Na svijetu postoji 1,5 milijuna identificiranih vrsta insekata odnosno kukaca. Neke vrste, od tog izuzetno velikog broja, vrlo aktivno sudjeluju u procesima proizvodnje hrane kako u kućnim vrtovima tako i u svim oblicima poljoprivrede. Tu postoje brojne vrste štetnika, koji će hranjenjem ili ispuštanjem otrovnih tvari uništiti ili oštetiti značajne količine uzgojenih biljaka. S druge strane, postoje i korisni kukci koje svakako želimo u blizini svojih vrtova. U ovom članku navodimo neke osnovne skupine korisnih kukaca te savjete kako ih privući i zaštititi. Važno je napomenuti da se povećanjem broja vrsta kukaca povećava i bioraznolikost koja ujedno znači veću otpornost nekog sustava na negativne promjene poput klimatskih prilika te napada štetnika i bolesti.
Korisni kukci se prema svojoj ulozi u vrtu mogu podijeliti u tri osnovne skupine:
Oprašivači
Bez kukaca oprašivača ne bismo imali većinu povrća koje konzumiramo. Postoje brojne vrste, a uključuju razne vrste pčela, osa, mrava, muha, leptira i moljaca. Zbog široke uporabe pesticida, smanjenja staništa i bioraznolikosti brojne vrste oprašivača su ugrožene.
Razlagači
Insekti razlagači hrane se mrtvim životinjama, trulim raslinjem, gljivicama i gotovo svim ostalim na što naiđu u svom okruženju. Razlagači uključuju grinje, stonoge, paukove i kornjaše.
Predatori
Kukci grabežljivci odnosno predatori uključuju vrste kao što su čipkarice, pauci, bubamare i bogomoljke. Većina njih uništava kukce koji čine štetu na biljkama u vrtu te pomažu u održavanju populacije štetočina na prihvatljivoj razini. Oni također služe kao izvor hrane za mnoge životinje kao što su ježevi i neke vrste ptica.
KORISNE SKUPINE KUKACA
Pčele i bumbari
Prije svega, važno je navesti svima dobro poznate pčele koje se mogu smatrati najznačajnijim oprašivačima. Procjenjuje se da su pčele zaslužne za oko 80 posto kultura koje oprašuju insekti, a ostalih 20 posto odnosi se na sve ostale kukce. Također se procjenjuje da pčele iz jedne skupine košnica dnevno mogu posjetiti 60-ak milijuna cvjetova. Kao zanimljivost se može navesti i da je svaki treći zalogaj čovjeka direktno ili indirektno vezan uz pčele. Zbog svog oblika tijela i učestalosti leta oprašivanje biljaka putem pčela je najefikasnije. Tako dobiveni plodovi su ujednačeni, sazrijevanje je ravnomjernije, a biljke i plodovi su otporniji. Koristi od pčelinjeg meda ne treba posebno niti napominjati. Kod pčela razlikujemo soliterne pčele, koje najčešće žive pojedinačno u rupama, divlje pčele, koje se roje u dupljama ili zemlji, te pitome (domaće) pčele, koje žive u košnicama i uvelike ovise o čovjeku.
Osim pčela, tu su i bumbari, njihovi nezgrapniji rođaci. Odlični su za oprašivanje cvijeća, a ponajviše rajčica. Kao i pčele, nisu agresivni i teško ih je "razljutiti". Vrlo vrijedno rade i aktivni su tijekom cijelog dana. Osim rajčica, privlače ih biljke poput lavande i suncokreta.
Ose i stršljeni
Oprašuju biljke dok se hrane nektarom, a češće love mnoge kukce koji služe kao hrana za njihove ličinke ili za njih same. Ove društvene vrste gnijezde se u kolonijama i mogu agresivno zaštititi svoja gnijezda ako ih se uznemirava. Međutim, kada se hrane nektarom, većina osa je mirna i neagresivna ako ih se ostavi na miru. Osim društvenih vrsta, postoje mnoge soliterne ose koje se gnijezde u rupi u zemlji, šupljini u drvetu ili u stabljici biljke. Kod nekih vrsta, posebice ose najeznice, ženke ose paraliziraju kukca ili pauka otrovom i zatim stave još živi plijen u svoje gnijezdo. Tu ženka polaže jaja na imobilizirani plijen koji će služiti kao hrana za ličinke ose nakon što se jaja izlegu. Većina vrsta osa ima svoj omiljeni plijen, kao što su smrdibube, ličinke, cikade i pauci.
Muhe i mušice
Muhe i mušice oprašuju biljke dok se hrane nektarom i peludi. Neke odrasle muhe, poput muha pljačkaša, hvataju druge kukce u letu, a mnoge ličinke muha hrane se vrtnim štetočinama. Konjske muhe (obadi), jelenske muhe i kućne muhe imaju lošu reputaciju zbog svojih bolnih ugriza ili nehigijenskih navika. Međutim, osolike muhe iz obitelji Syrphidae česti su posjetitelji vrtova i oslanjaju se na pelud i nektar kao hranu. Ličinke tih vrsta važni su predatori lisnih uši. Većina članova obitelji Tachinidae odnosno muha gusjeničarki su parazitoidi. Odrasle muhe hrane se nektarom dok ženke odlažu jajašca ili ličinke na ciljanog insekta domaćina ili unutar njega. Larve se hrane domaćinom i na kraju ga ubiju. Vrste insekata među njihovim žrtvama uključuju skakavce, gusjenice gubara, ličinke krumpirove zlatice i smrdibube.
Kornjaši
Kornjaši čine vrlo velik i raznolik red kukaca. Neke vrste hrane se vegetacijom, dok su druge grabežljivci kukaca, puževa i crva. Crveni vojnici jedna su od obitelji kornjaša koji oprašuju cvijeće hraneći se peludom i nektarom, a uz to se hrane i manjim kukcima.
Jedan od omiljenih kukaca i najpoznatijih kornjaša su bubamare. Uz poznatu crvenu ili narančastu s crnim mrljama, druge vrste mogu biti jednobojne crvene, pune crne, crne s crvenim mrljama, ružičaste s crnim mrljama te mnogo drugih kombinacija boja. Bubamare su prijatelji vrtlara jer jedu lisne uši, brašnare, bijele mušice i druge male insekte štetočine. Ličinke bubamara uopće nisu nalik odraslim jedinkama, više sliče na sićušne krokodile koji su također vrlo proždrljivi grabežljivci istih insekata kao i odrasle bubamare.
Trčci su skupina uglavnom noćnih grabežljivaca koji se noću hrane mnogim vrstama kukaca i manjim puževima. Tijekom dana ostaju skriveni u vegetaciji, ispod stijena, sijena ili u pukotinama tla. Najčešće su izrazito crne boje i izgledom podsjećaju baš na "bube" kako ih prikazuju u crtanim filmovima. Kod trčaka je karakteristično to da znaju ispustiti izrazit smrad i nije ih uputno dirati rukama. Njihove ličinke također su korisne jer love štetnike na površini tla ili ispod nje. Neke vrste mogu živjeti dvije do tri godine i zahtijevaju zaštićena mjesta za prezimljavanje kao što su višegodišnje biljke ili nakupine trave.
Čipkarice
Zelene čipkarice su korisni i zanimljivi kukci s atraktivnim zelenim čipkastim krilima po kojima su odrasli primjerci i dobili ime. Odrasle zelene čipkarice noćni su kukci, neke se vrste prvenstveno hrane nektarom i peludom, dok su druge vrste predatori insekata. Svaka ženka čipkarice polaže jaja u malim skupinama. Ličinke se hrane s mnogo štetočina kao što su lisne uši, grinje, brašnaste stjenice i ljuskari. Ustvari, ličinke su toliko proždrljive da su poznate kao lavovi lisnih ušiju.
Pauci
Iako su na prvi pogled zastrašujući, pauci su vrlo korisni stanovnici vrta. Njihove mreže su najčešće previše slabe da podnesu veće kukce poput bumbara i pčela, ali će zato s lakoćom uhvatiti manje štetočine.
Leptiri
Leptiri spadaju u dvojaku skupinu. Dok su odrasli primjerci vrlo dobri oprašivači, mladi leptiri u fazi gusjenice često budu vrlo proždrljive jedinke koje uništavaju povrće. Dobar primjer je kupusov bijelac. Ipak, nisu svi leptiri u fazi gusjenice tolike štetočine tako da se mogu generalno smatrati korisnim kukcima za oprašivanje. Ako ništa, lijepo ih je vidjeti u vrtu. Osim toga, vrlo su korisna hrana za ostale kukce, ptice i ostale sitne životinjice te time sudjeluju u ciklusu kruženja hrane.
KAKO PRIVUĆI I ZADRŽATI KUKCE U VRTU?
Za privlačenje i zadržavanje korisnih kukaca važno je slijediti naoko jednostavno pravilo: dajte im ono što im treba. Kukcima prije svega trebaju hrana i vlaga, zatim im treba stanište gdje će boraviti, a na kraju i sigurnost, odnosno zaštita.
Sadnjom različitog cvijeća privući ćemo brojne oprašivače. Ovdje su vrlo korisne medonosne i jako mirisne vrste poput lavande, budleje, cinije, facelije ili suncokreta. Privučeni cvijećem i obiljem hrane, kukci će usput oprašiti i naše povrće. Ako vam u vrtu nikne korov, dobro razmislite trebate li ga počupati. Neke vrste tzv. korova su idealno zaklonište za brojne kukce razlagače i predatore u donjem sloju, a u vršnim dijelovima vrste poput stolisnika privlače oprašivače. Zato je za preporuku puštati korov da preživi sezonu gdje god je to moguće. Nakon godinu dana će vam biti jasnija njegova uloga u bioraznolikosti.
U vrtu je uvijek dobro imati i dvije, tri plitke posudice s vodom ili mjesta s mokrim pijeskom gdje se mogu napajati insekti, a bez opasnosti da se utope.
Takozvani hotel za kukce idealan je za podržavanje kukaca oprašivača u vrtu. Postoje brojne metode izrade, a osnovno je da se na jednome mjestu pruže što raznolikija zakloništa za boravak korisnih kukaca. Više o izradi i koristima možete pročitati u starijim brojevima D&D Vrta.
Stelja odnosno malč i nakupine grančica su idealna zakloništa za neke vrste kukaca razlagača i predatorske kornjaše poput trčaka. Pobrinite se da u vrtu bude barem jedno mjesto s takvom neurednom hrpicom.
U blizini vrta uvijek ostavite barem dio divljeg travnjaka. Dio tih biljnih vrsta prelit će se u vrt, a travnjak je ujedno i prirodno stanište mnogih vrsta kukaca.
KOJE SU OPASNOSTI PO KORISNE KUKCE?
Glavnim izvorom ugroženosti kukaca smatram prije svega razmišljanje na način: ma, ti mali stvorovi uopće i nisu bitni. Ljudi zaboravljaju da je upravo ovo doba u povijesti Zemlje doba kukaca. Upravo sada ima najviše vrsta i ponajviše sudjeluju u svim procesima života na Zemlji. Zbog utjecaja industrijskog i gospodarskog razvitka, a u posljednje vrijeme i klimatskih promjena njihov broj i raznolikost rapidno opadaju. Ako prijeđemo na vrlo sitno mjerilo, odnosno na mjerilo vrta, imanja ili nekog manjeg područja, često se može primijetiti ista problematika. Najčešće u obliku pretjeranog korištenja pesticida koji neselektivno ubijaju sve kukce. Posljednjih nekoliko godina imamo primjere pomora pčela s nekoliko milijuna uginulih jedinki upravo zbog nepoštivanja vremena primjene pesticida. U tim slučajevima pesticidi se koriste kada cvjetaju biljke, a time se direktno truje pčele. Isto vrijedi i za vrt - nemojte koristiti pesticide ako niste sigurni da neće prouzročiti više štete nego koristi, odnosno da neće poubijati i sve ostale kukce osim štetnika. U prirodnom, organskom vrtlarstvu, kojemu prilazi sve veći broj korisnika, pesticidi se potpuno izbjegavaju ili se eventualno koriste prirodni oblici poput buhača. Čak i s takvim oblicima pesticida, koji imaju brzi rok potpunog raspada, treba biti izrazito oprezan jer nakon prskanja može neselektivno ubiti velik broj korisnih kukaca.
Brojne su opasnosti vezane i uz tehnološki razvoj. Uz onečišćenje zraka, tu su i potencijalne opasnosti od zračenja baznih stanica za mobilne mreže. Trenutačno se rade brojna istraživanja i prvi rezultati ukazuju na to da bazne stanice utječu na kukce, a ponajviše na njihovu mogućnost orijentacije u prostoru. To se ponajviše odnosi na pčele koje prelaze velike udaljenosti. Budući da još ne postoje egzaktno potvrđena istraživanja, ovo treba uzeti s određenom rezervom, ali činjenica jest da brojne zajednice pčela jednostavno nestaju u masovnim pomorima čak i na mjestima gdje nema primjene pesticida.
Vrtovi, kao i ostala agrikultura, često teže monokulturi i malom broju vrsta. Ovaj način izrazito osiromašuje bioraznolikost jer onemogućava kukcima dostupnost hrane i staništa. Iako vam se neke vrste kukaca mogu naizgled činiti beskorisne i neugledne, vjerujte da svi oni imaju svoju ulogu u biološkim procesima, a time i u povećanju kvalitete tla i smanjenju mogućnosti najezde štetnika. Zato je najbolji način zaštite i podržavanja korisnih kukaca kreiranje šarolikih i otpornih sustava u vašem vrtu koji će podržati brojne vrste kukaca i smanjiti mogućnost najezde nepoželjnih štetnika i bolesti.
Nedavno sam bio u kinu. Naime, volim s vremena na vrijeme pogledati film na velikom ekranu. To mi dođe kao nekakva relaksacija. Međutim, doživljaj tog mog izlaska ne može biti potpun bez kultnog dodatka. Naravno, kokica. Ali, primijetio sam da to nije isključivo moj gušt, već ga dijelim s brojnim posjetiteljima velikih ekrana. Koliko god unaprijed odlučio da ovaj puta neću pokleknuti, uvijek "padnem" na onaj poznati "miris kina". Kad malo bolje promislite, pa kino miriše po pečenom kukuruzu.
Vjerujem da nikada niste razmišljali iz ove perspektive, zar ne? Upravo ta spoznaja me usmjerila na kukuruz kao biljku čiji je plod sveprisutan u hrani oko nas, a mi ga praktički ne doživljavamo.
Obično kad pomislite na klip kukuruza, najčešće ga vežete uz životinje i stočnu hranu. Naime, sjećam se kad sam prije dosta godina bio na selu kod rođaka, kako je jedna gospođa imala klipove kukuruza u spremištu. Pokazala mi je kako "runi" kukuruz. Tim zrnima je kasnije hranila kokoši po dvorištu, a dio zrna je samljela, pa tim "šrotom" (mljevenim kukuruzom) nahranila piliće. Moram priznati da me je taj miris mljevenog kukuruza pomalo odbijao. Međutim, kako to biva na selu, gospođa je od djela tog mljevenog kukuruza skuhala žgance i poslužila ih s domaćim vrhnjem, a usput i zamijesila kukuruzni kruh, čiji okus pamtim i danas. I tako je plodom jedne jedine biljke nahranila ljude i životinje.
NAJVAŽNIJA ŽITARICA U SVIJETU
Latinski Zea mays je jednogodišnja biljka iz porodice trava Poaceae. Porijeklom je iz Srednje Amerike, točnije Meksika. U Španjolsku ga je 1492. donio K. Columbo s jednog od svojih putovanja. Nakon toga se proširio po ostatku Europe, Francuskoj, Italiji, Turskoj i dr. Smatra se da je u Hrvatsku stigao u 16. stoljeću, pod osmanskom vlašću.
Biljka kukuruza naraste oko 2,5 m u visinu.
Neki insekti su nametnici, ali neki su i saveznici. Doznajte koje su vrste poželjne u vašoj blizini, imajući na umu da se povećanjem njihovog broja povećava i bioraznolikost koja ujedno znači veću otpornost nekog sustava na klimatske promjene te napade štetnika i bolesti
