OMJERI SU SVE

Kako kvalitetno reciklirati kuhinjski otpad? Napravite dobar balans između ovih sirovina

 Berislava Picek/CROPIX
Pelene, novinski papir, časopisi u boji, pluteni čepovi, orahove ljuske, kosti... sve to ne biste smjeli bacati u komposter

Kako kvalitetno reciklirati kuhinjski i vrtni otpad? Andreja Čoh otkriva vam sve o ovoj akciji.

Stigao je i taj dan, kada s riječi prelazimo na djela. Selektiranje otpada postalo je obveza za sve građane koji to već ranije nisu počeli činiti, da odvojeno skupljaju biorazgradivi, reciklabilni i glomazni otpad. To znači da su ispred svake kuće i zgrade po tri spremnika - za miješani, biorazgradivi i reciklabilni otpad. Dok se ostali komunalni otpad odlaže na zelenim otocima. Riječ je o prilično zahtjevnom projektu, budući da je cilj da se u Hrvatskoj ukupno odvaja 50 posto komunalnog otpada, a trenutačno ga odvajamo gotovo upola manje, niti 24 posto.

Recikliranje otpada i nije neka novina, s kontejnerima prepoznatljivih boja zeleni (staklo), plavi (papir) i žuti (plastika) građ?ani su već duže vrijeme upoznati, no ne i s razvrstavanjem kućnog biootpada koji većina reciklažnih dvorišta ne prima. Stoga i ne čudi da je preko 70% otpada koji se odlaže na deponijima biološki razgradiv, a od toga, više od 40% čine kuhinjski i vrtni biootpad.

image
Berislava Picek/CROPIX

BIOOTPAD NIJE SMEĆE

Recikliranje kuhinjskog i vrtnog otpada mnogima nije privlačna zamisao već prljavi posao koji će u konačnici rezultirati potencijalnom ekobombom u obliku bezlične smrdljive smeđ?e mase, te izvorom potencijalnih bolesti i savršenim utočištem za glodavce i druge živine. Mogli bismo reći da su i u pravu, no jedino zato jer upravo će se to dogoditi ako se takav otpad ne skladišti odnosno reciklira na pravi način. U ovom tekstu pokazat ćemo vam da kućno kompostiranje nije neki tabu, čak štoviše, jednostavno je poput kuhanja ako se držite svih stavki u receptu.

image
Berislava Picek/CROPIX

Kompostiranjem se biootpad aerobno razgra?đuje pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost kao konačan produkt. Za održavanje tla u dobrom stanju potrebno je redovito dodavanje gnoja ili nekompostiranog organskog materijala kao što je vrtni kompost. Tako?er, to je i prilično jeftin način poboljšavanja strukture tla i vraćanja tlu hranjivih sastojaka. Kompost je vrijedna sirovina za koji ako ga sami ne proizvodite, u vrtnim centrima izdvajate popriličan iznos. Njime se hrani zemlja u kojem rastu biljke, osigurava prozračnost tla, zadržava vodu i pogoduje rastu korjenitog bilja.

Stvaranje humusa čudo je prirode, do danas nije poznata točna formula kako dolazi do transformacije organskog materijala u humus, osim da u procesu sudjeluje ogroman broj organizama - bakterija, aktinomiceta, algi, gljivica, gujavica te sitnijih životinjica nematoda, grinja.

U jednom gramu humusom bogate zemlje ima nekoliko milijardi bakterija, jedan milijun gljivica, 10 do 20 milijuna actinomycetesa i 80 tisuća algi.

KLJUČNE FUNKCIJE HUMUSA

1. Kontinuirani izvor hranjiva

2. Organska kiselina u humusu pomaže u rastvaranju minerala u tlu, čineći ih dostupnijim biljkama

3. Izvor energije za mikroorganizme u tlu

4. Mikrobi koji se hrane organskom materijom utječu na stvaranje tkiva tla

PROCES KOMPOSTIRANJA

Postupak kompostiranja traje relativno dugo, i ima tri glavne faze.

Prva faza je faza razgradnje u kojoj glavnu ulogu imaju mikroorganizmi prilikom čega se oslobađ?a toplina.

Druga faza je faza pretvorbe. U toj se fazi temperatura smanjuje, broj mikroorganizama se povećava, a kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni i drugi.

Treća faza je faza izgradnje. U toj se fazi pojavljuju prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koji miješaju i usitnjavaju materijal te koji probavom stvaraju tzv. kompostne grudice.

image
Berislava Picek/CROPIX

PUNJENJE KOMPOSTERA

Jedini, a možda i najvažniji trik kompostiranje je napraviti dobar balans između sirovina bogatim dušikom i ugljikom. Biootpad bogat dušikom je zeleno lišće, svježa trava, zeleni dijelovi biljaka i otpad iz kuhinje kao što su sirovi ostaci povrća, talog kave, vrećice čaja, ljuske od jaja ili kore od agruma.

S druge strane, materijal bogat ugljikom odnosi se na suho lišće, piljevinu, slamu, sijeno, grane ili karton. Stavimo li previše zelenog, zeljastog materijala bogatog dušikom, cijela hrpa će se pretvoriti u sluzavu, smrdljivu masu, ako pak stavimo previše drvenastog materijala, masa će se razgrađ?ivati sporo. Zbog toga je idealan odnos “zelenog” i “sme?đeg” materijala 1:2 (više ugljika).

image
Berislava Picek/CROPIX

ŠTO SE NE MOŽE KOMPOSTIRATI?

U komposter se ne smiju bacati ostaci od kuhanih jela (jer privlače glodavce), pelene, velike količine novinskog papira, časopisi u boji, a zbog spore razgradnje ne preporučuje se kompostirati ni čepove pluta, ljuske oraha, češere i kosti.

KAKO SLOŽITI KOMPOSTNU HRPU U SAMO PET KORAKA?

Prije nego krenemo s recepturom važno je naglasiti da je predrasuda da kompost smrdi!

Treba znati da je kompostiranje aerobni proces i da se neugodni mirisi stvaraju u nedostatku kisika jer dolazi do truljenja, a sam kisik potiče ‘kuhanje’, odnosno rast i razvoj korisnih mikroorganizama. U slučaju da se pojave neugodni mirisi, potrebno je samo malo prozračiti sadržaj tj. promiješati sastojke.

image
Berislava Picek/CROPIX
image
Berislava Picek/CROPIX

1. Komposter se u vrtu postavlja na ravnu podlogu, a zemlju na kojoj će se slagati hrpa treba prorahliti vrtnim vilama. Na dno hrpe prvo se stavljaju usitnjeni ostaci tvrdog biljnog materijala - grančice, stabljike od kukuruza, suncokreta.

image
Berislava Picek/CROPIX

2. Da bi se potaknuo proces razgradnje svaki sloj kompostne hrpe treba se dobro zaliti vodom, ali ne potpuno natopiti jer će suvišna količina vode spriječiti ulaženje zraka i uzrokovati da hrpa postane anaerobna

image
Berislava Picek/CROPIX
image
Berislava Picek/CROPIX
image
Berislava Picek/CROPIX

3. U omjeru 1:2 slažemo slojeve biootpada bogate dušikom i ugljikom. Materijal bogat dušikom brže se razgrađuje i osigurava vlagu dok se biootpad bogat ugljikom sporije razgrađuje i osigurava prozračnost.

image
Berislava Picek/CROPIX

4. Također između slojeva može se staviti sloj već gotovog komposta ili glistinca koji je vrlo poticajan za stvaranje mikroorganizama.

image
Berislava Picek/CROPIX

5. Komposter se puni izmiješanim slojevima biootpada bogatim dušikom i ugljikom sve dok se ne napuni do vrha. U procesu razgradnje sudjeluju aerobni mikroorganizmi zbog čega je važno da se osigura prozračnost hrpe, što se postiže slaganjem različitih vrsta materijala i okretanje komposta. Povremeno se može dodati sloj piljevine koja eliminira neugodan miris iz kante.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2022 15:45