Moj povrtnjak

Sjetva i uzgoj proljetnog graška u organskom vrtu: Ukusna i zdrava jednogodišnja biljka

 Berislava Picek/ CROPIX
koja pripada porodici mahunarki, a ima različite sorte, pogodna je za uzgoj u hladnijim mjesecima godine. Ovo trebate znati o tome!

Grašak (Pisum sativum) jednogodišnja je biljka koja pripada porodici mahunarki (lepirnjače). Pogodan je za uzgoj u hladnijim mjesecima u godini.

Uzgojem različitih sorti grašak se može brati od svibnja pa sve do rujna. Razlikujemo tri različite sorte graška: visoki, srednje visoki i niski te onaj rani (60 dana do berbe), srednje rani i kasni (90 dana do berbe). Kod viših temperatura grašku prijeti opasnost od pojave pepelnice (lišće i mahune graška izgledaju kao da su posuti pepelom) i plamenjače koja se pojavljuje tijekom čestih ljetnih pljuskova, stoga se za dobar urod preporučuje grašak uzgajati u jesenskoj ili rano proljetnoj sjetvi kako bi se izbjegle navedene bolesti.

Grašak je dobro došao u svakom povrtnjaku jer osim što je izgledom privlačan, ukusan je i jako zdrav za jelo, a u vrtu je poželjna biljna kultura koja pomoću korijena fiksira dušik iz zraka te tako obogaćuje tlo potrebnim dušikom koji će koristiti biljke koje dođu na njegovo mjesto u vrtu.

image
Vlado Kos/CROPIX

Iako se grašak sije uglavnom u rano proljeće, dok su temperature zraka niže, a tlo dovoljno vlažno, moguće ga je sijati i u jesen, od kraja listopada pa sve do polovice studenoga ako vrijeme to dopušta. U jesenskoj sjetvi najbolje uspijevaju niske rane sorte, a u proljetnoj sve sorte mogu biti jednako uspješno uzgojene.

Grašak pripada grupi “samonepodnošljivih” biljnih kultura pa je primjena širokog plodoreda obavezna kako bi se izbjegle mogućnosti zaraze od bolesti i nepoželjnih štetnika u tlu. Stoga ćemo grašak, ali i sve mahunarke koje sijemo u svom vrtu svake godine posijati na drugo mjesto, najbolje iza “gladnih” biljnih kultura te ćemo tako tlu omogućiti besplatnu gnojidbu dušikom. Kako grašak ima kratku vegetaciju, nakon njega možemo zasijati još jednu biljnu kulturu u istoj kalendarskoj godini. Nakon ranog graška idealna je sadnja kupusnjača na istome mjestu jer one zahtijevaju velike količine dušika koje je grašak na svom korijenju vezao iz zraka. Želimo li iskoristiti sav taj dušik koji se vezao u obliku kvržičastih bakterija na korijenu graška, cimu nakon ubiranja plodova nikako ne smijemo počupati iz tla, nego posjeći vrtnim škarama iznad samog tla te njome malčirati tlo kako se ne bi isušivalo kada nastupe ljetne vrućine.

image
SIJANJE
Proljetnu sjetvu idealno je obaviti u drugoj polovici veljače ili početkom ožujka, što, naravno, ovisi o vremenskim prilikama
Vlado Kos/CROPIX

Priprema tla za sadnju graška

Grašak zahtijeva srednje plodna i duboka tla, a najbolje uspijeva na slabo kiselim do neutralnim tlima (pH 6,5 - 7,5). Ako je tlo kiselije, dovoljno je prije sjetve unijeti drveni pepeo u tlo (1 - 2 kg na 10 kvadrata) jer se na taj način alkalizira tlo, a kako je drveni pepeo i odlično kalijevo gnojivo koje je grašku itekako potrebno, postiže se dvostruki učinak. Kako korijen graška ima vretenast oblik te prodire duboko u tlo, i pripremu tla stoga treba dobro obaviti na dubinu od 30-ak centimetara. U tu svrhu koristim bio vile te tlo lagano prekopam i pograbljam pa tek nakon toga pravim redove ili kućice u koje sadim sjeme graška. Kako sjeme u rano proljetnoj ili jesenskoj sjetvi ne bi trunulo, dobro je napraviti i povišene gredice kako bi tlo bilo dovoljno ocjedito i ne bi se zadržavao višak vode na površini tla.

image
Vlado Kos/CROPIX

Sjetva graška

Proljetnu sjetvu graška idealno je obaviti u drugoj polovici veljače ili početkom ožujka, što, naravno, ovisi o vremenskim prilikama. Grašak se sije u redove 2 cm zrno od zrna ili u kućice 6 - 10 zrna ako je tlo zbijenije pa postoji mogućnost slabog nicanja. Koristim se pravilom da zasijem gušće pa ako bude pregusto, kada biljke niknu lagano ih izvadim pomoću uske vrtne lopatice i presadim na mjesta gdje je podbacilo nicanje ili, pak, na dodatno mjesto u vrtu. Nakon sadnje tlo prekrijem slojem slame kako bi biljke nakon nicanja bile zaštićene od mogućih vrlo niskih temperatura.

image
VAŽNO JE ZNATI
Grašak ima vitice koje se hvataju na mrežu, granje ili kolce, i to je spas od truljenja
Vlado Kos/CROPIX

Njega usjeva graška

Kako temperatura zraka u proljeće raste, tlo se zagrijava i kreće nagli razvoj i rast vegetativnih dijelova biljke, stoga grašku treba osigurati potpornje. Grašak ima vitice koje se hvataju na mrežu, granje ili kolce, i to je spas od polijeganja biljke i truljenja zbog češćih proljetnih kiša. Za niske sorte također se preporučuje staviti oslonac i za tu svrhu koristim razgranato granje od jesenskog ili proljetnog orezivanja, a to je ujedno i zaštita od ptica koje često mogu uništiti nasad. Za visoke sorte koristim mreže za krastavce ili pravim indijske šatore od kolaca, što izgleda vrlo dekorativno.

Kada grašak naraste na visinu od 15-ak centimetara, treba ga ogrnuti da bi se zadržala vlaga u području korijena biljke. Umjesto zagrtanja zemljom, nasad redovno malčiram slamom u sve debljim slojevima kako raste biljka pa je tlo oko korijena uvijek dovoljno vlažno i nije potrebno zalijevanje, osim u ekstremnim sušnim uvjetima.

image
Berislava Picek/ CROPIX

Krajem svibnja, ako je riječ o ranim kultivarima, moguća je prva berba graška te još dvije u roku od nekoliko tjedana nakon prve berbe. Grašak koji želimo sačuvati za sjeme ostavlja se na stabljici sve dok se mahune ne osuše, nakon čega se beru, izvadi se iz njih sjeme te još dobro prosuši i pakira u najlonske vrećice. Zatim ih treba staviti u zamrzivač na nekoliko sati kako bi se zrno zaštitilo od napada žiška koji ga može izbušiti. Nakon toga sjeme se prosuši i sprema u staklene teglice na tamno, suho i hladno mjesto.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. prosinac 2021 14:08