Proljeće i ljeto moja su godišnja doba, a potonjem čak dajem prednost. Ne samo zbog onih misli koje vjerojatno mnogima prve padaju na pamet; godišnji, more, ljenčarenje… već zbog saznanja da ću ta dva, tri mjeseca biti uglavnom bosa, neopterećena, da ne moram previše misliti o banalnim stvarima i obavezama koje me inače zaokupljaju. Nisam potpuno lišena svega toga, ali sam manje sluđena i sputana. Ljeto mi donosi mnogo radosti. Osjećam da imam energiju čak i kad sam iscrpljena. Opijena sam, radujem se suncu, vjetru i ljetnoj kiši, hodam i berem gdje što stignem, sušim, kiselim, kuham, poklanjam... Svaki dan sam na placu, u ribarnici, ponekad kupujem, ponekad samo isprobavam i čavrljam. Posljednjih mjesec i pol dana provodim na otoku, plan je ostati do jeseni, možda i dulje. Mogu si to priuštiti jer sam zadnjih godina sama svoj gazda, radim po svom i raspolažem svojim vremenom. Taj osjećaj vrijedi mi više od ičega. Misao da sutra mogu ne raditi ništa ili raditi puno, ali ono što želim. Voljela bih jedino više vremena provoditi u vrtu koji ovdje nemam, ali sam okružena začinskim biljem i voćkama. Mamin i tatin vrt sad je u punoj snazi, kao i vrtovi koje promatram ovdje na obali. Virim u svačije dvorište, veseli me svaki urod, bio moj ili tuđi. Jedem neoprano voće i povrće direkt s izvora, čupkam ljekovito i začinsko bilje, dodajem ga u mnoga jela, a njihov miris volim više od ikojeg parfema. Držim ga u vazi ili čaši, osušenog pokraj kreveta i spremam u teglice za čaj i kuhanje. I za ovo snimanje, Berislava i ja htjele smo biti negdje vani, a pronašle smo idealan kutak kod susjeda; Anite, Stanka i Tome Mikulića, obitelji koja o povrću i voću zna sve. Ova dva brata i sestra zasadili su vrt u kojemu imaju dovoljno toga da se svakodnevno može pripremiti bilo koji dnevni obrok.
Prvi naš ovogodišnji susret bio je slučajan, navratila sam vidjeti što su sve napravili u novoj kući i vrtu, a otišla sam s torbom punom domaćih tikvica i krastavaca. To su za mene najljepši pokloni. U Mikulićev vrt smo se vratili nekoliko dana kasnije. Točno sam znala što ću pripremati, začini moraju biti u prvom planu, a u njihovom ih vrtu ima. Kuhala sam neopterećeno, a tako smo odradili i snimanje, bez ikakvih rekvizita i razmišljanja o food stylingu. Onako kako jest, najprirodnije moguće. Potpuno prilagođeno uvjetima, otočnoj atmosferi i prirodi. Što se tiče pripreme, znala sam da neću izmišljati nove recepte, ako nađem u ribarnici što želim odlično, ako ne, mijenjat ću usput, onako kako i inače radim. Našla sam srdele. Frigane ili na brudet meni su uvijek top, ali sad sam htjela jednu hladnu ljetnu mezu koja može stajati danima i u koju ide dosta lovora i ružmarina. Srdele na savur ili savor plus domaći kruh i bijela ili crna bevanda. Zatim nešto s bosiljkom i paradajzom. Odlučih se za parmigianu, patlidžani su zreli, skuhala sam šalšu i dodala šaku svježeg bosiljka. A za kraj nešto slatko, lagano, bez gotovo ikakve pripreme; pečene marelice, nektarine ili breskve s timijanom. Začini u kuhinji, na tanjuru i u mojim prstima. Mirisi i arome koji oplemenjuju svako jelo. S njima nekad treba pažljivo, a nekad se može i pretjerati, pogotovo s nježnim začinima poput bosiljka, peršina ili kopra. S timijanom, ružmarinom ili kaduljom treba biti pribraniji jer ponekad je dovoljna grančica ili list, dva da ove biljke odrade ono što trebaju, tu se ne treba zaletavati s količinom. Začini se trebaju ćutjeti, no ne trebaju biti agresivni. Treba kuhati s osjećajem, pomirisati, protrljati među prstima i ponjušiti iste, stvarati okuse u glavi. Kuhanje sa začinima i ljetnim namirnicama treba biti ležerno, nimalo ziheraški, opušteno kakvo je i ljeto samo po sebi.
PEČENO VOĆE S TIMIJANOM
Nektarine, breskve ili marelice, limunov sok, med, voda, timijan
Oprati i prepoloviti marelice ili nektarine. Poslagati ih na papir za pečenje i preliti pomiješanim limunovim sokom, medom i malo vode. Poslagati na papir za pečenje i peći na 180-200 stupnjeva oko 20 minuta. Može se servirati uz grčki jogurt i ribanu koricu limuna.
SRDELE U MARINADI
2 velike glavice luka, par češnjeva češnjaka, ružmarin, lovor, sol, 1,5 dcl kvasine, 1 dl bijelog vina, 3-4 dl vode, maslinovo ulje, 1 kg srdela
Srdele očistiti i pofrigati u ulju pa ocijediti na kuhinjskom papiru. Na maslinovom ulju zažutiti na kolutove narezan luk, podliti vinom, pa kvasinom i vodom, dodati začine i na listiće nasjeckan češnjak i kuhati dok luk sasvim ne omekša i alkohol ne ispari. Posoljene srdele poslagati u posudu i zaliti vrućom marinadom. Ohladiti, u hladnjaku može stajati oko tjedan dana.
PARMIGIANA
Za šalšu: paradajz, najbolje volovsko srce jer je mesnato, a može i cherry rajčice, luk, češnjak, bosiljak, sol, 6 patlidžana, mozzarella i/ili cheddar ili neki drugi sir, parmezan, krušne mrvice, bosiljak
Skuhati šalšu od navedenih sastojaka. Patlidžane izrezati na kolutove i ispeći na roštilju ili na grill tavi na najjačoj vatri bez masnoće. Kada su pečeni posoliti ih i pokapati maslinovim uljem. Nema ih potrebe prethodno soliti i cijediti tekućinu ako se peku na najjačoj vatri niti im dodavati ulje tijekom pečenja jer piju jako puno masnoće i samim time bi jelo bilo premasno. Na dno posude za pečenje staviti malo šalše pa poslagati red patlidžana pa opet šalša pa mozzarella pa natrgani bosiljak pa opet patlidžan, šalša, mozzarella i tako redom. Na kraju posuti sve parmezanom pomiješanim s prezlama (koje će upiti višak tekućine od šalše). Peći na 180 stupnjeva oko 20-30 minuta.
