S dolaskom proljeća, od travnja pa sve do lipnja, dvorišta, livade i gradske zelene površine preplavili su jarko žuti cvjetovi koje mnogi smatraju običnim korovom. Riječ je o biljci koju najčešće čupamo iz vrta, što je potpuno pogrešno jer mnogi ne znaju da ima dugu tradiciju u prehrani i narodnoj medicini.
Riječ je o maslačku (Taraxacum officinale) koji je od korijena do cvijeta u potpunosti jestiv. Njegovi se listovi koriste u salatama, cvjetovi za pripremu čajeva i sirupa, dok se korijen često suši i koristi kao zamjena za kavu. Upravo ta svestranost, ali i bogat nutritivni sastav, razlog su zbog kojeg sve češće privlači pozornost stručnjaka.
Maslačak je bogat vitaminima A, C, E i K, kao i vitaminima B skupine. Uz to, sadrži važne minerale poput kalija, kalcija, željeza i magnezija. Posebno se ističu i bioaktivni spojevi poput flavonoida i fenolnih kiselina, koji imaju snažno antioksidativno djelovanje.
Zahvaljujući tom sastavu, maslačak bi mogao imati niz potencijalnih zdravstvenih koristi. Istraživanja upućuju na to da pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala, koji su povezani sa starenjem i razvojem kroničnih bolesti. Također, laboratorijske studije pokazuju da određeni spojevi iz maslačka mogu smanjiti upalne procese u organizmu.
Zanimljivi su i rezultati istraživanja koji sugeriraju da maslačak može imati pozitivan učinak na razinu šećera u krvi. Spojevi poput cikorinske i klorogenske kiseline mogli bi pomoći u regulaciji inzulina i metabolizma glukoze. Uz to, postoje naznake da može pridonijeti snižavanju kolesterola i triglicerida, što je važno za zdravlje srca.
Maslačak se tradicionalno koristi i za poticanje probave. Njegov korijen sadrži inulin, vrstu vlakna koja djeluje kao prebiotik i pomaže radu crijeva. Osim toga, biljka ima i blago diuretsko djelovanje, što znači da može pomoći organizmu u izbacivanju viška tekućine.
Evo kada i kako se možete zauvijek riješiti maslačka u vrtu. Nije svaki trenutak dobar
Neka istraživanja na životinjama ukazuju i na potencijalnu zaštitu jetre, kao i na mogući učinak u regulaciji tjelesne težine, zahvaljujući utjecaju na metabolizam i apsorpciju masti. Spominje se čak i potencijalno antikancerogeno djelovanje, no takvi rezultati zasad dolaze isključivo iz laboratorijskih uvjeta.
Unatoč obećavajućim nalazima, stručnjaci upozoravaju kako je većina istraživanja još uvijek u ranoj fazi i temelji se na pokusima u laboratoriju ili na životinjama, piše Healthline. Dokazi na ljudima zasad su ograničeni, pa se maslačak ne može smatrati lijekom.
Važno je naglasiti i da, iako se smatra sigurnim za većinu ljudi, maslačak može izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih osoba te stupiti u interakciju s određenim lijekovima.
Maslačak se možda i dalje smatra običnim korovom u vrtu, ali na tanjuru ima sasvim drugačiju vrijednost. Sve se češće vraća u prehranu kao prirodan izvor hranjivih tvari i zanimljiv dodatak. Ta naizgled skromna biljka podsjeća da vrijedne stvari često imamo nadohvat ruke, samo ih treba prepoznati i znati iskoristiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....