S dolaskom hladnijih dana sve češće zatvaramo prozore kako bismo sačuvali toplinu u domu. No, dok nastojimo izbjeći propuh i smanjiti gubitak topline, lako zaboravimo da je redovita izmjena zraka važna i tijekom svakodnevnih aktivnosti poput kuhanja. To je osobito važno u kuhinjama s plinskim štednjakom, jer izgaranjem plina nastaju onečišćujuće tvari koje se mogu nakupljati u zatvorenom prostoru ako se ne provjetrava dovoljno.
Na to upozorava britanski portal Express.co.uk, pozivajući se na informacije organizacije Clean Air Hub UK, koja se bavi kvalitetom zraka i njezinim utjecajem na zdravlje. Tijekom kuhanja na plinskom štednjaku u zrak se mogu oslobađati onečišćujuće tvari, među kojima je dušikov dioksid (NO₂), ali i ugljikov monoksid (CO). Koliko će se one nakupljati u prostoru ovisi, među ostalim, o uređaju, njegovu održavanju i učinkovitosti ventilacije.
Da izgaranje goriva u kućanstvu može biti izvor onečišćenja zraka, upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja objavljuje smjernice o utjecaju okolišnih čimbenika na zdravlje. Njezine preporuke za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima obuhvaćaju dušikov dioksid, čije povišene koncentracije mogu nadražiti dišne putove.
Istraživanja, među ostalim, upućuju na povezanost kuhanja na plin i izloženosti dušikovu dioksidu u zatvorenom prostoru s češćom pojavom određenih respiratornih simptoma, uključujući astmu i piskanje pri disanju kod djece. To ne znači da će svako kućanstvo s plinskim štednjakom imati problem niti da se svaki zdravstveni rizik može pripisati samo tom uređaju. Važno je, međutim, uzeti u obzir da se onečišćujuće tvari mogu stvarati upravo ondje gdje pripremamo hranu, pa je potrebno voditi računa o njihovu odvođenju i redovitoj izmjeni zraka.
Problem može biti izraženiji tijekom hladnijih mjeseci, kada se prozori rjeđe otvaraju, a kuhinja se slabije prozračuje. Ako se kuha dulje vrijeme, osobito uz istodobnu uporabu više plamenika, onečišćujuće se tvari mogu zadržavati u prostoru. Zato je korisno usvojiti nekoliko jednostavnih navika koje ne zahtijevaju velike promjene u svakodnevici.
Zaboravite bijele zidove: Novi broj D&D-a otkriva interijere koji se usuđuju više. U prodaji!
Prije svega, važno je provjetravati kuhinju tijekom kuhanja i nakon što završimo s pripremom obroka. Preporuka je prostor provjetravati najmanje deset minuta nakon kuhanja. Ako vremenski uvjeti dopuštaju, otvorite prozor kako bi svježi zrak mogao ući u prostoriju. Kada je moguće, napravite kratko, učinkovito provjetravanje umjesto da se oslanjate na to da će se zrak izmijeniti sam od sebe.
Ako imate kuhinjsku napu, provjerite radi li ispravno i odvodi li zrak izvan doma. Napa koja samo filtrira zrak i vraća ga u kuhinju ne odvodi onečišćujuće tvari iz prostorije na isti način kao model koji zrak izbacuje van. Ipak, njezinu uporabu treba uskladiti s uvjetima u prostoru, osobito ako u domu postoji plinski bojler ili drugo trošilo povezano s dimnjakom.
Na to upozorava i hrvatsko Ravnateljstvo civilne zaštite, koje u savjetima za sezonu grijanja preporučuje redovito prozračivanje prostorija u kojima se koriste plinska trošila. Uključena kuhinjska napa može stvoriti podtlak, odnosno smanjiti tlak zraka u prostoriji, zbog čega se u određenim okolnostima izgarni plinovi mogu vratiti iz dimnjaka u prostor. Rizik može biti veći ako je napa snažna, a prozori i vrata dobro brtve. Zato pri njezinoj uporabi treba osigurati dotok svježeg zraka, primjerice otvaranjem prozora.
Povrat dimnih plinova i neispravnost ili loše održavanje plinskih uređaja mogu povećati rizik od trovanja ugljikovim monoksidom. Taj plin nema boju ni miris, a nastaje pri nepotpunom izgaranju goriva, uključujući plin. Može se stvarati i tijekom korištenja plinskog štednjaka, osobito ako uređaj nije ispravno podešen ili održavan. Ako se ugljikov monoksid nakupi u zatvorenom prostoru, u visokim koncentracijama može izazvati teško, pa i smrtonosno trovanje.
Ravnateljstvo civilne zaštite zato preporučuje održavanje plinskih uređaja u ispravnom stanju i postavljanje detektora ugljikova monoksida u prostorije s ložištima, u skladu s uputama proizvođača. Pritom je važno razlikovati ugljikov monoksid od dušikova dioksida: riječ je o dvama različitim plinovima, a uobičajeni detektor ugljikova monoksida ne upozorava na povišene koncentracije dušikova dioksida. Ne može, stoga, zamijeniti redovito provjetravanje i odgovarajuću ventilaciju kuhinje.
Plinske štednjake, bojlere i druga plinska trošila treba redovito servisirati, a instalaciju i radove prepustiti ovlaštenim stručnjacima. Ravnateljstvo civilne zaštite također preporučuje najmanje jedan godišnji pregled dimnjaka koji obavlja ovlaštena stručna osoba. Takve mjere nisu važne samo zbog kvalitete zraka, nego i radi sprječavanja ozbiljnijih opasnosti povezanih s neispravnim uređajima i odvodom dimnih plinova.
Plinski štednjak ne treba promatrati kao automatsku opasnost, ali ni zanemariti činjenicu da kuhanje na plin stvara emisije koje mogu utjecati na kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru. Ako želite dodatno smanjiti njegovu uporabu, dio pripreme hrane možete prebaciti na električne uređaje koje već imate u kuhinji. Vodu, primjerice, možete zagrijati u električnom kuhalu, a za pojedina jela mogu poslužiti mikrovalna pećnica, kuhalo za rižu ili friteza na vrući zrak. Time se smanjuje potreba za korištenjem plinskih plamenika, ali je kuhinju i dalje važno redovito provjetravati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....