Danas nam puževi zadaju velike probleme u našim povrtnjacima, a i u klijalištima. Puževi vole svježe oguljene vrbove šibe, tamna i hladna mjesta. Kad počinje sezona jagoda, dobro je rano ujutro pokupiti puževe u vrtu.
Prvo dobro pregledajte vrt i otkrijte gdje vam se vrtni puževi nalaze.Imajte na umu da su puževi najaktivniji noću, što će vas natjerati da možda ponekad odradite i noćne smjene u vrtu kako bi rezultat bio bolji.
Oni su jako opasni i za naše presadnice, pri čemu dobro pomažu vrbove oguljene šibe koje se rasporede po gredicama. Noću na njih doplaze puževi, a ujutro ih samo poberemo.
Zemlju možete posipati ječmenom pljevom ili rezanom slamom. Oštre čestice tijekom plaženja zabadaju se puževima u stopala i oni napuštaju takvo tlo.
Vole se i zavlačiti ispod natrulih dasaka koje možete postaviti na staze pored gredica, a kasnije ih s njih samo pokupite.
Pripremite pivo za borbu protiv puževa, no dopustite da obrazložimo. Puževi su česti štetnik u vrtu uslijed iznenadnog kišnog i promjenjivog razdoblja. Ponekad sama borba protiv njih zaista zna biti naporna i bezuspješna.
Najosjetljivije biljke upravo su one netom presađene; tu pripadaju zelene salate, kupušnjače i mahune. Dakle, ukopajte plastične čaše u gredicu, u ravnini s površinom tla, koje na večer do polovine napunite pivom. Puževi su velike pivopije, ulaze u čašu i utope se.
Vrtlari preporučuju i jutarnje, umjesto večernjeg zalijevanja te redovito čišćenje gredica od osušenog ili trulog povrća.
Dobrodošle su i zamke napravljene od vlažnih vreća, dasaka, narezanih krastavaca, citrusa... Puževi vole vlagu i tu će se zadržavati cijeli dan. Navečer ih jednostavno pokupite.
I na kraju, ako ste sve navedene trikove isprobali i ne pomažu, postoji još jedno isprobano rješenje, a dolazi iz vrta obiteljske vile u zaleđu Trogira. Vlasnica Splićanka je kupila staro, ruševno imanje pored Trogira i u njemu stvorila rajski vrt u kojem nema puževa, jer se nastanila jedna najobičnija žaba krastača. Gdje god ona dođe, tu malih napasnika više nema, piše Slobodna Dalmacija.
Naime, žaba krastača noćna je životinja, po danu miruje negdje u sjeni kakvog grma, ispod kamena i slično, odnosno ondje gdje ima imalo vlage, a predvečer odlazi u lov. Osobito rado dolazi u vrtove koji se zalijevaju, jer tu nalazi vlagu i dovoljno hrane.
Hrani se na tlu, raznim vrstama kukaca i beskralježnjaka, uglavnom šturcima, brašnarima, malim leptirima, kornjašima, moljcima, gusjenicama i puževima.
