Zemlja je živi organizam kojeg, kako kažu, nakon zimskog sna treba "probuditi", odnosno pravilno ga pripremiti za sadnju, kako bi posađene biljke dobivale dovoljno hranjiva za rast, razvoj lisne mase i samog ploda. Kvalitetno i plodno tlo najvažniji je kriterij za uzgoj povrća, jer samo one biljke koje su posađene u dobro pripremljeno tlo mogu se boriti s vanjskim uvjetima te biti otporne na bolesti i štetnike. Pravilna proljetna priprema tla odnosi se na njegovu obradu i gnojenje.
S pripremama vrta može se započeti u ožujku, no tek kad zemlja više nije smrznuta ili prevlažna. Jedan od vrtlarskih savjeta za provjeravanje je li se tlo posušilo, odnosno je li spremno za sadnju odnosi se na stiskanje zemlje u šaci. Ako iz zemlje izlazi voda ili se formira čvrsta kugla, valja pričekati te ponovno provjeriti za tjedan dana.
Obrada tla i osnovna gnojidba odrađuju se u jesen i proljeće, čime se dobiva rahlije i prozračnije tlo, bolja mikrobiološka aktivnost tla i brže zagrijavanje tla u proljeće. Pritom se dubinska obrada tla obavlja u jesen, dok je u proljeće potrebno osvježiti zemlju prekopavanjem gredica, naročito ako je tlo zbijeno, ilovasto i pjeskovito, i to otprilike dva tjedna prije planirane prve sjetve. Također, potrebno je iščupati sav korov čim nikne.
Glavna svrha proljetne pripreme vrta je obogatiti zemlju te joj poboljšati strukturu kako bi biljke razvile snažan korijen. Za gnojidbu je najbolje koristiti organska gnojiva, koja se raspoređuju po površini i lagano se ukapaju. Ona manje opterećuju okoliš, poboljšavaju prozračnost tla i vežu veću količinu vode, a njihovom uporabom povećava se i udio hranjivih tvari, humusa i korisnih organizama koje biljkama omogućavaju pristup hranjiva u tlu. To će, pak, rezultirati zdravijim biljkama te većim urodom. Ipak, ne smije se pretjerati s uporabom gnojiva, jer se to može loše odraziti na zdravstveno stanje biljaka.
Organska gnojiva su stajnjak, peletirana organska gnojiva, zelena gnojidba, domaći kompost...
Na tržištu je širok izbor organskih gnojiva za vrt u obliku peleta, a trebala bi biti bez umjetnih stimulansa i po mogućnosti u potpunosti na biljnoj bazi, stoga je bitno provjeriti imaju li ECO certifikat. Peletirana organska gnojiva se mogu i otopiti, a tekućina razrijediti i koristiti za obogaćivanje zemlje. I kasnije se može koristiti za prihranu, kad su biljke već posađene.
Stajsko gnojivo, pri čemu je najcjenjenije konjsko, mora biti fermentirano, a u gredice se stavlja u malim količinama, dok se na kompost može staviti i u većim omjerima.
Prilikom pripreme komposta potrebno je odlagati otpad koji je organski i biorazgradiv te izbjegavati sirovo i termički obrađeno meso, oboljele biljke te izmet kućnih ljubimaca. Orezane grane u proljeće, ostaci višegodišnjih biljki i otpali komadići sa stabala mogu se dodati u kompost, a mogu se iskoristiti i za malč. Prethodno ih je potrebno dodatno usitniti. Malč je također važan u suzbijanju korova kao i kod zadržavanja vlažnosti tla. Također, poželjno je koristiti kupljeni glisnjak ili privući gliste na gredice kompostom koji je prekriven malčem.
Prije planirane sadnje moguće je kemijskom analizom provjeriti PH vrijednost tla te se posavjetovati sa stručnjacima. Tako ćete točno znati su supstrati potrebni vašoj zemlji i kako nadomjestiti ono što joj nedostaje.
