Uvijek ih trebamo

Povrtnice za uzgoj u hladnijim mjesecima, bez kojih ne možemo: Vole niže temperature i vlažno tlo


 
 Vlado Kos/CROPIX
Saznajte što sve lijepo možete odraditi u svom vrtnom carstvu u zimskom razdoblju

Hladniji mjeseci u godini idealni su za uzgoj povrtnih kultura poput češnjaka, mrkve, graška i salate jer im u početnim fazama rasta bolje odgovaraju niže temperature te dovoljno vlažno tlo. Te povrtnice može se saditi u kasnu jesen ili rano proljeće pa se, ovisno o vremenu sadnje ili sjetve, nazivaju jesenskim ili proljetnim povrtnicama. Tako razlikujemo jesenski luk i češnjak od onoga proljetnog, isto kao i mrkvu, grašak i salatu.

image



Vlado Kos/CROPIX

UZGOJ ČEŠNJAKA I LUKA U ORGANSKOM VRTU

Češnjak (Allium sativum) i luk (Allium cepa) pripadaju porodici lukovičastog povrća koje se uzgaja na vrlo jednostavan i sličan način.

Češnjak se uzgaja vegetativnim putem iz češnjeva, a luk se uzgaja iz malih lukovica koje se mogu uzgojiti sjetvom sjemena iz kojih se razvija lukovica te se ona sadi tek u drugoj godini uzgoja. Uzgoj te dvije povrtnice iz češnjeva i lukovica je identičan jer imaju iste zahtjeve prema položaju, hranjivima i tlu.

Luk se može saditi i u svibnju, nakon što prođe opasnost od napada lukove muhe, iako su plodovi (glavice) u pravilu nešto manji i ako nastupi dulje sušno razdoblje, treba zalijevati nasad. Ako se lučice sade samo zbog lista, tada ih se može saditi skoro cijelu godinu na vrtu, osim ako tlo nije smrznuto. Sadnja lučica u posudama na balkonu sve je popularnija među ljudima koji nemaju svoj komadić zemlje, a žele uzgojiti zdravu, nešpricanu biljku.

image
Darko Tomaš/CROPIX

Uvjet je da se češnjak i luk nikad u vrtu ne sade u blizini, nego ih treba odvojiti drugim biljnim kulturama, a idealni su upravo dobri susjedi u vrtu.

U jesenskoj sjetvi sade se od druge polovice listopada pa sve do polovice studenoga, dok je proljetnu sjetvu idealno početi već u drugoj polovici veljače pa do polovice ožujka ako to vremenski uvjeti dopuštaju. Naime, ranom sjetvom moguće je izbjeći najopasnijeg štetnika lukovičastog povrća, tzv. lukovu muhu koja je aktivna već sredinom travnja, a napada mlade i dovoljno nerazvijene biljke. Ranijom sadnjom češnjak i luk imat će dovoljno vremena da ojačaju i izbjegnu tog štetnika. Također, jesenskom ili ranom proljetnom sadnjom možemo očekivati i veće prinose jer u tlu uglavnom ima dovoljno vlage i temperature su niže pa se biljke bolje i brže razvijaju.

Za sadnju češnjaka najbolje je osigurati vlastito sjeme koje se sadi iz godine u godinu zato što je ono prilagođeno podneblju i uvjetima u vašem vrtu pa je stoga i zdravije i otpornije.

Dobri susjedi u vrtu češnjaku su mrkva, rajčica, krastavci, jagode, neven, origano, ruže i voće.

Loši susjedi u vrtu češnjaku su grah, kupus i grašak. Postoji više vrsta sjemena češnjaka, od ružičastih pa do bijelih kultivara, kao i kultivara za jesensku i proljetnu sadnju. Jesenski češnjak stvara veće glavice od proljetnog, ukusniji je i vrlo otporan na niske zimske temperature, dok je proljetni poznat po tome što se može dulje čuvati pa nije rijetkost da ostane zdrav cijelu godinu.

image
Darko Tomaš/CROPIX

Lučice luka također možemo nabaviti u raznim bojama - od bijele i žute pa sve do ružičaste i ljubičaste. Svaka vrsta je posebna na svoj način, pa je tako srebrenac idealan za uzgoj mladog luka, dok je ljubičasti poznat kao najzdraviji i najdekorativniji.

Dobri susjedi u vrtu luku su mrkva, krastavac, cikla, rajčica, pastrnjak, salata, neven, kopar, kamilica i ruže. U mješovitoj sadnji idealna kombinacija je sadnja luka i mrkve jer se međusobno štite od lukove i mrkvine muhe. Također je dobro posaditi i nekoliko nevena u nasad zbog dvostruke zaštite. Još jedna kombinacija koju ne izostavljam u mješovitoj sadnji je sadnja luka i salate, a savršena je radi uštede prostora, pogotovo u manjim vrtovima.

Loši susjedi luku su grah, grašak, poriluk i kupus.

image
Vlado Kos/CROPIX

PRIPREMA TLA ZA SADNJU ČEŠNJAKA I LUKA

Da bi se ostvario dobar prinos ovih povrtnica, treba se pridržavati nekih pravila. Idealno tlo za sadnju češnjaka i luka je ono koje je dobro pognojeno za prethodnu kulturu, a najpoželjnija tla su ona koja su bogata organskom tvari pa je za sadnju ovih povrtnica najbolje za gnojidbu koristiti vrtni kompost koji je slabe do srednje hranjivosti.

image
Vlado Kos/CROPIX

I češnjak i luk uzgajaju se u plodoredu pa na isto mjesto u vrtu mogu doći tek nakon tri do četiri godine. Izuzetak su vrtovi u kojima se koristi mješovita sadnja, odnosno nema većih površina na kojima su monokulture.

Kako lukovičasto povrće ne podnosi zadržavanje vode na površini tla, što se često događa na teškim, zbijenim tlima, nekoliko dana prije sadnje treba prorahliti tlo pomoću bio vila na dubinu od 20-ak centimetara kako bi se stvorio povoljni vodozračni odnos i dobra ocjeditost tla. Idealna pH vrijednost tla za sadnju lukovica i češnjeva je od 6,5 do 7,5 pa ako je tlo kiselije, poželjno ga je prije sadnje posuti drvenim pepelom, kako bi se podigla pH vrijednost tla, i lagano ugrabljati kako bi se lijepo povezao s tlom.

image

Vlado Kos/CROPIX

SADNJA ČEŠNJAKA I LUKA

Češnjak i luk izlučuju fitoncide u tlo te mu osiguravaju zaštitu i zdravlje jer sprečavaju razvoj štetnih mikroorganizama. Stoga se sade svake godine na drugo mjesto u tlu.

Prije sadnje glavice češnjaka treba podijeliti na češnjeve. Sade se samo krupniji vanjski češnjevi, a za jedan četvorni metar treba izdvojiti oko 50 češnjeva. Lukovice luka moguće je nabaviti u svakoj poljoprivrednoj trgovini sa sjemenom. Pri sadnji treba voditi računa o tome da zašiljeni dio bude okrenut prema gore. Sadi se u redove na razmak oko 10 cm u redu i 20 cm između redova na dubinu od 4 cm.

image
Kompost

Vlado Kos/CROPIX

U redove je prije sadnje poželjno unijeti vrtni kompost koji će mu osigurati toplu i meku posteljicu tijekom zimskih dana te osigurati sva potrebna hranjiva. Također, tlo će biti meko i rahlo pa se pri sadnji neće oštetiti češnjevi, odnosno lukovice. Nakon sadnje redovi se prekriju zemljom i slamom koja služi kao zaštita tlu i mladim biljkama tijekom hladnih vremenskih uvjeta.

image


Vlado Kos/CROPIX

NJEGA

Krajem ožujka, kada biljke porastu, poželjno je oko korijenja posuti drveni pepeo koji je kalijevo gnojivo i izvrstan za jačanje i otpornost lukovica, a zaštita je i od lukove muhe. Postupak je dobro ponoviti nekoliko puta tijekom vegetacije u tankom sloju.

Kako bi se izbjeglo stvaranje pokorice oko biljaka te pojavu korova i u tom slučaju obavezno okopavanje nekoliko puta tijekom vegetacije češnjaka i luka, savjetujem redovito dodavanje neke organske mase (malčiranje) koja će štititi tlo i nasad, a ujedno će u sušnijim mjesecima osigurati dovoljno vlage u tlu kako bi se izbjeglo i redovno zalijevanje.

image


Vlado Kos/CROPIX

BERBA (VAĐENJE) ČEŠNJAKA I LUKA

Jesenski češnjak i luk vade se početkom srpnja kada se zeleni dijelovi biljke počnu žutjeti i sami savijati. Kako bi glavice ostale neoštećene, treba pričekati s vađenjem sve dok dvije trećine biljke ne požuti. Nikako se ne smije čekati da se cijela biljka posuši jer je onda vađenje napornije, a može se dogoditi da zbog loših vremenskih uvjeta, na primjer kiše, plodovi počnu trunuti te ih nakon kraćeg vremena niti ne vidimo pa je vađenje izuzetno teško.

image

Vlado Kos/CROPIX

Savjet koji sam primijenila u svom vrtu, a dobila sam ga od naših starijih vrtlara, jest da kada biljke tek počnu žutjeti, otprilike desetak dana prije vađenja, pogaze se njihovi zeleni dijelovi kako bi se usmjerila energija u plod te on tih posljednjih dana može znatno porasti.

Nakon vađenja biljke se slože u tankom sloju na zaštićenom i sjenovitom mjestu nekoliko dana da se prosuše te se pletu u vijence i spremaju u prozračne prostorije da se prosuše ili se odsijecaju glavice tako da se ostavi nekoliko centimetara stabljike koja ih čuva od truljenja. Zatim se suše poslagane u gajbama, najbolje u tavanskim prostorijama, kako bi se plodovi sačuvali do sljedeće sezone.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. kolovoz 2022 07:49