Kasno ljeto i rana jesen razdoblje su cvatnje brojnih ukrasnih trava, koje su kao element u vrtu već dulje vrijeme popularna u modernom krajobraznom uređenju krajolika. Ovdje moramo naglasiti da se ne radi o vrstama trava, koje smatramo korovom u vrtu poput mrske pirike (Agropyron repens) već ukrasnim travama, elegantnim biljkama koje mogu imati vrlo važnu ulogu u oblikovanju vrta i stvaranja prave atmosfere.
Njihova snažna struktura, koja posebice dolazi do izražaja zimi kada suhe stapke nadopunjuju vizuru vrta te nezahtjevnost u održavanju daje im prednost pred nekim popularnim ukrasnim trajnicama.
Iako se mogu koristiti u formalnim vrtovima sa strogim linijama, primjerice uniformno posađene u blokove, ukrasne trave više su popularnije kao element prirodnih vrtova gdje se želi postići kultivirani izgled divlje prirode.
Struktura i pokretnost
Trave su najljepše i najbolje se uklapaju u prirodne vrtove kao popuna ostalim trajnicama ili kao velike samostalne biljke, poput pampasa. Njihova čvrsta struktura čini ih zanimljivim tijekom jeseni i zime, posebice nakon što s cvatnjom završe ljetne trajnice. Elegantne i pokretne svojim lelujavim vlatima stvaraju osobito zanimljivu dinamiku u vrtu, pogotovo u kombinaciji s drugim trajnicama gdje svojom prozračnošću ublažavaju umjetnu dinamiku vrta. Ako želimo kreirati prirodnu, gotovo livadnu atmosferu u vrtu, ukrasne trave glavne su biljke kojima ćemo uspješno dočarati tu atmosferu. No, dobro postavljene u krajobrazni prostor ukrasne trave odlično izgledaju i u minimalističkim, modernim vrtovima gdje se njihove filigranske vlati dobro slažu s ravnim crtama raznih elemenata. U takvim vrtovima vrlo su im često posvećeni cijeli blokovi koji ovisno o veličini prostora može ostaviti snažan dojam na vizuru vrta.
Perasto kovilje – Stipa
Kovilje je trajnica koja prirodno raste na suhim travnjacima i kamenjarima na škrtom i suhom tlu, a rasprostranjena je od Teksasa do Argentine. Biljka stvara velike busene filigranskih vlati zlatno-zelene do zelene boje duge više od 30 cm. Posebna je biljka koja unosi dinamiku u gredice jer se njene vlati njišu i na najmanji povjetarac. Kovilje cvate krajem ljeta gustim metlicama žuto-bijele do krem boje. Uzgajamo je u propusnim kamenitim tlima koji se brzo suše na sunčanom položaju ili u laganoj polusjeni. Kovilje nema problema s niskim temperaturama no kombinacija teškog, nepropusnog tla i previše vlage tijekom zime je fatalna jer biljka istrune. Odlična je biljka za prostrane i velike gredice na kojima dolazi do izražaja sva njena ljepota. U takvim se nasadima između kovilja mogu posaditi razne lukovice ukrasnih lukova (Allium), trajnice vitkih stabljika poput verbena (Verbena bonariensis) te druge biljke koje vole slične uvjete rasta (Euphorbia, Linaria, Artemisia). Bez ikakvih problema izdrži dugotrajne suše, te je pogodna za vrtove koji se ne zalijevaju.
Limunska trava - Cymbopogon citratus
Limunska trava je trajnica koja se proteže od Indije do Šri Lanke gdje raste u tropskim ili suptropskim uvjetima. Ova trava brzo razvije veliki i široki busen do 190 cm u visinu i oko metar u širinu. Listovi su dugi lancetasti zelene do zeleno-plave boje aromatičnog mirisa na limun. Izboji pri dnu stabljike stvaraju sočna zadebljanja poput “gomolja” koji se koriste u kulinarstvu kao začin. Nasjeckani izboji mogu se dodavati raznim jelima i juhama te se od njih može raditi i čaj. S obzirom na porijeklo biljke, u našim je krajevima možemo uzgajati samo kao lončanicu na sunčanom položaju, koju sredinom jeseni spremamo u negrijani plastenik ili verandu. Ako se očekuju vrlo niske temperature ispod nule, biljku treba smjestiti u negrijani prostor gdje se neće smrznuti. Biljci je potreban hranjiv supstrat te često zalijevanje pogotovo tijekom ljeta kada može narasti do visine od 180 cm i procvjetati u samo mjesec i pol dana. Tijekom zime ne valja pretjerivati sa zalijevanjem da ne bi istrunula.
Pennisetum villosum
Pennisetum villosum je omiljena ukrasna trava zbog svojih lijepih, bijelih na oko krznenih cvjetova, a koji su savršeni za rezano cvijeće. Potječe iz sjevernog dijela Afrike, a u područjima gdje se uzgaja kao ukrasna trava mogu se naći primjerci koji rastu u prirodi. To je višegodišnja trajnica koja se dijeli rizomima, a sama biljka razvija stapke dugačke 75. Ono po čemu se pennisetum villosum razlikuje od ostalih vrsta svog roda su prekrasni bijeli cvjetovi koji teksturom nalikuju na krzno koji se počinju pojavljivati krajem ljeta i jesen. To je vrlo nezahtjevna biljka, koja uspijeva i na siromašnom tlu, obavezno na sunčanoj poziciji i drenažnom tlu.
Pennisetum setaceum
Šarena ukrasna trava, čiji su listovi pri korijenu vidljivo dvobojni, zeleni sa središnjom svijetlom prugom, a do vrha lista prelazi u tamnu ružičastu boju. Raste do 90 cm u visinu i 60 cm u širinu. Od ljeta do jeseni stvara mnogo dugih opuštenih perjanica s brončano-ružičastim cvjetovima koji su dugovječni. Kao i sve prave trave, jednom kad se ukorijeni nema s njom brige osim povremenog zalijevanja, no vrlo je otporna na sušu. Ova vrsta trave je nešto osjetljivija u kontinentalnim krajevima.
Chasmanthium latifolium
Ukrasna trava porijeklom iz Sjeverne Amerike koja u početku rasta jako sliči na bambus. Listovi su dužine do 20 cm i širine oko 2 cm, biljka može narasti do 100 cm, ali postoje i patuljasti kultivari. Zanimljiva je zbog odnosno visećih klasova dužine do 5 cm i širine 2,5 cm. Mlade biljke slične izdancima bambusa, s kratkim listovima, svijetlo zelene je boje, a u jesen mijenja boju preko nijansi žute, narančaste, zlatno žute i smeđe boje. Pogodna je za suhe cvjetne aranžmane, a sjemenke imaju veliki postotak klijavosti pa može biti invazivna u rasijavanju, zbog čega ju je najbolje porezati dok su sjemenke još zelene. Uzgaja se na sunčanoj poziciji, traži bogatu, humusnu i vlažnu zemlju, te se sadi se kao solitarna biljka okružena nižim trajnicama. U rano proljeće, prije kretanja vegetacije potrebno je orezati prošlogodišnje izdanke. Uslijed nedostatka vlage slabo se razvija, zbog čega biljka žuti i vene.
Najbolje se uklapaju u prirodne vrtove kao popuna ostalim trajnicama ili kao velike samostalne biljke. Stvaraju dinamiku u vrtu
Panicum virgatum, "Heavy metall”
Ukrasna trava idealna za suha i pjeskovita tla, listovi su plavičaste boje, vrlo je visoka i naraste oko 120 do 150 cm. Prepoznatljiva je po svom plavičastom lišću i snažnim i uspravnim roza toniranim metlicama. Veoma je otporna na sušu i odlično podnosi jako sunce. Nije zahtjevna po pitanju tla te se može saditi i u kisele supstrate.
Ukrasne trave u lončanici
Mnoge su trave idealne i za sadnju u posudama. Na balkonima se mogu kombinirati uz drugo balkonsko cvijeće, zahtijevaju kvalitetnu zemlju i moraju se redovito zalijevati. U žardinjerama će posebno dobro izgledati Acorus gramineus Ogon, vrlo otporna trava uskih klinastih zelenih listova sa zlatnim trakama, šarena japanska oštrika (Carex oshimensis Evergold), čvrstih povijenih žuto i zeleno prošaranih listova, ali i već spomenuta Stipa.
Jednostavne i otporne
Trave pripadaju obitelji Poaceae i imaju okrugle, koljenaste i šuplje stabljike, a lišće pojedinačnih stabljika raste u dva smjera, a u donjem dijelu obuhvaća stabljiku. Cvjetovi su obično u obliku klasja, a sama biljka može biti različito visoka, čak i do dva metra. Neke vrste su višegodišnje biljke, a ne jednogodišnjice i spadaju u najrasprostranjeniju skupinu vaskularnih bilja.
Vrtlarski gledajući, ukrasne trave su nezahtjevne biljke i lako se prilagođavaju različitim uvjetima. Mogu rasti u gotovo svim tipovima tla u pijesku ili u teškoj glini, u vodi ili na vlažnim močvarnim obalama jezerca, na suncu ili u dubokoj sjeni, te mogu spretno rasti među korijenjem visokih stabala.
Iako će se preko zime osušiti u prirodnim vrtovima, smeđe stapke ostavljaju se na gredici tijekom zime, kako bi se produžio vizualni dojam. Ta praksa korisna je u krajevima s oštrom zimom, nadzemni dio biljke ostavlja se do proljeća kako bi se zaštitila biljka od smrzavanja. U kontinentalnim područjima nije ih potrebno prikraćivati krajem jeseni odnosno početkom zime, već ih se može ostaviti tijekom proljeća i tek onda prikratiti. Ukrasne trave uglavnom nisu podložne bolestima, te se razmnožavaju dijeljenjem koje je najbolje obaviti u proljeće. Lako se uzgajaju, a kad se razviju, mogu preživjeti i dulja razdoblja bez vode.
Foto: Berislava Picek i Darko Tomaš/Hanza Media
