Biljke su danas svuda oko nas – na balkonima, u dnevnim boravcima, u urbanim vrtovima. Pretvorile su se u lifestyle trend i simbol življenja u skladu s prirodom. No svaka sadnica je puno više od dekoracije – može biti i nositelj bolesti ili štetnika koji prijete cijelom ekosustavu.

Na to podsjeća kampanja #PlantHealth4Life, koja se već treću godinu provodi diljem Europe. Ovogodišnje izdanje okuplja 26 država članica EU-a, pet kandidatkinja za članstvo te Švicarsku. U Hrvatskoj kampanju provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koja je u Botaničkom vrtu u Zagrebu okupila stručnjake, roditelje, putnike i ljubitelje prirode kako bi pokazala da svatko od nas može biti dio rješenja. U dinamičnoj panel-raspravi razgovaralo se o tome kako male odluke – poput pažljivog odabira biljaka, odgovornog ponašanja na putovanjima ili edukacije djece – mogu spriječiti velike probleme u budućnosti.

/PRESS

U Botaničkom vrtu u Zagrebu okupili su se stručnjaci, roditelji, putnici i ljubitelji prirode

/PRESS

"Strani biljni štetni organizmi šire se na nova područja brže nego ikad. Dolaze iz udaljenih krajeva svijeta i udomaćuju se na poljima, u voćnjacima, šumama, ali i u našim vrtovima i parkovima. U sprječavanju njihova širenja možemo doprinijeti svi", izjavio je Hrvoje Hefer, ravnatelj HAPIH-a.

Biljke – tihi junaci svakodnevice

Možda ih uzimamo zdravo za gotovo, no biljke proizvode 80 posto hrane koju jedemo, čiste zrak koji udišemo i hrane životinje koje uzgajamo. Njihovo zdravlje znači stabilne prinose, dostupnu i cjenovno prihvatljivu hranu, ali i očuvanje bioraznolikosti. Kada ta ravnoteža pukne, posljedice se osjećaju svugdje.

/PRESS

U dinamičnoj panel-raspravi razgovaralo se o tome kako male odluke – poput pažljivog odabira biljaka, odgovornog ponašanja na putovanjima ili edukacije djece – mogu spriječiti velike probleme u budućnosti

/PRESS

Primjer je azijska strizibuba, kukac čije već ime ukazuje na njegovo strano podrijetlo. Osim opasnosti za voćarstvo, taj kukac može činiti velike štete uništavajući stabla u našim parkovima, javnim zelenim oazama ili vrtovima. Narančin trnoviti štitasti moljac, također "došljak" iz daleke Azije, štetnik je na agrumima i vinovoj lozi. Međutim, novi dom našao je i u brojnim vrtovima, parkovima i javnim perivojima. Sličan primjer je hrastova mrežasta stjenica, biljni štetnik podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Taj sitni kukac čini štete ne samo u hrastovim šumama, nego i urbanom zelenilu, parkovima i drvoredima. Šimširov moljac, invazivni štetnik iz istočne Azije, danas zadaje brige proizvođačima ukrasnog bilja, ali narušava i izgled i zdravlje brojnih vrtova, okućnica i javnih površina.

Različite perspektive, ista poruka

"O zdravlju bilja rijetko razmišljamo dok se ne dogodi problem, a nisu se globalizirali samo ljudi nego i mikroorganizmi i nametnici," upozorio je dr. sc. Dario Ivić iz HAPIH-a, dok je Marijana Kelava, voditeljica Odjela za biljno zdravstvo iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dodala da prevencija i edukacija ostaju najveći izazov: "Ljudi vole egzotične biljke, ali rijetko provjeravaju njihovo podrijetlo."

/PRESS

Možda ih uzimamo zdravo za gotovo, no biljke proizvode 80 posto hrane koju jedemo, čiste zrak koji udišemo i hrane životinje koje uzgajamo

/PRESS

Da tema ne pripada samo stručnjacima, pokazala je i osobna dimenzija rasprave. Gabriela Vukić, majka i influencerica, naglasila je da briga o biljkama počinje kod kuće i odgojem djece: "Ako ih odmalena učimo da prirodu treba čuvati, oni će tu vrijednost nositi cijeli život." Putnička perspektiva došla je kroz iskustvo novinarke Ive Kordić, koja je naglasila kako: "Naše divljenje prirodi i znatiželja moraju ići ruku pod ruku s odgovornošću." Kreativni pogled ponudila je cvjetna dizajnerica Maja Subotić: "U održivom cvjećarstvu estetika nikad ne ide bez dubljeg promišljanja. Svaka biljka ima priču i važno je znati odakle dolazi."

Kreativna radionica kao podsjetnik

Nakon rasprave, sudionici i brojni predstavnici javnog života okušali su se u izradi kokedama – visećih kugli od mahovine i zemlje. Japanska tehnika pokazala je ono što je event naglasio: ljepota i održivost moraju ići ruku pod ruku.

/PRESS

/PRESS

/PRESS

Zaključak je jednostavan – štiteći bilje, štitimo život, a male odluke čuvaju velike stvari: okoliš, zdravlje i budućnost generacija koje dolaze. Aktivnosti svakog pojedinca ključne su za održavanje zdravlja bilja. Posjetite web stranicu kampanje i saznajte kako biti dio odgovorne zajednice.