Jeste li ikada razmišljali o krizantemi kao o elegantnom, sofisticiranom cvijetu? Biste li ga stavili u vlastiti interijer ili posadili u vrt? Ili razmišljate o njemu isključivo u smislu cvijeća kojim ukrašavate grobove svojih bližnjih. Jeste li se ikada zapitali zašto je to tako? Zašto je među našim sugrađanima krizantema uvriježena isključivo kao "cvijet za groblje“? Ukoliko je smjestite na prozor svoga doma, mnogi će vas smatrati u najmanju ruku "čudnim“.
Međutim, nigdje ne piše da za Dan Mrtvih morate isključivo ukrasiti grob voljene osobe krizantemama. To možete napraviti bilo kojim drugim cvijećem, ali isto kao i drugim cvijećem, njima možete dekorirati vlastiti dom. Posebno, jer u našim krajevima cvatu u jesen, kada je većina biljaka već odavno ocvala i počela se pripremati za zimsko mirovanje.
Osim toga, prilično su otporne, dugo cvatu i svojim baršunastim glavicama postupno nas uvode pod hladni, bijeli pokrivač.
U ovom članku vas izazivam na buđenje. I to pošteno. Dobro pogledajte cvijet krizanteme. Po čemu njegova ljepota zaostaje za ljepotom jedne ruže? Izazivam vas da izađite iz vlastitog okvira i "uobičajenog“. Ako vam se svidi što vidite, stavite lončić s krizantemom u svoj dom, tamo gdje biste smjestili vazu s ružama.
Krizanteme pripadaju porodici Asteraceae (glavočika), a porijeklom su iz Azije, točnije Japana, odakle su se proširile na druge dijelove Azije. Neki izvori čak navode da potječu i iz dijelova sjeveroistočne Europe.
Smatra se da su prvi cvjetovi krizanteme bili isključivo žute boje, pa je prema tome biljka dobila naziv od grčkih riječi chrysos i anthos, što bi u prijevodu značilo "zlatni cvijet“.
Prema dostupnoj literaturi, rod Chrysanthemum sadrži 40-tak vrsta.
To su višegodišnje biljke koje mogu narasti od 50 -150 cm u visinu. Imaju velike cvjetne glave i listove poredane u krugove. Mogu biti različitih boja, od bijele i žute do ružičaste. Danas se, uz navedene, na tržištu mogu pronaći brojni kultivari, koji su dobiveni križanjem različitih vrsta, tako da postoji mnogo varijeteta krizantema. Gotovo svi su potekli uglavnom od dvije vrste: Chrysanthemum indicum L. i Chrysanthemum morifolium L.
Ako dobro promotrite cvjetove, uočit ćete da se oni uvelike razlikuju s obzirom na oblik i veličinu cvijeta.
Glavne odlike krizantema su dugo i intenzivno cvjetanje, jednostavna njega, raznobojnost cvjetova te mogućnost uzgoja za rezano cvijeće.
U prirodi su omiljena hrana leptirima, pa se nemojte začuditi ako privuku te malene, simpatične životinjice i u vaš vrt.
Sistematika krizantema je dosta složena, pa ću samo svrstavanje prepustiti stručnjacima koji se njome bave.
Međutim, moram navesti da ih vrtlari i uzgajivači u pravilu dijele na dvije skupine. S jedne strane su to "izložbeni“ primjerci, a s druge strane "vrtni“.
Razlikuju se po načinu uzgoja. Naime, "izložbeni“ primjerci zahtijevaju specijalnu njegu. Od posebnih temperatura, zimovanja u hladnom i suhom okolišu, zasjenjivanja tamnim folijama, redovitog prozračivanja, pa do posebne tehnike pinciranja, ili dodavanja noćnog svijetla.
Za razliku od njih, "vrtni“ primjerci praktički ne zahtijevaju nikakvu njegu.
Pod nazivom krizanteme najčešće podrazumijevamo velecvjetne krizanteme, prepoznatljive po svojim velikim bijelim, žutim ili rozim loptama. Cvjećari ih često nazivaju "Šmitovke“ ili "pom-poni“, a koriste kao rezano cvijeće ili za izradu aranžmana. Pripada grupi od 10 tjedana reakcije. Radi se o izuzetno zahtjevnoj vrsti za uzgoj i održavanje.
Da bi se uzgojile one velike, prekrasne "lopte“, potrebno je više mjeseci intenzivnog rada u plastenicima i staklenicima. Zahtijevaju zasjenjivanje crnom folijom kroz određeni period u danu, a potom i pinciranje svakog cvijeta, odnosno uklanjanje svih zaperaka i bočnih pupova. Tako se dobiva jedna velika cvjetna glava na dugačkoj stabljici. Ako na takav način uspijete dobiti jednu "divovsku“ glavu, ona se naziva "OGIKU“.
Zanimljiv info: u Kini i Japanu postoje festivali posvećeni krizantemama, na kojima umjetnici od cvjetova rade prava remek djela. Sličan festival održava se i u saveznoj američkoj državi Pensilvaniji, u botaničkom vrtu Longwood Gardens.
S obzirom na dosta složenu sistematiku i brojne kultivare, navest ću isključivo grupe biljaka koje možete nabaviti na našem tržištu pod nazivom "krizantema“ i kako ih razlikovati.
VRSTE DOSTUPNE NA NAŠEM TRŽIŠTU
ŠPINE
Imaju "bodljikav“ izgled, pa pomalo podsjećaju na pauka. Još ih nazivaju "spajderi“ ili "pauci“. Postoje u različitim bojama: bijele, roze, tamno ružičaste, žute, narančaste i druge. Pripadaju grupi od 9 tjedana reakcije. Taj tip krizanteme ima jednu glavnu cvjetnu stabljiku s brojnim cvjetnim izbojima, a svaki izboj je jedan cvijet ili je i sam razgranat.
MARGARETE
Krizanteme čije cvjetne glavice podsjećaju na ivančice. Izgledom su najsličnije C. indicum L., a međusobno se razlikuju po veličini cvijeta. Kultivari mogu varirati od 1 do 10 cm, a izgled samih latica može varirati od jednostavnih (1 - 2 reda), jednostavnih sa zvjezdastom sredinom, dekorativnih bez sredine, latice u obliku žlice, zrakaste i druge. Kao i špine, imaju jednu glavnu cvjetnu stabljiku s brojnim cvjetnim izbojima.
MULTIFLORA
Krizanteme s brojnim sitnijim i jednostavnim cvjetovima. Uglavnom ne trebaju zasjenjivanje crnom folijom, pinciranje, čišćenje zaperaka i pupova. Jednostavnije su za uzgoj, pa prema tome i jeftinije. Međutim, cvatnja traje kraće.
Mogu se pronaći u gotovo svim bojama.
Moram navesti da se radi o fotoperiodičnim biljkama. Što znači da dužina dana ima izravan utjecaj na njihov početak cvatnje.
Prema vremenu reakcije razlikujemo tri grupe krizantema. Imamo grupu od 7, 9 ili 12 tjedana.
Gotovo sve vrste pogodne u za sadnju u vrt. Možete ih ukomponirati u gredice s drugim trajnicama ili ih koristiti za obrube staza. Obično bez problema prezimljavaju i mogu se raširiti kao trajnice. Morate samo imati na umu da vjerojatno neće biti tako niske kao kad ih kupite, osim ako ih ne odlučite rezati i oblikovati. Ukoliko se odlučite na oblikovanje, to trebate redovito raditi do polovice listopada. Cvjetat će kasnije nego iz plasteničkog uzgoja, ali će vas uveseljavati sve do većih mrazova.
Krizanteme vole rahlu zemlju, bogatu humusom. Stoga je prije sadnje dobro obogatiti zemlju tresetom, kompostom ili zrelim stajskim gnojem. Ako je tlo kiselije, preporučujem da ga neutralizirate vapnencem. Budući da im zimi smeta pretjerana vlaga u zemlji, potrebno ih je pokriti komadom folije.
UZGOJ U LONCU
Ako krizanteme želite uzgajati i dalje kao lončanice, tada ih iz posude u kojoj ste ih kupili presadite u veću posudu. To napravite na način da prvo na dno posude stavite drenažni sloj od crijepića (krhotine starog keramičkog lonca) ili kamenčiće, a na to sloj treseta (komposta ili gnojiva) za prihranu. Nakon toga, pažljivo iz stare posude izvadite cijelu korijenovu balu, položite ju u novu posudu, pa lagano zatrpajte ostatkom treseta. Nemojte previše utiskivati, jer krizanteme vole rahlu zemlju. Ona će se sama slegnuti oko korijenove bale. Novopresađene biljke stavite na sjenovito mjesto. Zalijevajte ih tek kada se zemlja gotovo u potpunosti osuši. Kad se biljka prilagodi na novi lonac, možete je iznijeti na sunčano mjesto na balkonu ili terasi. S obzirom na to da im je količina zemlje ograničena u loncu, tijekom ljeta je potrebna prihrana mineralnim gnojivima.
PINCIRANJE
Radi se o specijalnoj tehnici čišćenja, odnosno optrgavanja biljke. Naime, ako ostavite krizanteme da rastu prirodno, one će rasti u vis, a pupoljak će formirati na vrhu stabljike. Kako biste biljku zaustavili u rastu i potaknuli je da formira više cvjetnih pupova, trebali biste je pincirati, odnosno otkinuti joj vrh. Tako će formirati više postranih grančica, a na vrhu svake od njih formirat će se pup.
Ako želite dobiti formu još niže biljke s više cvjetova, tada postupak pinciranja morate ponoviti.
Točno vrijeme pinciranja morat ćete odrediti sami, naime ono ovisi o sorti, temperaturi i svjetlosti, tj. dužini dana, kojima se usput može regulirati i vrijeme cvatnje. To vrijeme ćete najbolje procijeniti kada ugledate prve pupove na vrhovima stabljika. Jednostavno ih otkinite.
Kod velecvjetnih krizantema koje uzgajamo u plastenicima, postupak je nešto drukčiji. Ako želite dobiti formu velike cvjetne "kugle", tada ostavite vršni pup da slobodno raste, a druge cvjetne pupove uklonite, kao i izboje koji se stvaraju na donjem dijelu peteljke ili izlaze iz zemlje. Na taj će način biljka usmjeriti svu snagu prema cvijetu koji smo ostavili na vrhu.
Kod špina i margareta uklanja se vršni pup, a ostavljaju tri do četiri postrana pupa kako bi se formirala cvjetna grančica. Sve ostale izboje potrebno je ukloniti.
KRIZANTEMA KAO REZANO CVIJEĆE
Iako nisam pobornik rezanog cvijeća, moram napomenuti da kao "ukras na stolu“ mogu prilično dugo izdržati u vazi. Ako ih odlučite odrezati i staviti u vazu, prema naputku cvjećara, da bi vam duže trajale, redovito mijenjajte vodu, a svaka dva dana prikratite stabljiku 1 - 2 cm.
Naime, kraj stabljike počne trunuti, pa kroz nju više ne može ulaziti voda. Iz tog razloga je uputno redovito prikačivati stabljiku s donje strane i mijenjati vodu u vazi. Tako će vam cvijet trajati duže.
ZNAČENJE KRIZANTEMA
Kada bi vam u Hrvatskoj, prilikom posjeta, prijatelj donio krizantemu, većini vas bi se stvorio ogroman upitnik iznad glave. Ne biste imali pojma što to znači, ali definitivan kontekst bi bio negativan. Slično će reagirati i ostali Europljani.
Iako su krizanteme bile prisutne u Europi stoljećima prije, smatra se da je tradicija ukrašavanja grobova započela u Francuskoj 11. studenoga 1919. godine, na prvu godišnjicu Dana primirja od Prvog svjetskog rata. Budući da su u to doba godine krizanteme bile najdostupnije cvijeće, tadašnji predsjednik Raymond Poincaré naredio je da se polože na grobove svih ratnih žrtava. Smatra se da je ta gesta pokrenula običaj koji i danas živi.
Međutim, u nekim drugim dijelovima svijeta simbolika je sasvim drugačija. U SAD-u se krizanteme vežu uz proslave i veselje. U Japanu, pak, ukoliko vam prijatelj prilikom posjeta donese krizantemu na poklon, to znači da vas izuzetno poštuje i cijeni.
Kao što je kod nas uvriježeno pokloniti ružu, u Japanu će voljenoj osobi pokloniti krizantemu. U Kini, Iz istog razloga, majke za majčin dan dobivaju krizanteme.
Također, uočit ćete ih i kao najčešći motiv na kimonima, vazama i slikama. Japanski vrtovi ispunjeni su krizantemama koje cvatu čitavog ljeta do dugo u zimu i svojim prekrasnim cvjetovima različitih boja i oblika ukrašavaju taj, njima izuzetno važan, eksterijer.
KRIZANTEMA U PREHRANI
U mnogim državama krizantema se smatra ljekovitom biljkom. Koristi se za liječenje i ublažavanje različitih zdravstvenih tegoba. Naime, prema nekim studijama dobar je izvor vitamina i minerala. U Južnoj Koreji od nje proizvode alkoholno piće gukhwaju, rižino vino aromatizirano cvjetovima krizanteme.
Kinezi ih koriste kao začin u pripremanju raznih juha i variva. Dodaju krizantemin cvijet pred kraj kuhanja, kako bi postigli poseban, paprenasti okus jela.
Osim juhama i varivima, latice dodaju i prženim jelima, ali i vinu. Smatra se da latica ostavljena na dnu čaše vina osigurava dugovječnost.
ČAJ OD KRIZANTEME
Za Kineze krizantema ima ljekovita svojstva, a od posebne vrste pripremaju čaj protiv glavobolje, vrtoglavice, gripe, srčanih i vaskularnih bolesti te kolesterola.
Još je nazivaju "lažna kamilica“, “ majčinski vratić“, "maternica“ i "matrika“. Sadrži eterično ulje, kamfor, niacin - B1, gorke tvari, tanin i sl.
Prema dostupnoj literaturi, smatra se da čaj od cvjetova krizanteme djeluje povoljno na jetru jer uklanja toksine, snižava temperaturu i poboljšava vid. Ublažava glavobolju, probleme s crijevima i želucem, groznicu i prehladu. Olakšava disanje jer razgrađuje sluz kod bronhijalnih poremećaja i snažno jača imunitet. Djeluje izrazito smirujuće na živčani sustav pa se može koristiti kod napetosti, raznih neuroza, zabrinutosti i histerije.
