Na Dan svete Lucije, 13. prosinca, tradicionalno se sije božićna pšenica gotovo u svakoj obitelji. Ona simbolizira plodnu nadolazeću godinu i novi život.
UZGAJANJE BOŽIĆNE PŠENICE
Prilikom izbora posude za uzgajanje pšenice možete odahnuti i prepustiti se u potpunosti vlastitim dekorativnim željama. Kako namjera nije njegovati biljku do njezina punog potencijala, nego dobiti travke do 20 centimetara maksimalne visine, pšenica se može uzgajati u raznim glinenim, keramičkim, staklenim ili plastičnim posudama sa zatvorenim dnom. Planiramo li uzeti pletene košarice, jutu ili neki drugu tkaninu, treba imati na umu da je riječ o poroznim materijalima te ih je potrebno iznutra zaštititi najlonom.
1. Kada smo izabrali posudu, možemo izabrati uzgajati pšenicu na dva medija - zemlju ili vatu. Vata je jednostavnija i manje prljav materijal, no problem je stabilnost i održavanje vlage. Često se iz posude zna širiti neugodan miris istrulih sjemenki, a i trajnost žita je manja s obzirom na to da biljke nemaju odakle izvlačiti hranjiva. Ako je vata prevlažna, može se pojaviti plijesan.
Budući da kompletna redakcija D&D Vrta iznimno njeguje vrtlarski poziv, odlučili smo za našu božićnu pšenicu koristiti zemlju te doslovno i simbolički pozitivno usmjerili energiju za puno plodniju sljedeću sezonu.
2. Priprema sjemenja: da bi narasla što bogatija i gušća, prije sijanja pšenicu je dobro namočiti u mlakoj vodi.
3. Ostaviti je preko noći da odstoji i dobro nabubri.
4. Ispunimo posudicu zemljom gotovo do vrha.
5. Poravnamo je te prekrijemo gustim slojem sjemenja i još jednom poravnamo gornji sloj supstrata te ga blago pritisnemo rukom kako bi se sjeme i supstrat što bolje priljubili jedan uz drugoga.
6. Na kraju zalijemo vodom i stavimo na toplo i osunčano mjesto. Također treba imati na umu da će biljke klijati prema izvoru svjetlosti i, ako ih samo ostavimo, narast će ukošeno, što možda neće biti efekt koji ste htjeli postići. Zato posudicu povremeno treba okrenuti prema svjetlosti.
7. Ako ste sve napravili kako treba, prve klice trebale bi se pojaviti već nakon samo dva dana, nakon čega uz pravilno zalijevanje možete svakodnevno aktivno pratiti rast žita. Budući da žito uzgajamo u hladnim zimskim uvjetima zagrijanih soba sa suhim zrakom, savjetujemo da biljke barem jednom dnevno blago poprskate mlakom vodom i tako održavate vlažnost.
ZAŠTO SIJEMO BOŽIĆNU PŠENICU?
Iznimno važna za prosperitet i preživljavanje naroda već tisućama godina u srednjoj Europi i Bliskom istoku, klijanje pšenice simbolizira obilnu žetvu u sljedećoj godini, novi život i novi kruh. Također je simbol svjetlosti i nade. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati pokazuju bolju ili lošiju žetvu iduće godine: što je pšenica gušća, godina će biti bolja, rodnija, bogatija.
SNAGA ZELENOG ŽITA
Osim što lijepo izgleda, a zelena boja smiruje i djeluje opuštajuće na čovjekov um, božićno žito odličan je dodatak za pripremu zdravog zelenog napitka. Mladi zeleni listovi puni su vitamina, minerala, klorofila, enzima i aminokiselina, ali i nama neprobavljive celuloze. Zato se sok od čiste pšenice prije konzumacije mora procijediti kroz filter, a dobiva se tako da se lišće i voda pomiješaju i usitne u sjeckalici. Takav se sok zatim može koristiti kao dodatak za pripremu zelenog kašastog soka.
JESTE LI ZNALI?
Pšenična brašna rade se od triju vrsta pšenice - tvrde, meke i durum. Tvrde pšenice u svojem sastavu imaju veći udio proteina i koriste se za proizvodnju pekarskih vrsta brašna, meke pšenice imaju veći udio škroba i koriste se za proizvodnju brašna za konditorsku industriju, a durum pšenice jako su bogate proteinima i koriste se zbog svoje tvrde strukture zrna za proizvodnju tjestenina.
SVEPRISUTNA SIROVINA
Ako biste trebali izdvojiti biljku koja bi svojim nestankom mogla ozbiljno ugroziti preživljavanje čovjekove vrste na globalnoj razini, onda bi to zasigurno bila - pšenica. Najvažniji ratarski usjev na svijetu uzgaja se na oko 23% svjetskih obradivih površina, a pšeničnim kruhom hrani se oko 70% populacije. Ona je vodeći izvor biljnih bjelančevina u ljudskoj prehrani, a po svojoj hranjivoj vrijednosti nadmašuje raženi kruh jer sadrži za ljudski organizam važne elemente poput vitamina B kompleksa, kalcij, fosfor i željezo, zatim oko 17 % proteina, 18 % ugljikohidrata te je dobro probavljiva.
Kao proizvod pšenica ima velik značaj u nizu industrija, od mlinarske, pekarske, a i koristi se za fermentaciju u izradi piva, alkohola, votke i biogoriva. Pšenične mekinje, nusprodukt nastao mljevenjem zrna pšenice, služi u prehrani stoke, a od slame koja se često koristi kao prostirka u stajama mogu se izrađivati razni predmeti košare, šeširi i slično.
Također je vrlo važan građevni element u prirodnom graditeljstvu jer je riječ o ekološki održivom materijalu koji služi za gradnju objekata, poput kuća od slame. Prednosti slame kao građevnog materijala su brojne jer ima dobru toplinsku i akustičnu izolaciju, a njezini građevni proizvodi otporni su na požar i nametnike. Slama je vrlo jednostavna za oblikovanje te je dostupna po niskoj cijeni kao sirovina.
RASTE POSVUDA U SVIJETU
Pšenica je zajedno s čovjekom u suživotu već više od deset tisuća godina. Nakon otkrića Amerike i Australije započeo je uzgoj pšenice na tim kontinentima, gdje je i zavladala zahvaljujući svojoj prilagodljivosti različitim klimatskim uvjetima. Može nesmetano rasti na gotovo subarktičkim područjima sve do ekvatora te od nivoa mora do Tibeta, na visini od gotovo četiri tisuće metara. Pšenica se dobro prilagođava klimi i tlu te ima mnogo vrsta i kultivara. Postoje ozime i jare forme pa se uzgaja gotovo posvuda. Stoga i ne čudi da je svjetska trgovina pšenicom veća nego trgovina svim drugim žitaricama zajedno.
Komentari
0