U GOSTIMA

Na samom rubu Zagreba, u Brezovici: Nekada livada usred kukuruza, a danas 1500 kvadrata sreće

 Berislava Picek/CROPIX
Samo su sjenica i vrtna kućica kupljeni u centrima, svi drugi pomoćni objekti ručni su rad

Na samom rubu Zagreba, u Brezovici, nalazi se vrt čija je posebnost ta što skoro ništa nije kupljeno gotovo, nego su svaka biljka, stablo i cvijet nađeni u prirodi pa presađeni ili zabodeni u zemlju

Neki drugi svijet. Doslovno. Nema prometa, automobilskih truba, tramvaja... Samo povjetarac, pjev ptica, šum vode i pogled na poljoprivredna zemljišta. Kao da nismo u Zagrebu. A zapravo smo na nekoliko minuta vožnje od grada. Nalazimo se u domu supružnika Suzane i Kreše, točnije u njihovu vrtu, u Brezovici.

- Kad smo prije 15-16 godina odlučili prestati biti podstanari, počeli smo tražiti zemljište na kojem bismo sagradili obiteljsku kuću. Došli smo ovdje, na sam rub Zagreba, gdje se u drugom redu od ceste prodavala livada okružena poljima kukuruza koju nitko nije htio kupiti. Nismo imali jasnu viziju kako će izgledati naš budući dom, ali smo znali da će naglasak biti na vrtu. I, uz puno truda, u tome smo uspjeli. Sagradili smo kuću i uredili okućnicu - pričaju dok nas vode kroz parcelu površine 1500 četvornih metara.

image
v v
Berislava Picek/CROPIX
image
v v
Berislava Picek/CROPIX

Kuća, površine 64 kvadrata, pozicionirana je na sredini i orijentirana prema kretanju Sunca, s glavnom natkrivenom terasom okrenutom prema istoku, na koju se nastavlja predivan vrt. Uz kuću je manji gospodarski objekt na kat, s Krešinom radionicom u prizemlju, koja kroz klet vodi do manje terase, te s potkrovljem koje zasad služi kao skladište. Uočavamo nekoliko zona: kutak za druženje i kartanje ispod brajde, sjenicu s domišljato postavljenom starinskom kadom koja se koristi kao kupalište, jezerce, povrtnjak... Tu su i drugi, manji pomoćni objekti, planski stopljeni s prirodom, s posađenim cvijećem, biljkama, stablima...

“U vrtu živim, u kući samo spavam”, čitamo natpis na klupici s lončanicama, pokraj koje je ukrasni, plavo obojeni bicikl.

image
v v
Berislava Picek/CROPIX

“Istina je kada kažu da lijep i kvalitetan vrt traži slugu, a ne gospodara. Mi smo ovdje svaki dan”

image
Berislava Picek/CROPIX

No, nije bilo sve tako jednostavno kao što danas izgleda. Fascinantno je kako se nekadašnje polje tijekom godina transformiralo u pravi mali park s niskim, spororastućim biljkama u sredini te visokim biljkama uz rub.

- Mi smo odmah znali da nam je vrt vrlo bitan. Ali, istina je kad se kaže da vrt traži slugu, a ne gospodara. U vrtu provodim praktički sve slobodno vrijeme nakon posla. Ali, to nije briga, nego radost. Inače nikad ovako ne bi izgledao. Najlakše je otići u specijalizirane vrtne centre, kupiti i posaditi. No, to nije naša priča - kaže Suzana.

Posebnost ovog vrta upravo je to što ništa nije kupljeno gotovo, nego su svaka biljka, cvijet, začinsko bilje, voćka ili stablo nađeni u prirodi, usput, u šumi, na livadi, kod susjeda, pa presađeni ili zabodeni u zemlju. Nešto je iz rasadnika, a samo mali broj biljaka je iz vrtnih centara.

image
Berislava Picek/CROPIX
image
v v
Berislava Picek/CROPIX
image
v v
Berislava Picek/CROPIX

- Ovo je bila potpuno prazna površina koju smo napunili biljkama - kaže i dodaje kako u centrima kupuje praktički uvenule biljke te ih spašava, kao što je, primjerice, kuglasti bagrem. Suzana je po struci vrtlar za uređenje vrtova i pejzaža, no život ju je odveo u drugom smjeru. Ipak, sada u slobodno vrijeme radi ono što ju je oduvijek zanimalo.

Osim bagrema, tu su i vrba, lipa, javori, breze, magnolija, lješnjaci, ima i crnogorice, začinskog bilja, smilja, lavande, nevena, kupina, aronije... U povrtnjaku su, među ostalim, posađeni i kineski kupus, toskanski kelj, kovrčavi peršin, nekoliko vrsta rajčica...

image
v v
Berislava Picek/CROPIX
image
v v
Berislava Picek/CROPIX
image
v v
Berislava Picek/CROPIX

Većina dvorišnih objekata ručni je rad, a gotovo sav namještaj kupljen je na Hreliću ili pronađen i recikliran. Krešo je sazidao malu ljetnu kuhinju s nekoliko namjena. Osim pečenjare, tu su i sudoper s gornjim elementom izrađenim od starog sanduka za streljivo, zatim šank izrađen od bačve u kojoj je mali hladnjak te ljetni tuš. Crepovi iskorišteni za krov tog objekta pronađeni su kad je netko mijenjao krov. Zanimljivo je spomenuti kako su i stare odbačene rolete, primjerice, iskorištene kao vrata šupe u kojoj drže drvni matrerijal koji će tek upotrijebiti.

- Sve je izrađeno od nečega. Ne trebaju ti milijuni da bi imao nešto ovakvo. Sve su to stvari koje imaju svoju vrijednost, ali je neki nisu prepoznali, pa su ih bacili - kaže Krešo.

Tek su dvije kućice kupljene u vrtnim centrima, koje su godinama bile izložbeni primjerak i nudile su se po nižoj cijeni, uz uvjet da ih kupac demontira, preveze i ponovno montira. Riječ je o sjenici sa starinskom kadom i vrtnom kućicom koja služi kao Suzanina alatnica, u sklopu koje je Krešo izradio kokošinjac, a pokraj njega uredio “igralište” za koke, sa šarenom, ručno rađenom kućicom.

image
Jezerce, nastalo od kamena kojeg su donosili s ljetovanja, ima pumpu za vodu skrivenu u starom vrču
Berislava Picek/CROPIX

Nadalje, “šumski dio”, kako ga zovu, čini nekoliko stabala i ograda izrađena od paleta sa šarenim leptirom, čija je svrha zakloniti pogled prema susjedima. Tu je i prokopan kanal s vodom koja se koristi za zalijevanje cijelog vrta.

Jezerce je, pak, nastalo od kamenja koje su tijekom godina s ljetovanja donosili doma. U njemu su zlatne ribice, a uselile su se i žabe. One jedu komarce, tako da se napravio pravi mali ekosustav. Imaju još životinja, dva psa, od kojih je jedan pronađen i spašen, a drugi udomljen iz Dumovca, papigu... Posla, primjećujemo, ne nedostaje.

- Svakih nekoliko dana, ovisno o količini kiše i sunca, moramo kositi, što je zahtjevno jer je zamišljen kao ladanjski vrt, pa treba obilaziti svaku posađenu biljku, jezerce... Stalno treba orezivati, sada su ocvale bijele ruže, prije njih ljiljani... Ima biljaka koje rastu u točno određeno vrijeme i pazimo da je uvijek sve uredno. Teže je, ali je duši drago - zaključuju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. veljača 2023 13:08