Fotograf Robert Tomić, pokazao nam je kako se njegova obitelj u doba pandemije okrenula proizvodnji vlastite hrane. Vrt veličine 25 x 40 metara nalazi se u Kominu, pokraj Sv. Ivana Zeline. Obrađivali su ga obiteljski i prije, ali ove godine su kupili najviše sadnica do sada i tako stvorili pravi, korisni (post)koronski način kako na koji vrt može nahraniti čak deset članova jedne obitelji.
Uvijek smo znali koliko smo sretni što ljeti umjesto na plac odemo do mojih roditelja pa tamo obavimo “kupnju” direktno u vrtu. Ali ove godine smo toga posebno svjesni. Strah od gubitka posla, a time i sredstava za život, strah od potpunog zatvaranja, ali i višak vremena koji smo mnogi nedavno imali natjerali su me da se ove godine puno aktivnije uključim u sadnju vrta koji se nalazi u Kominu te smo ove godine posadili za nas rekordan broj sadnica.
Iako je kupnja sadnica protekla pomalo stihijski zbog silnih ograničenja kojima smo bili izloženi, zapravo sam jako zadovoljan rezultatom. Većina toga se “primila” (95 posto sadnica) i već sada uživamo u plodovima rada. O vrtu se brinu moji roditelji, sestra i njena obitelj te ja i moja obitelj, sve zajedno nas devetero (deset s mojim sinom koji isto već rado pomaže u sadnji). Naravno, svi odlazimo u vrt kad stignemo pa se rijetko kad svi nađemo na okupu, što je uostalom u ovoj situaciji distanciranja i poželjno. Na samom početku koronakrize, nakon što su većinu toga zatvorili, dane smo kratili vožnjom na neka udaljenija i osamljenija mjesta. Tijekom tih vožnji zamijetio sam koliko ljudi se primilo motike; obrađuju male komadiće zemlje oko kuće ili veće njive koje su godinama bile zapuštene. Nadam se da će ova kriza potaknuti ne samo građane, već i lokalne samouprave da i ljudima u gradovima omoguće male komadiće zemlje na kojima će moći zasaditi nešto svoje.
Sijanje je počelo u rano proljeće, prvi su se plodovi brali već dva mjeseca kasnije, a ovako vrt izgleda ljeti, na vrhuncu vrtlarske sezone
Posadili smo...
3 metra blitve
Blitva je višegodišnja biljka, što znači da ćemo listove ubirati do zime, a iduće ćemo sezone, na istom mjestu, ako ne preoremo taj komad zemlje, ponovno dobiti mlade listove blitve.
40 komada divljeg hrena
U vrtu je mnogo samoniklog bilja, pa i divljeg hrena. On se gotovo cijelu godinu, do mraza, vadi iz zemlje i jede. Opet ćemo ga imati na proljeće.
45 sadnica rajčice
Tri su vrste: jabučar, cherry i rajčica niskog rasta. Osim što ćemo uživati u svježim, netretiranim rajčicama punog okusa, višak ćemo pasirati te koristiti za juhu i variva kroz cijelu godinu.
35 metara mahuna
Posadili smo zelene, žute i ljubičaste mahune. Budući da ne sazrijevaju u isto vrijeme, cijelo ljeto ćemo ubirati dio po dio, dok višak možemo blanširati i staviti u ledenicu te koristiti tijekom cijele godine.
46 sadnica mladog luka
Prvo što se bere iz vrta upravo je mladi luk. Kad dozre, vadi se iz zemlje kao zrela lukovica koja se, kako bi se koristio što dulje, mora skladišiti na hladnom, suhom i tamnom mjestu da ne bi došlo do klijanja.
120 metara krumpira
Od 300 sadnica očekujemo 300 kg krumpira. Mladi jedemo, a ostatak ćemo vaditi nakon15. kolovoza.
30 metara grincajga
Riječ je o korjenastom povrću: mrkvi, pasternjaku, peršinu i celeru, koje je temelj pripreme raznih jela. Do zime može biti u zemlji, a zatim se može skladištiti, recimo u podrumu u kašeti. Dio se može narezati ili naribati te smrznuti.
25 sadnica batata
Narančasti batat vadit ćemo krajem ljeta, a moći ćemo ga jesti još skoro šest mjeseci. Skladišti se u istim uvjetima kao i krumpir.
20 sadnica tikvica i krastavaca
Posadili smo zelene tikvice i krastavce. Većinom se jedu svježi, ne mogu se dugo skladištiti. Višak krastavaca se može ukiseliti.