“Volim ovo mjesto. Mirni kutak u blizi punih gradskih ulica, dar je za dušu”, jedan je od komentara na Facebook stranici Srednjovjekovni samostanski mediteranski vrt Sv. Lovre. Obavezna destinacija pri posjetu Šibenika svakako je upravo Samostanski mediteranski vrt sv. Lovre, mjesto u kojem se uživa u raskoši začinskog i ljekovitog bilja, koji posljednjih godina posjeti preko 60.000 turista godišnje.
Dio je samostana sv. Lovre, a obnovljen je prema projektu Dragutina Kiša 2007. godine, poznatog pejzažnog arhitekta. Ovih dana, nakon nešto kiše, u raskošnom je zelenilu, ipak najbolje ga je posjetiti u svibnju, kada je u svome punom sjaju.
U središtu vrta je mala fontana, a oko nje raste ljekovito i začinsko mediteransko bilje. No, ima ovdje i mnogo ruža te drugog cvijeća. Samostan Sv. Lovre osnovan je u drugoj polovici 17. stoljeća. Tu je bio studij filozofije i teologije preko 200 godina, u kojem je predavao Andrija Kačić Miošić. Nastao je u vrijeme turske opsade, pri dislokaciji samostana Visovac. To je veliki arhitektonski kompleks povezanih zgrada. U jednoj od njih 2000-ih je otvorena Šibenska privatna gimnazija s pravom javnosti.
- Tada vrta nije bilo, tu je bio zapušteni dio samostana, odlagalište građevinskog otpada, na malom dijelu su susjedi sadili pomidore te jedna kuća stradala u požaru. Došli smo prvo na ideju, nakon otvaranja gimnazije 2004. godine, u tome zapadnom dijelu kompleksa samostana, urediti prostor u kojem bi djeca mogla biti vani, kantinu na otvorenom, gdje se može održavati i nastava na otvorenom za humanističke predmete - kaže nam Zvonko Pešić, vlasnik i ravnatelj šibenske privatne gimnazije te vlasnik restorana i kafića u sklopu vrta.
Godinu dana kasnije počelo je uređenje dvorišta u kojem su sudjelovali i učenici, a vrt je otvoren 2007. godine. U početku u taj prostor nisu mogli dolaziti gosti jer je ograđen kao i svaki samostan, no potom je dobio kafić otvoren za javnost. Prije uređenja vrta Z. Pešić proveo je konzultacije sa strukom povjesničara umjetnosti jer je Samostan sv. Lovre zaštićeni spomenik kulture. Poziva Dragutina Kiša, koji je bio fasciniran prostorom. Imao je tada 82 godine, i taj mu je projekt bio velika inspiracija.
- Dragutin Kiš napravio je koncept mediteranskog renesansnog vrta, s križnim stazama, fontanom u sredini, s četiri polja obrubljena niskim šimširom, u kojima raste začinsko i ljekovito bilja, a tu je i bunar. Naime, samostanski vrtovi u svijetu u povijesti su bili mjesta za uzgoj ljekovitog bilja, trava od kojih su se radili pripravci za poboljšanje zdravlja, dok su za kuhinje u samostanima bili bitni začini - rekao je Zvonko Pešić.
U kafiću i restoranu u vrtu tako se može popiti koktele koncipirane na biljkama iz vrta, imaju 15 vrsta rakija s raznim okusima na biljnoj osnovi, te u restoranu nude mediteransku kuhinju, jela sa začinima iz vrta. U vrtu je čak 150 vrsta začinskog i ljekovitog bilja, kao što su smilje, lavanda, ružmarin, kadulja, timijan, melisa...Svaka biljka ima svoju priču i oznaku. Posebnost je zbirka majčine dušice s prekrasnim bojama lišća.
Obitelj Pešić financirala je obnovu vrta, a Dragutin Kiš im je darovao svoj projekt koji je tehnički skicirao u akvarelu, kao njegov doprinos. To je jedna od najvećih privatnih investicija u kulturnu baštinu Šibenika. Vrt je dobitnik nekoliko nagrada.
- Najdraži mi je dio iza zvonika, imamo dvije terase, ali baš ta jedna u hladovini s pogledom na vrt - kaže Z. Pešić.
U vrtu koji se prostire na 600 kvadrata organiziraju se vjenčanja i druge proslave i koncerti te manje manifestacije. Za vrijeme škole i vrtića dolaze i djeca na edukaciju o biljkama i podizanje ekološke svijesti te poznavanje kulturne baštine.
