Ako imate vrt zasigurno želite da je pun prekrasnog cvijeća i voćaka u kojima možete bez straha uživati. No ne smatraju se sve biljke dobrima. Postoje strane i invazivne strane vrste unesene izvan svog prirodnog područja, koje nisu dobre za vaš vrt ni bioraznolikost.
Naime, invazivne strane vrste se smatraju jednom od najvećih prijetnji za bioraznolikost na globalnoj razini, odmah nakon uništavanja staništa. One destabiliziraju ekosustave u kojima se pojave jer u njima nemaju prirodnih neprijatelja, natječu se za prostor i hranu sa zavičajnim vrstama, mijenjaju uvjete na staništu, prenose bolesti na zavičajne vrste te se s njima križaju. Broj unosa stranih vrsta u nova područja se neprestano povećava, a glavni razlog tomu je povećanje globalne trgovine, prijevoza, turizma i sve izraženije klimatske promjene.
Invazivne neautohtone vrste biljaka obično stižu u Hrvatsku oslobođene od stvorenja koja ih grickaju i sprječavaju ih da postanu dominantni. Budući da vrlo malo naših domaćih biljojeda može jesti te biljke, one mogu postati agresivne i utopiti druge domaće vrste biljaka.
Osim na zavičajne vrste i staništa, invazivne vrste mogu imati i izravan utjecaj na ljudsko zdravlje. Alergije uzrokovane peludom biljke ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), dermatitis uzrokovan fitotoksičnim biljnim sokom divovskog svinjskog korova (Heracleum mantegazzianum) ili tigrasti komarac (Aedes albopictus) koji prenosi uzročnike Chikungunya groznice, žute groznice, dengue, Zika virusne bolesti su samo neki od primjera prijetnji ljudskom zdravlju, piše mingor.gov.hr.
U velikoj Britaniji, primjerice, postoje biljke koje se strogo zabranjuju, a novčane kazne i propisi primjenjuju se na svakoga tko se ne pridržava zakona.
Doduše, kod nas nema novčanih kazni, ali na razini Europske unije donesen je Unijin popis, Crna lista invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost, jer su na teritoriju Hrvatske dokazano invazivne ili bi u slučaju unošenja mogle uzrokovati probleme i štetu.
INVAZIVNE "DOMAĆE" VRSTE
Čak se i domaće vrste mogu pokazati štetnima, poput čička, jer mogu postati problem poljoprivrednicima ili stoci. Međutim, budući da su domaće, rijetko predstavljaju problem u prirodnim staništima i, doista, vrijedna su komponenta ekosustava. Ragwort, na primjer, pruža vrijedan izvor nektara za mnoge kukce.
Uočavanje invazivnih biljaka koje rastu na vašem posjedu lako je prepoznati ako znate na što trebate paziti, a ovo je osam ključnih vrsta koje biste trebali znati.
Divovski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum)
Ovaj korov jedinstvenog oblika pun je moćne kemikalije poznate kao furanokumarini, koja može uzrokovati značajne ozljede kada sok dotakne ljudsku kožu.
Osjećaj žarenja i trajni ožiljci čine ovu biljku vrlo opasnom za prolaznike i zbog toga je treba strogo kontrolirati.
Japanski dvornik (lat. Reynoutria japonica)
Ova invazivna biljka može rasti gotovo posvuda, uzrokujući značajne probleme vlasnicima kuća nakon što se proširi cijelim vrtom. Raste na zapuštenim zemljištima, uz kuće, pruge, puteve. To je biljka koja ima sposobnost da korijenovim sustavom uništi beton i asfalt, čineći štetu temeljima zgrada, putevima. Toliko je opasna da u Velikoj Britaniji prisustvo ove biljke na posjedu može umanjiti cijenu nekretnine za čak 20% te čak utjecati na to da vam banka odbije zahtjev za hipotekarni kredit. Biljka spada u invazivne alohtone vrste (one vrste koje se ne javljaju prirodno u nekom području, nego su tu naknadno introducirane).
Japanskom dvornik mogu trebati godine da se potpuno iskorijeni, a njegovo profesionalno uklanjanje može koštati više tisuća eura.
Opasni dvojnik: Ragwort
Iako žuti cvjetovi mogu izgledati primamljivo i podsjećaju na maslačak, ovaj "ljepotan" je korov i zapravo je otrovan za većinu sisavaca, a rast bi trebalo strogo kontrolirati kako bi se zaštitile i životinje i ljudi.
Značajke koje maslačak čine lako prepoznatljivim
Kad god naiđete na biljku za koju mislite da je maslačak i koju biste željeli sakupiti, provjerite sljedeće osobine kako biste se uvjerili da je to zaista netoksični maslačak.
Maslačak:
- ima bazalnu lisnu rozetu
- ima jako nazubljene, kopljaste listove
- je bez dlake
- ima visoku stabljiku
- sadrži bijeli mliječni sok
- cvjeta od početka travnja
Čičak, magareći trn ili obični kravačac (Onopordum acanthium L.)
Ova primamljiva biljka smatra se vrlo invazivnom i predstavlja značajnu prijetnju drugim autohtonim vrstama.
Čičak je problematičan korov, vrlo je prilagodljiv i ima potencijal natjecati se s gotovo svakom biljkom na koju naiđe.
Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera Royle)
Žljezdasti nedirak jednogodišnja je biljka koja može narasti do 2,5 m u visinu i ima značajan negativni utjecaj na bioraznolikost područja u koja se unese zbog čega je 1. kolovoza 2017. uvrštena na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji. Do 5. siječnja 2022. godine otvoreno je e-savjetovanje koje je pokrenulo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja o Planu upravljanja žljezdastim nedirkom.
Ova nametljiva vrsta može se lako širiti životinjama, vjetrom i rijekama, pa ju je teško zaustaviti kada počne rasti. Oko 800 sjemenki može se pronaći na svakoj biljci, ostavljajući dovoljno mogućnosti da ove mahune zrelog sjemena izbiju do 6 metara od svog izvornog mjesta.
Konjski štavelj (Rumex obtusifolius L.)
Ova izuzetna biljka je invazivni korov koji se brzo šiti i zauzima površine, a može rasti na svim vrstama tla, bez "klimatskih ograničenja".
Kovrčava kiselica (Rumex crispus L.)
Poznata kao savitljivi korov, ova uvijena biljka nadmašit će većinu domaćih vrsta.
Rhododendron ponticum
Iako mali ljubičasti cvjetovi mogu biti varljivi, ova široko rasprostranjena, visoka biljka smatra se problematičnom iz nekoliko razloga. Ne samo da može narasti do značajne visine, već će pritom blokirati sunčevu svjetlost konkurentskim biljkama.
Rhododendron ponticum, grmolika je biljka koja pripada obitelji Ericaceae, a prisutan je na obalama Crnog mora. Ova vrsta hibridizacijom postala je vrlo invazivna u sjevernoj Europi, gdje je klima blaga i vrlo vlažna, te šteti biološkoj raznolikosti. Naime, Rhododendron ponticum tvori biljni pokrov toliko gust da ispod njega ne raste ništa, ni mahune, ni zeljaste biljke, ni mlada stabla koja moraju obnoviti šumu. Iskorjenjivanje košta UK milijune svake godine i nije ga se lako riješiti zauvijek.
Novozelandski Pigmyweed
Poznato je da ovaj invazivni korov ubija sve domaće vrste na svom putu, predstavljajući značajnu prijetnju vašem vrtu i okolnom zemljištu.
Prodaja ove biljke zabranjena je od 2014. u Velikoj Britaniji kako bi se kontroliralo brzo širenje.
