ARBORIKULTURA

Osakaćena zdrava stabla: Invazivno orezivanje je skupo, rizično i štetno za krajobraz

 BERISLAVA PICEK/CROPIX
Ono što znamo vidjeti je invazivno orezivanje stabala, kresanje, odstranjivanje većeg dijela krošnje

Sigurno ste nekada u životu šetajući gradom u kojem živite primijetili kako su neka stabla "malo previše" orezana (NE obrezana). Zapravo takve stvari najbolje zapazite kada se dogode ispred vaše zgrade, pa se zapitate: "Je li to ispravno učinjeno?". Iako niste te struke, postoji neki osjećaj da to i nije baš u redu. Često nabasam na takve postove po Facebooku, gdje su ljudi ljuti i tužni te najčešće ne znaju kome se obratiti. Opcije su: nazvati Zeleni telefon 072123456 ili se javiti na e-mail www.zeleni-telefon.org. No, možete postati samostalni i aktivni građani u zaštiti okoliša tako da fotografirate događaj i lokaciju, zatim napišete kratku izjavu o događaju i što preciznije opišite kako se dolazi na lokaciju te ga na kraju prijavite komunalnom redarstvu u vašem gradu ili općini.

Jedan od mogućih razloga zašto dolazi do orezivanja je da su stabla u lošem stanju, pa postoji opasnost da se debele i polutrule grane polome i padnu, ali ja bih se ovdje zadržala na orezivanju zdravih, a ne bolesnih stabala.

Ono što znamo vidjeti je invazivno orezivanje stabala, kresanje, odstranjivanje većeg dijela krošnje bez vođenja računa o habitusu i fiziologiji stabla, uklanjanje cijelih vrhova stabla ili velikih grana, ostavljajući stabljike ili bočne grane koje su premale da bi preuzele ulogu glavne grane. Nijedna strukovna udruga u svijetu ne zalaže se za provođenje ove prakse, ali teorija je jedno, a praksa očito nešto drugo. U mnogim državama ovakvo orezivanje je strogo zabranjeno jer je njegova cijena previsoka, i to u svim aspektima. Dakle, skupo je i rizično, velike se štete nanose stablu i krajobrazu te je potrebno mnogo vremena i novca da se takvo stablo ponovo zasadi i dostigne veličinu i habitus kakve je imalo prije orezivanja. Jednostavno je neprofesionalno i štetno.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

LOŠ PRIMJER VS DOBAR PRIMJER:

fotografijadolje prikazuje loš primjer reza “u glavu” na stablu kestena, dok je gornji prikaz pravilan način “šubarenja” na lipi

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Brigu o javnim površinama obavljaju gradski djelatnici koji očito nisu obučeni o pravilnim tehnikama rezidbe, pa ispada da su to obavili "dečki s motornom pilom". Glavni razlog je neznanje/nestručnost onih koji to rade, a njihov najčešći odgovor je kako velika i uglavnom starija stabla smetaju kablovima elektrodistribucije ili izgradnji novih zgrada i rekonstrukciji ulica. Prije bih rekla da je osnovni razlog taj što su stabla nedovoljno redovito i nepravilno orezana ili su loše planirana u smislu da su u uskim ulicama sađena stabla koja formiraju široke krošnje koje ometaju promet ili gradnju.

Po struci sam inženjerka Urbanog šumarstva, zaštite okoliša i prirode i na fakultetu su nas naučili kako se ovakav tip orezivanja, koji ste primijetili, zove "rez u glavu", a koristi se za opisivanje dvaju pojmova. Prvi je topping (hrv. ovršivanje), dok se pod drugim pojmom misli na pollarding (hrv. šubarenje). Šubarenje je višestruki i višegodišnji rez (svake 1-3 godine) stalno na istom mjestu, zbog čega se formira kalusno tkivo-glava iz koje izviru izbojci. To se u arborikulturi smatra vještinom i vizualno je atraktivno. S druge strane, ovršivanje se kod nas često pretvara u prevršivanje, izrazito štetnu praksu koja ima kratkoročne i dugoročne negativne posljedice po stablo. To nije orezivanje, nego obezglavljivanje stabala.

image

LOŠ PRIMJER: orezano stablo kestena

BERISLAVA PICEK/CROPIX

U mnogim državama strogo je zabranjeno kresanje, odstranjivanje većeg dijela krošnje bez vođenja računa o habitusu i fiziologiji stabla te uklanjanje cijelih vrhova stabla ili velikih grana

Stablo negativno reagira na ovaj zahvat, koji za njega predstavlja veliki stres i iscrpljuje ga. Reakcija stabla se očituje u razvoju velikog broja novih izbojaka uz i oko mjesto reza kojima stablo nastoji nadoknaditi silnu masu koja je izgubljena rezom, a potrebna mu je zbog proizvodnje energije procesom fotosinteze, ali i za ostale fiziološke procese. Takvi izbojci imaju deset puta manju lisnu masu u usporedbi s onom masom koju je stablo imalo prije orezivanja i nikako ne mogu nadoknaditi fotosintezom potrebe korijena stabla. Osim potrebe za proizvodnju hrane, lisna površina stabla služi i za pohranu zalihe hrane. Ako stablo izgubi većinu ili sve svoje lišće, mora koristiti pohranjenu energiju, koju više nema, što ga čini ranjivijim na štetnike i bolesti. Uklanjanje lišća može potencijalno izgladnjeti stablo i pokrenuti razne mehanizme preživljavanja. Uspavani pupoljci se aktiviraju, tjeraju brzi rast više izdanaka ispod svakog rezanja. Stablu bez lišća jaka sunčeva svjetlost ulazi u središnje dijelove krošnje, a to rezultira opeklinama od sunca, pucanjem i ljuštenjem kore. Veliki rezovi su često nepravilno napravljeni tako da velike rane koje sporo zacjeljuju postaju ulazne točke za insekte i bolesti. Pored truljenja, na rezu koji praktički nikada u potpunosti ne zacijeli (kalusira) kasnije se javljaju i rak-rane. Nove grane nisu čvrstog spoja zbog načina njihova nastanka (iz spavajućih pupova uz rez) te se habitus stabla nepovratno mijenja. Fiziološki procesi u stablu se poremete i ono počinje stagnirati i preživljavati. Skraćuje mu se životni vijek.

image

Ciljani rez je uklanjanje bočne grane odmah iza ovratnika grane, uz minimaliziranje ponovnog rasta

EUROPSKI STANDARD OREZIVANJA STABALA
image

Ako se ovratnik grane ne vidi jasno, rez mora biti postavljen izvan ovratnika kore grane, bez oštećenja

EUROPSKI STANDARD OREZIVANJA STABALA

Brzi nalet rasta nakon prevršivanja stabala može se činiti kao da se zdravlje vraća, ali to može biti varljivo. Ponovni rast nakon prevršivanja je brži, ali to su hitne izrasline (vodopije) koje stablo u očaju ispušta pod velikim stresom. Vodopije su slabe, rastu direktno prema gore, ružne su i nisu dobro pričvršćene za granu, što znači da će se vjerojatno odlomiti kako rastu. Odrezane grane često će istrunuti na mjestu gdje se pojavljuju vodopije (zbog neselektivnog rezanja), pa je velika vjerojatnost da ćete imati grane koje padaju cijelo vrijeme naizgled bez razloga. To je opasno, skupo i neprivlačno. Odumiranje stabla je neizbježno. Estetski aspekt da i ne spominjem jer to je razlog zašto se svi zgroze kada vide takvo "osakaćeno" stablo.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

DOBAR PRIMJER: Pravilan način “reza u glavu”, odnosno šubarenja na lipi (fotografija gore i dolje)

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Razlozi za orezivanje

Sve drvenaste biljke imaju potrebu za orezivanjem. Ako to umjesto njih ne učini čovjek, one će odbacivanjem grana to učiniti same.

1) Održavanje stabla zdravim

Orezivanjem je potrebno ukloniti sve mrtve grane, zaražene, napadnute od insekata, mehanički oštećene, one koje smetaju drugima u svom rastu i one koje se sudaraju. Ovim djelujemo preventivno na zdravlje stabla.

2) Održavanje forme i namjene biljke

Pod "forma" se misli na habitus, odnosno vizualni izgled biljke. Valja održavati specijalne forme biljke kao što su: često šišanje žive ograde u željenu formu, bonsai ili šubarenje itd. Kontrola dimenzije same biljke je najbitnija u gradovima gdje nema dovoljno slobodnog prostora. Nekada velika stabla zaklanjaju poglede i bitne vizure ili narušavaju koncept zelene površine, zgrada itd. Tada je potrebno prorijediti ili u najdrastičnijoj mjeri potpuno ukloniti takva stabla. Stabla u dosta slučajeva narastu veća nego što smo mislili ili htjeli, zato je bitno planirati unaprijed.

image

DOBAR PRIMJER: Početak pravilnog načina šubarenja na mladim stablima javora

BERISLAVA PICEK/CROPIX

3) Poticanje dekorativnosti

Poticanje biljke da obilnije cvjeta, uklanjanje divljih izbojaka iz panja i vodopija su ciljevi za poboljšanje dekorativnosti biljke.

4) Zaštita ljudi i imovine

Potrebno je ukloniti mrtve grane, trula stabla i stabla napadnuta gljivama truležnicama te grane koje formiraju V oblik. Nekada grane smetaju pješačkom i cestovnom prometu, umanjuju ili u potpunosti zaklanjaju preglednost puta. To može predstavljati veliku opasnost. Najčešće se može primijetiti kako krošnje stabala dosegnu visinu uličnih instalacija, pa predstavljaju prijetnju da se one iščupaju. Tada je neophodno pokratiti veći broj grana, ali paziti da se održi forma habitusa.

image

ŠUBARENJE podrazumijeva redovite male rezove, svakih 1-3 godine, kako bi se dobile “kvrge”

EUROPSKI STANDARD OREZIVANJA STABALA

Rezanje vrha stabla - najčešća pogreška

Rezanje vrha stabla je način orezivanja za koji se pretpostavlja da je uobičajena praksa njege stabala. Ali nije!!! Zapravo, orezivanje vrha stabla je drugi najčešći uzrok njegova propadanja i smrti (prvi je sadnja stabla preduboko u zemlju).

Mnogi smatraju kako rezanjem vrha stablo prestaje rasti, pa neće smetati električnim vodovima, zgradama, blokirati pogled itd. Rezanje vrha stabla je najgora stvar koju možete učiniti u pokušaju da stablo ostane malo. Kada mu odrežete vrh, nove male grane vodopije brzo će izrasti čak 4-10 puta brže od normalnih grana, i to ravno prema gore. Kada pokušate orezati ove izbojke tako da ih odsiječete, one se svaki put umnože.

image

f

BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

LOŠ PRIMJER: Sve tri fotografije (gore i dolje) prikazuju bivši rez zbog kojeg je došlo do pucanja grana i napada truleži

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Unatoč svim člancima, literaturi i obavijestima o katastrofalnim učincima na krošnje stabala, još uvijek možete vidjeti kako se to posvuda radi. Ono što ljudi ne shvaćaju je da je tim zahvatom stablo trajno unakaženo i oštećeno, a možete ga čak i ubiti. Rezultat je neugledno stablo s tankim, uspravnim granama vodopijama.

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

LOŠ PRIMJER: “rez u glavu” na starim kes - tenima koji do sada nisu bili tako orezani, stabla su puna malih izbojaka

image
BERISLAVA PICEK/CROPIX
image
BERISLAVA PICEK/CROPIX

Rezanje vrha nije uobičajena praksa njege stabla, nego predstavlja drugi najčešći uzrok propadanja i smrti stabla. Prvi je sadnja preduboko u zemlju

Prije nego što posadite stablo, saznajte koliko će ono narasti. Nemojte saditi stabala koja će narasti previsoko za svoje okruženje. Različite vrste različito podnose orezivanje. Vrste koje dobro podnose orezivanje su prije svega platane, lipe, bagremi, dudovi, vrbe, tise i grabovi. Također, što je stablo mlađe i boljeg zdravstvenog stanja, ono će bolje reagirati na provedeni zahvat. Orezuje se tako da nađete drugu granu koja može preuzeti funkciju glavne. Prikladne grane su najmanje jedne trećine do tri četvrtine promjera grane koju režete. Istina je kako bi se ozbiljnije orezivanje trebalo obaviti svake tri do četiri godine. Ako smatrate kako je potrebno skratiti stablo, ali niste sigurni kako to učiniti na siguran način, nazovite ovlaštenog arborista i zamolite ga za pomoć. Pravilne tehnike rezidbe usmjeravaju grane dalje od žica i drugih opasnih područja tako da ih ne treba tako agresivno rezati. Profesionalno orezivanje također održava strukturu stabla, pomažući mu da bude jače i sigurnije u olujama. Preporučila bih vam poduzeće Urbani šumari d.o.o., koje vode dva magistra inženjera urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša - Andrija Majić i Goran Huljenić. Njihova vizija poslovanja su zdrava i sigurna stabla u gradskim sredinama, a to nam je svima glavni cilj.

image

Strukturno orezivanje mladih i zrelih stabala kako bi se uspostavila njihova željena, stabilna struktura

EUROPSKI STANDARD OREZIVANJA STABALA

Prevršivanje za stablo praktički predstavlja odloženu smrtnu presudu. Koliko će dugo tako orezano stablo živjeti ovisi o njegovoj starosti i vitalitetu, ali sigurno je da su mu godine odbrojane. Kod nas se metoda prevršivanja slučajno ili namjerno i dalje primjenjuje, ali iskreno se nadam da ćemo je stručnim planiranjem i održavanjem što prije ispratiti u povijest.

image

Redukcija gornje krošnje rjeđa vrsta je zahvata orezivanja koja bi uvijek trebala biti povezana s potrebom mehaničke stabilizacije cijelog stabla

EUROPSKI STANDARD OREZIVANJA STABALA

U mnogim državama strogo je zabranjeno kresanje, odstranjivanje većeg dijela krošnje bez vođenja računa o habitusu i fiziologiji stabla te uklanjanje cijelih vrhova stabla ili velikih grana

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
02. siječanj 2023 14:36