Donosimo što sve trebate znati o jednostavnoj tehnici razgradnje organskih sastojaka u samo trideset dana.
Jedan od najučinkovitijih načina na koji urbani stanovnik može pridonijeti smanjenju zagađenja okoliša je kupnja vlastite kante za smeće. Već i školarci znaju da se papir, staklo i plastika mogu reciklirati, baš kao i biootpad koji danas reciklažna dvorišta primaju. U Hrvatskoj je više od 70% otpada koji se odlaže na odlagalištima smeća biološki razgradivo, a od toga više od 40% čine kuhinjski i vrtni biootpad.
No, u urbanoj sredini gdje ljudi žive u stanovima od kojih većina nema balkon, a kamoli zajednička dvorišta, pitanje je li moguće reciklirati takav otpad. Odgovor se nalazi u kućnom kompostiranju, jednostavnoj tehnici razgradnje organskih sastojaka u 30 dana, što omogućava kontinuirano dodavanje materijala u posudu zapremnine 40-60 l na dulje vrijeme.
Jednostavno rečeno kompostiranje je stvaranje uvjeta za prirodnu razgradnju biomase, što je sasvim normalna pojava u prirodi. Da bismo ga pokrenuli, ne treba nam enciklopedijsko znanje, nego imitacija prirodnih uvjeta pretvorbe, pri čemu nastaju hranjivi organski spojevi koji poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, prozračuju tlo, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla i otpornost biljaka na nametnike i bolesti. Ukratko, kuhinjski otpad pretvorit će se u humus. No, prije nego što krenemo s recepturom, važno je istaknuti da je predrasuda da kompost smrdi!
Trebamo znati da je kompostiranje aerobni proces i da se neugodni mirisi stvaraju u nedostatku kisika jer dolazi do truljenja, a kisik potiče kuhanje, odnosno rast i razvoj korisnih mikroorganizama. U slučaju da se pojave neugodni mirisi, treba malo prozračiti sadržaj, tj. promiješati sastojke.
Sastojci za kućni kompost:
1. Potreban materijal - posuda zapremine 40-60 l, s poklopcem i rupama razmaknutim od 5 do 10 cm u svim smjerovima.
2. Ugljikom bogat “smeđi” materijal - piljevina, suho lišće, papir (iako ga je naravno bolje reciklirati!), usitnjeni karton.
3. Dušikom bogat “zeleni” materijal - ostaci voća i povrća, talog kave, ostaci čaja (i vrećice), suhi začini, pokošena trava, ostaci biljaka, uvelo cvijeće.
SLAGANJE KOMPOSTA U FAZAMA:
1. Na dno posude stavimo 5-10 cm suhih grančica za drenažu koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage.
2. Zatim stavljamo tanki sloj kartona i 5-10 cm suhog lišća (ili neki drugi ugljični materijal).
3. Na kraju dodajemo tanki sloj zemlje, starog komposta, glistinac i sl., koji djeluju kao prirodni aktivator jer sadrže mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje.
4. Zatim dodajemo organski otpad iz kuhinje koji miješamo s ugljičnim materijalom (slama, suho lišće, usitnjeni karton) u omjeru smeđe:zeleno=2:1 (više ugljika).
5. Svaka 2-4 dana sadržaj promiješamo radi prozračivanja i pazimo da ne bude prevlažno.
U kompost NE stavljamo:
Kuhanu hranu, masti, ulja, prerađevine, meso, ribu, kosti, mliječne proizvode i sl. Oni zahtijevaju drukčije mikroorganizme za preradu i dulje se razgrađuju, a također mogu privući neželjene četveronožne goste, pogotovo u urbanim uvjetima. Također treba izbjegavati citruse, lišće oraha i hrasta u kompost jer djeluju kao inhibitori mikroorganizama i zaustavljaju proces razgradnje.
Ovakav način kompostiranja nam omogućava da kontinuirano dodajemo organske sastojke dulje vrijeme, a u trenutku kad se želi izdvojiti zreli kompost, potrebno je ili prosijati materijal ili pustiti da se u kanti do kraja razgrađuje još 3-4 tjedna prije nego što se upotrijebi.
Na kraju, dobiveni humus može se bez brige iskoristiti za balkonsku gredicu u kojoj uzgajate povrće ili ukrasno bilje.
