Johann Wolfgang Goethe, jedan od najutjecajnijih njemačkih književnika i mislilaca, krajem 18. stoljeća odlučio je potajno otputovati u Italiju. Zaputio se noću, krišom, i putovao pod pseudonimom. Podaci govore da je Italija oduvijek bila zemlja njegovih snova pa je tako umjesto planirana tri mjeseca, na putu ostao dvije godine. Rezultat tog putovanja je i knjiga “Putovanje Italijom” u kojoj su i stihovi koje je prepjevao Dobriša Cesarić:
“Poznaješ li zemlju, gdjeno limun cvate. U tamnom lišću naranče se zlate, s plavog neba laki vjetrić piri, šumori lovor, mirta uz njeg miri...” Činjenice govore da je Gothe napisao te stihove u čežnji za Italijom, ali vjerujemo da oni ne bi bili drukčiji i da je bio na Braču. S nama se slaže i Ivo Plastić, vlasnik prekrasne kuće i vrta na Braču u Pučišćima, koji nas je pozvao u goste da se sami uvjerimo u sinesteziju Goetheovih stihova koji stoje uklesani na jednom od zidova.
Na ulazu u dvorište stare dalmatinske kuće dočekuju nas procvjetala bogumila i mirisni listovi smokve. Cijeli vrt se proteže od podnožja pa do iznad kuće. Uz kamene stube smjestile su se razne vrste palmi, da bi nas put dalje odveo na natkrivenu terasu. U ugodnom hladu vinove loze Ivo je smjestio nekoliko stolova za odmaranje uz predivni pogled na Pučišća i morsku pučinu. Udomaćile su se ondje i razne vrste kaktusa koji su stanište pronašli u starim kamenicama. Vlasnik Ivo nam govori da ima i limuna, naranača, kivija, ružmarina, rajčica i više od dvadeset biljaka za pripravu čajeva - i dodaje da je on sam postupno dopremio svu zemlju i posložio je u kaskade te svojim rukama zasadio svaku biljku koja sada krasi njegov vrt.
U kuću često dolaze umjetnici, čija su djela izložena u njenoj okolini. Tako je vrt s vremenom postao galerija na otvorenom
Inače, kuća uz koju je taj vrt koji je bio jedan od prošlogodišnjih finalista za najljepši vrt Hrvatske u našem časopisu, sagrađena je od bračkog kamena. Ona je i trenutačno Ivino boraviše, također služi za iznajmljivanje, a česti gosti su umjetnici iz cijelog svijeta koji vlasniku na dar, kao zahvalu za ugodno provedeno vrijeme, ostavljaju svoja umjetnička djela. Vlasnik je i sam pomalo umjetnik, bavi se izradom maketa jedrenjaka, ali osim toga, zna vrlo dobro iskoristiti bilje u svom vrtu pa pripravlja rakije ili vina. Plastić je odlučio da neće zadržati samo za sebe darove svojih gostiju pa je njihova djela izložio u prostoru oko kuće, čineći tako na jedan način od svoga vrt galeriju na otvorenom. Spoj bračkog kamena, umjetnosti, morskog plavetnila, mediteranskog zelenila i opojnih mirisa nesumnjivo je nešto čemu bi se i Goethe poželio vratiti, a vrlo vjerojatno i nešto napisati.
Foto: Paun Paunović/Hanza Media
