ZELENI HLAD

Dokazano je: Ove četiri biljke najbolje osvježavaju zrak u domu tijekom ljetnih vrućina

Piše:

Martina Kuterovac

Objavljeno: 4. lipnja 2026. 07:51

/SHUTTERSTOCK

Transpiracija je proces koji podiže vlagu i popravlja ugodu, dok je pad temperature tek simboličan učinak

Kad ljetne temperature počnu rasti, mnogi traže prirodne načine za rashlađivanje doma. Osim klima-uređaja, ventilatora i spuštenih roleta, često se spominje još jedno rješenje, sobne biljke. Na društvenim mrežama i u brojnim lifestyle člancima mogu se pronaći tvrdnje da određene biljke mogu značajno sniziti temperaturu prostora, pa čak i zamijeniti klimatizacijski uređaj. No koliko je u tome istine?

Znanstvena istraživanja posljednjih godina dala su prilično jasan odgovor, biljke doista mogu utjecati na mikroklimu interijera, ali njihov rashladni učinak mnogo je suptilniji nego što se često prikazuje. Njihova najveća vrijednost nije u tome što značajno snižavaju temperaturu zraka, već u tome što povećavaju vlažnost, poboljšavaju kvalitetu boravka i stvaraju ugodniji osjećaj u prostoru.

Kako biljke zapravo hlade prostor?

Biljke hlade svoju okolinu procesom koji se naziva transpiracija. Kroz korijenje upijaju vodu iz tla, a zatim je transportiraju do listova. Ondje se voda oslobađa u obliku vodene pare kroz mikroskopske otvore na površini lista, poznate kao stome. Za isparavanje vode potrebna je energija koja se uzima iz okoliša u obliku topline.

Uz mini bager i dobru organizaciju par sam napravio bazen iz snova: Jeftinije je nego što mislite

Na taj način biljka hladi samu sebe, ali i zrak neposredno oko nje. NASA ovaj proces uspoređuje sa znojenjem kod ljudi. Kao što isparavanje znoja hladi ljudsko tijelo, tako i isparavanje vode iz biljnih listova doprinosi hlađenju biljke i njezine neposredne okoline. U prirodi je upravo transpiracija jedan od razloga zašto su šumska područja i parkovi tijekom ljetnih mjeseci osjetno ugodniji od urbanih površina prekrivenih asfaltom i betonom.

Što pokazuju najnovija istraživanja?

Posljednjih nekoliko godina objavljeno je nekoliko relevantnih istraživanja koja su proučavala utjecaj sobnih biljaka na temperaturu i vlažnost zraka u zatvorenim prostorima. Biljke povećavaju vlagu zraka, ali ne snižavaju značajno temperaturu.

Jedno od najcitiranijih istraživanja na ovu temu objavljeno je 2024. godine u časopisu Journal of Building Engineering pod naslovom "The impact of plants on the humidity of naturally-ventilated office indoor environments", autora Jenny Berger, Emmanuela Essaha i Tijane Blanuše.

Oni su postavili veće primjerke biljaka fikusa benjamina i zlatnog puzavca u prirodno ventilirane uredske prostore te pratili promjene temperature i relativne vlage zraka. Rezultati su pokazali da biljke značajno povećavaju relativnu vlažnost zraka te imaju mjerljiv utjecaj na mikroklimu prostora. Međutim, utjecaj na samu temperaturu zraka bio je relativno malen.

Koje biljke imaju najveći potencijal za poboljšanje mikroklime?

Na temelju dostupnih istraživanja i podataka o transpiraciji, među najzanimljivijim vrstama za unutarnje prostore izdvajaju se:

Areka palma (Dypsis lutescens)

Jedna od najčešće preporučivanih biljaka za povećanje vlažnosti zraka. Velika lisna površina omogućava intenzivnu transpiraciju, zbog čega se često nalazi na popisima biljaka koje najviše doprinose stvaranju ugodnije mikroklime.

Bostonska paprat (Nephrolepis exaltata)

Vrsta koja se redovito koristi u znanstvenim istraživanjima upravo zbog svoje sposobnosti otpuštanja velikih količina vlage u zrak.

Fikus benjamin (Ficus benjamina)

Veliki primjerci s razvijenom krošnjom mogu imati značajan ukupni učinak zahvaljujući velikoj površini listova.

Zlatni puzavac (Epipremnum aureum)

Prema nekim novijim istraživanjima pokazao je jednu od najviših stopa evapotranspiracije među testiranim sobnim biljkama.

Mirni ljiljan (Spathiphyllum)

Poznat po dobroj prilagodbi unutarnjim uvjetima i relativno visokoj stopi isparavanja vode.

Više biljaka znači više vlage

Još zanimljivije rezultate donosi istraživanje objavljeno 2024. godine u časopisu PLOS ONE pod naslovom "Effects of Indoor Plants on CO₂ Concentration, Indoor Air Temperature and Relative Humidity in Office Buildings". Autori Junzhiwei Jiang, Peter Irga, Robert Coe i Philip Gibbons proučavali su utjecaj bostonske paprati (Nephrolepis exaltata) na unutarnju klimu uredskih prostora.

Uspoređivali su tri scenarija, prostor bez biljaka, prostor s pet biljaka, prostor s osamnaest biljaka te pokazali da je relativna vlaga zraka porasla s približno 29 posto u prostoru bez biljaka na gotovo 50 posto u prostoru s osamnaest biljaka. Međutim, unatoč velikoj promjeni vlažnosti, nisu pronašli statistički značajno smanjenje temperature zraka.

Postoje li biljke koje hlade bolje od drugih? Odgovor je da. Biljke se razlikuju prema količini vode koju tijekom dana otpuštaju u atmosferu. Što je stopa transpiracije veća, to je veći potencijal za lokalni rashladni učinak. Važno istraživanje predstavljeno u publikaciji Acta Horticulturae pod nazivom "The Impact of Plants on Indoor Air Quality and the Wellbeing of Building Occupants" uspoređivalo je različite vrste sobnih biljaka prema količini vode koju isparavaju.

Rezultati su pokazali da je među promatranim vrstama najveću stopu evapotranspiracije imao Epipremnum aureum (zlatni puzavac), dok je najmanju pokazala Sansevieria trifasciata (svekrvin jezik). To znači da biljke koje se često preporučuju kao „neuništive“ i vrlo jednostavne za održavanje nisu nužno i najbolje za poboljšanje mikroklime prostora.

Ovih 6 sjemenki posijte do kraja tjedna i do ljeta pretvorite vrt u cvjetni spektakl

Zašto nam se prostor pun biljaka čini hladnijim?

Zanimljivo je da osjećaj ugode ne ovisi samo o temperaturi zraka. Na percepciju topline utječu relativna vlaga zraka, temperatura okolnih površina, strujanje zraka i količina prirodnih elemenata u prostoru. Brojna istraživanja pokazuju da prisutnost biljaka smanjuje stres, poboljšava raspoloženje i povećava osjećaj ugode tijekom boravka u zatvorenom prostoru. Zbog toga prostor ispunjen zelenilom često djeluje svježije nego što termometar pokazuje.

Trenutačni znanstveni radovi tvrde da najveći doprinos biljaka leži u povećanju vlažnosti zraka, poboljšanju mikroklime i subjektivnog osjećaja ugode. Kombinacija većeg broja biljaka, kvalitetnog zasjenjivanja prozora, noćnog provjetravanja i dobre toplinske izolacije može stvoriti primjetno ugodnije životne uvjete tijekom ljeta.