaju nije potrebno raščupavati. Takav način sjetve idealan je za male vrtove zbog uštede prostora.
Već je svima poznato da su mrkva i luk dobri susjedi u vrtu te da se međusobno štite od mrkvine i lukove muhe pa ih je idealno uzgajati jedno pokraj drugog.
Dobri susjedi mrkvi su: luk, češnjak, grašak, rotkvica, rotkva, radič, salata, rajčica, blitva, endivija, poriluk, vlasac, neven, različak i kopar. Različak i kopar mrkvi daju slađi okus jer joj osiguravaju dovoljno fosfora.
NJEGA NASADA MRKVE
Kod preguste sjetve treba prorijediti nasad, a to je najbolje obaviti tijekom hladnijih i oblačnijih dana kako bi se izbjegao napad mrkvine muhe. Iz istog razloga počupane biljčice odmah treba maknuti s gredice. Prvih mjesec dana nakon sjetve nasad mrkve treba održavati vlažnim te u ljetnim mjesecima, ako je tlo jako suho, povremeno zaliti. Kako bi se što dulje održala vlaga u tlu, nakon što mrkva nikne dobro ju je malčirati nekom organskom masom pa podebljavati sloj kako ona raste, a pogotovo u ljetnim mjesecima.
Idealna prihrana tijekom vegetacije je ona tekućim gnojivom od gaveza i koprive u omjeru 2:1. Gavez osigurava korijenu mrkve potreban kalij, a kopriva daje potreban dušik listu mrkve kako bi bilo zdravo i bujno.
