TAJ DIVAN SVIJET RAJČICA: Može se uzgajati u teglama, na manjim i većim vanjskim prostorima i u vrtu

Neki dan me prolazeći dvorištem “zapljusnuo” poznat miris. Neka od mojih susjeda očito je kuhala “paradajz”. Iako danas nešto rjeđe, često će vas, kad u ovo doba godine zađete među zgrade starih zagrebačkih kvartova, zapljusnuti upravo miris kuhanog “paradajza”. Meni je upravo to najbolji pokazatelj da je sezona tih finih plodova punom jeku.

Vi koji sadite biljke rajčica, znate da nas zreli plodovi najčešće odjednom zatrpaju pa ne znamo kamo s njima. Ako ih uzgajate za svoje potrebe i ne tretirate sredstvima za svježinu, znate da ti plodovi relativno brzo propadnu ako ih na neki način ne konzervirate. Domaćice najčešće ukuhavaju plodove kako bi ih sačuvale. Pripremaju od njih sokove, kuhanjem reduciraju da bi se sok zgustio, a potom zamrzavaju da bi ga kasnije koristile kao dodatak jelima.

Prije samo 20-ak godina naše bake su u vrtovima uzgajale dvije, tri vrste. Cilj im je bio uzgojiti što veće plodove, kojima su se hvalile susjedama. Često bi brale velike, crveno-zelene plodove i ostavljale ih na prozorskim daskama da dozore. Međutim, danas postoji puno različitih vrsta i hibrida rajčice. Od sorti sa sasvim malim plodovima, do onih s gigantskim. Variraju izgledom i bojama od bijele, zelene, žute, narančaste, preko svih nijansi crvene, pa do crne. Kad biste ih međusobno usporedili, pomislili biste da je riječ o drugim vrstama povrća. S obzirom na ovakvu paletu rajčica, kakvu imaju na raspolaganju, današnji vrhunski kuhari smatraju da nije svaka od njih za sve vrste jela. Nisam stručan u tome pa takve vrhunske delicije prepuštam onima koji se bave time. Osobno najviše volim svježe rajčice. Nekako mi je najdraže “volovsko srce”. Najčešće si ga pripremim s malo luka na salatu. S obzirom na to da je sezona dozrijevanja, odlučio sam vam u današnjem broju predstaviti neke vrste zrelih plodova koje možete naći u našim trgovinama i tržnicama te vam objasniti kako ćete najjednostavnije prikupiti sjeme za sljedeću godinu.

RAJČICA lat. Solanum lycopersicum

Jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). U Hrvatskoj su učestali nazivi paradajz ili pomidor.

Potječe iz Južne Amerike, a smatra se da je u Europu uvezena u 16. stoljeću. U početku su ljudi bili sumnjičavi pri uporabi, zbog intenzivno crvenih plodova. Ubrzo je prihvaćena kao izvrsna i vrijedna namirnica sa širokom lepezom uporabe. Danas se uzgaja u gotovo svim dijelovima svijeta. Plodovi se mogu upotrebljavati svježi, kuhati se, konzervirati ili preraditi.

ZELENE RAJČICE NISU NEZRELE!

OPREZ: Konzumirajte isključivo zrele plodove!

Uvijek upozoravam na razliku između zelenih rajčica i nezrelih. Naime, postoje sorte poput “green zebra”, koje ostaju zelene kad dozru. Međutim, morate ih dobro razlikovati.

Nedozreli plodovi i svi ostali dijelovi biljke sadrže solanin. To je glikoalkaloid otrov, koji ima pesticidna i fungicidna svojstva, te se njime biljke prirodno štite od gljivica i životinja koje se hrane biljem. Solanin se ne razgrađuje ni vrenjem ni kuhanjem. On nestaje tek sazrijevanjem, a u sjemenkama ploda ostaje samo u tragovima.

Da pojednostavnim stvari, za vas ću ih podijeliti na sitnije i krupnije plodove. Sitnije su pogodnije za salate, kanapee, koktele, a krupnije za ukuhavanja, umake i slično.

Rajčice sitnijih plodova

Crveni cherry

Žuti cherry

Žuta kruškica

Kumato crni

Crvena cocktail

Purple Russian

Paipai

Papeletto

Rajčice većih plodova

Volovsko srce

Žuti jabučar

Crveni jabučar

Marmande

Rio Grande

Pelati

Andska kornata žuta

Roma

Grappolo

San Marzano

Golden Queen

Kako skupiti sjeme rajčica:

Najvažnija informacija koju trebate znati jest da morate koristiti isključivo zrele plodove...

1. Odaberite isključivo ZRELE PLODOVE jer će u zrelim plodovima i sjeme biti zrelo.

2. Rajčica iz koje ćete uzimati sjeme, mora biti intenzivne boje (u ovom slučaju crvene), mekana.

3. Prepolovite nožićem rajčicu.

4. Pažljivo ostružite sjemenke iz unutrašnjosti u cjedilo.

5. Zatim ih nježno isperite pod mlazom mlake vode i očistite dodatno od usplođa. To je iznimno važno, jer ćete tako očistiti sjemenke od nečistoća i smanjiti količinu vlage, koju bi stvaralo usplođe pri sušenju. Također, na taj ćete način skratiti vrijeme sušenja sjemena, a i mogućnost kvarenja.

6. Nakon što ste ih dobro isprali i očistili, rasprostrite ih po najlonu pa stavite na suho i toplo mjesto. Naime, najlon je pogodan jer ćete puno lakše, nakon sušenja, sastrugati sjemenke. Važno je da češće preokrećete sjemenke, da se podjednako suše sa svih strana. Također, sjemenke se moraju dobro osušiti, kako se ne bi razvila plijesan pri skladištenju.

CROPIX

7. Nakon što su se dobro osušile, sastružite ih i stavite u malene papirnate vrećice ili kuverte na koje ćete napisati o kojem je sjemenu riječ. Potom ih složite u drvenu ili kartonsku kutiju koju ćete pohraniti na suho i toplo mjesto do proljeća.

Recepti za pet

BRUSCHETTE SA RAJČICOM

Sastojci:

• 10 tak šnita KRUHA
• 4 češnja ČEŠNJAKA
• 9 zrelih RAJČICA
• Nekoliko listića svježeg bosiljka
• Malo maslinova ulja
• Malo parmezana
• Sol i papar po želji

Kruh kratko tostirajte na roštilju ili ga nakratko ispecite u pećnici, kako bi postao hrskav. U međuvremenu naribajte češnjak u nekoliko žlica maslinova ulja, dodajte sol i papar. Rajčice narežite na sitne kockice. Još vrući kruh premažite pripremljenim premazom pa na njega stavite nasjeckane rajčice. Na kraju posipajte parmezanom i sitno sjeckanim listićima bosiljka i uživajte.

OSVJEŽITE TEN PRIRODNOM MASKOM OD RAJČICE

Potrebno:

• 1 zrela RAJČICA
• ½ žličice JOGURTA

Zgnječite jednu zrelu rajčicu i pomiješajte s jogurtom, kako biste dobili homogenu pastu. Nanesite je na lice i ostavite da se dobro osuši. Isperite je vodom.

IDEJA ZA KONZERVIRANJE

Osušite ih na zraku ili u pećnici koja ima ventilaciju na niskoj temepraturi do 100 stupnjeva ili, pak, u prigodnim dehidratorima. Tako osušene rajčice spremite u papirnate vrećice i koristite tijekom cijele godine

Foto: Berislava Picek/Hanza Media