Pad temperatura, hladan vjetar, magla i jesensko-zimski mraz očiti su znakovi da nježne biljke koje su dosad uživale na suncu i krasile naše balkone i terase, treba premjestiti u zatvoren prostor kako bi ih se zaštitilo tijekom nadolazećih mjeseci.
Iako neka nježnija stabla i trajnice mogu uspješno prezimiti vani na području toplijih klimatskih uvjeta, mnoge biljke mogu lako stradati. One u teglama mogu se vrlo lako premjestiti, neke će biljke trebati posebnu zaštitu, a neke će se morati presaditi ili pravilno pripremiti za sljedeću vrtlarsku sezonu.
Citrusi i masline, koji se često uzgajaju tijekom cijele godine u teglama, trebat će posebnu zaštitu. Neka stabla citrusa mogu podnijeti niske temperatura kraća razdoblja, no preporuka je premjestiti ih u zaštićeno okruženje, a ukoliko bude potrebno i koristiti prekrivače poput folija ili pokrova od flisa kako bi se spriječilo smrzavanje. Drvca koja su, pak, preseljena u zatvorene prostore trebaju biti na osunčanom mjestu, primjerice uz prozore okrenute prema jugu ili jugozapadu, ali podalje od radijatora ili propuha.
I masline mogu podnijeti kratkotrajnu hladoćnu i mraz. Međutim, korijenje onih u teglama manje je zaštićeno od onih posađenih u zemlji na otvorenom, a treba znati da će i mlađe masline slabije podnositi hladnoću od onih starijih. Njih se također može prekriti ili omotati folijom sa zračnim mjehurićima. Druga opcija je također unijeti ih unutra. Ne zaboravite i na umjetnu rasvjetu kojom možete podići razinu osvjetljenja.
Kod biljaka poput palmi, kojima je također potrebna zaštita u vidu pokrova, važno je priljubiti grane uz stablo te sve skupa omotati.
I manje biljke u cvjetnim loncima na otvorenom treba zaštititi. Postavljanjem lonca u veću teglu međuprostor se može napuniti korom, mahovinom, grančicama i piljevinom, pa čak i slamom, a sve se može obložiti i folijom sa zračnim mjehurićima, tkaninom od bambusovih vlakana ili jutom. Nadzemni dio najbolje je omotati zimskim flisom koji propušta svijetlo i vlagu.
I paprati su popularne za uzgajanje, a riječ je o širokoj skupini biljama s tisućama sorti. Neke mogu podnijeti zimske uvjete na mjestu, dok one nježnije treba unijeti u kući. Jak mraz može im oštetiti lišće i korijenje, stoga je preporuka podrezati ih, urediti i isprati od insekata koji se krivajuu lišću te premjestiti na hladno i tamno i tamno mjesto gdje će prezimiti. Održava ih se zalijevanjem jednom mjesečno.
Postoje i one biljke čiji se gomolji skladište kako bi se sačuvali do proljetne presadnje. Primjerice, dalije. S obzirom na to da su one porijeklom iz toplih područja, već prvi mrazovi mogu oštetiti grmove i cvjetove. Iako ti prvi mrazevi neće štetiti gomoljima u zemlji, mogu propasti uslijed previše vlage u zemlji, ali i smrzavanja zemlje tijekom jačih i dugotrajnijih hladnoća. Nakon orezivanja stabiljki zemlja se otkopava u širem krugu te se oprezno izvlače gomolji. Ostavite ih da se posuše, označite ih (ukoliko ima više vrsta) i spremite na suho i hladno mjesto poput podruma.
Slično je i kod gomoljastih begonija. Njihovo zalijevanje treba postupno smanjivati tijekom jeseni, a zatim pričekati da lišće požuti. Zatim odrežite stabiljke te nježno iskopajte gomolje. Ostavite ih da se suše te ih spremite na hladno i tamno mjesto, povremeno provjeravajući ima li znakova truleži ili oštećenja.
