Teško je ne zaljubiti se u iskonsku snagu Dinare, u njene boje, u njenu tajnovitost. Kada se kaže Dinara, misli se istodobno na tri zemljopisna pojma: na Dinarsko gorje, na planinu Dinaru i na Dinaru - najviši planinski vrh Hrvatske.
Dinarsko gorje je planinski lanac koji se proteže duž cijele obale Jadrana. Sama planina Dinara je prirodna granica između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ona dijeli i dva klimatski različita područja - mediteransko i kontinentalno.
Kad čuju riječ Dinara, žitelji Knina i kninskog kraja pomisle na dio Dinare koji se propinje u 1831 metar visoki vrh, masiv dugačak 20 i širok 10 kilometara koji na kninskoj strani završava slapom Krčić, a na suprotnoj dubokim, snažnim izvorima rijeke Cetine u blizini kojih je ulaz u 2080 metara duboku Gospodsku pećinu, na kraju koje je podzemno jezero. Dinara je nenaseljena, a njeno spektakularno obilježje je i najduža stijena u Hrvatskoj, duga čak šest kilometara.
Područje Dinare, osim što je kroz prošlost bilo jedno od značajnih povijesnih, tradicionalnih i kulturoloških područja, u prirodnom je smislu izvor bogate georaznolikosti, divljih vrsta flore i faune, endema te biološke raznolikosti prirodnih staništa. Prema podacima Udruge Biom, koji provodi projekt oživljavanja pašnjaka i očuvanja ptica čije preživljavanje ovisi o očuvanju dinarskog staništa, naziva Dinara - back to life, trenutni podaci broje više od 1000 biljnih vrsta od čega 75 nacionalnih endema te više od 20 endemskih vrsta životinja na ukupnoj površini od 63 tisuće hektara.
Više na: dinarabacktolife.eu
