Sad nam svi oni prekrasni lonci stoje prazni i pomalo otužni. Međutim, u ovom članku ću vas uvjeriti da to ne mora biti tako. Postoji prilično otporno bilje koje vas, svojom cvatnjom, može uveseljavati dugo u jesen.
VRSTE DOSTUPNE NA NAŠEM TRŽIŠTU
MAĆUHICE
Iako njeni cvjetići izgledaju nježno i delikatno, maćuhice su zapravo izuzetno otporne biljčice koje mogu preživjeti temperature do -23°C. Zbog svoje nezahtjevnosti, omiljene su kao balkonsko i vrtno cvijeće. Smetaju im jedino velike vrućine, no i tada ih je moguće uspješno zaštititi malčiranjem korijena.
Kako vam vrt ne bi ostao prazan, nabavite maćuhice. Pri kupovini sadnica birajte biljke sa zdravim zelenim listovima i s puno cvjetnih pupova.
Maćuhica - (Viola wittrockiana) je dobivena križanjem divljih vrsta. Ime je dobila po švedskom botaničaru Veitu B. Wittrocku.
Danas postoji veliki broj kultivara koji se međusobno razlikuju po veličini cvjetova i boji. Cvjetovi se sastoje od pet latica koje se preklapaju, promjera su 5 - 10 cm, a mogu biti u cijeloj paleti boja od bijele, plave, purpurne, žute, narančaste i crvene do tamnoljubičaste.
Osim jednobojnih, postoje i sorte s cvjetovima u kombinaciji dviju ili više boja. Dvogodišnje su biljke, što znači da u prvoj godini razvijaju lisnu rozetu, a u drugoj cvatu i stvaraju sjeme.
Trenutno su prilično popularne minijaturne maćuhice, koje su višegodišnje cvjetnice.
Dobro uspijevaju na svim tlima, na suncu ili sjeni. Sade se u razmacima od 15 do 30 cm. Nakon sadnje, potrebno ih je redovito zalijevati, odstranjivati korov i otkidati ocvale cvjetove.
Cvjetovi maćuhice tijekom zime često ostanu pod snijegom, a ovaj otporan cvijet može podnijeti temperature do -23°C.
VRIJESAK
Vrijesak (lat. Calluna vulgaris) je zimzeleni grm rasprostranjen u Europi, na sjevernom dijelu Male Azije te u zapadnom Sibiru. Prilično je otporan na niske temperature. Naraste 25 - 80 cm u visinu. Ima zvonolike cvjetove koji mogu cvasti u bijeloj, crvenoj ili ružičastoj boji. Cvate od srpnja do kraja listopada. Najbujniji je u proljeće i jesen kada ima najviše oborina. U Hrvatskoj ga se može pronaći u primorju i na Velebitu. Sadite ga na mjesto na kojem će imati barem šest sati direktnog sunca.
Voli kiselo, blago slano, dobro drenirano tlo, zbog čega je idealna mješavina pijeska, zemlje i treseta koji daje kiselost. Sadi se u rano proljeće ili jesen. Prva dva mjeseca treba dosta vlage, jer vlažno tlo pomaže biljci da razvije korijenov sustav, pa ga je potrebno zalijevati dva puta tjedno.
Nakon dvije godine uzgoja vrijesak neće imati skoro nikakve zahtjeve osim skidanja slomljenih grančica.
PERNETIJA - Lat. Pernettya mucronata ili Gaultheria mucronata
Pernetija je relativno nova biljka na našem tržištu i prilično je nepoznata našim sugrađanima. Naime, radi se o ukrasnom, zimzelenom grmu, s čvrstim, sitnim i oštrim listićima, koji mu daju zanimljivu teksturu. Može narasti do 80-ak cm u visinu.
Cvate od svibnja do lipnja atraktivnim cvjetovima, koji su skupljeni u grozdasti cvat, dok kroz cijelu jesen i zimu njezine grane krase bijeli ili ružičasti bobičasti plodovi.
Sjeme dozrijeva od listopada do prosinca. Vrsta je dvodomna, što znači da se jednospolni cvjetovi nalaze na odvojenim biljkama. Stoga, ako želite dobiti oplođeno sjeme, potrebno je uzgojiti obje biljke (mušku i žensku). Potrebna je jedna muška biljka na 5 - 6 ženskih. Oprašuju se kukcima.
Voli vlagu i dobro drenirana, ali kisela tla. Imajući to na umu, pri sadnji pernetije dobro je dodati kiseli supstrat, poput onoga za rododendrone ili azaleje.
Oprez: Plodovi i lišće su otrovni, stoga je držite podalje od djece!
GAULTERIJA - (Gaultheria procumbens)
Gaultheria procumbens je, kao i pernetija, relativno nova biljka na našem tržištu. Također se radi o zimzelenom grmu, koji pripada porodici Ericaceae, a može narasti od 10 do 15 cm u visinu. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, Kanade i Nepala. Ima sjajne kožaste listove eliptičnog oblika, dužine 2,5 cm.
Cvate od srpnja do kolovoza, bijelim do svijetloružičastim cvjetovima, koji cvatu pojedinačno ili u manjim skupinama. Sitni su i podsjećaju na cvjetiće đurđica. Poput pernetije, oprašuju je insekti, ali ima muške i ženske organe na jednoj biljci, što znači da je jednodomna. Sjeme dozrijeva od listopada do prosinca. U jesen se formiraju atraktivni crveni plodovi, koji imaju suhu, sjajnu ovojnicu, koja obavija mesnatu unutrašnjost. Plodovi su veličine 8 - 15 mm, jestivi, aromatičnog okusa.
Za dobar rast i razvoj potrebni su joj dobro drenirano, neutralno do kiselo, ali organski bogato tlo i dobra vlažnost. Preferira sjenovite položaje.
Ako želite potaknuti rast, preporučujem da sredinom ljeta prorijedite grane tako da odrežete svaku treću stabljiku. Gaulterija je zbog atraktivnog izgleda posebno tražena u predbožićno vrijeme, pa je često koriste za izradu aranžmana ili dekoracije.
Kao što sam već naveo, plodovi su jestivi i imaju slatkast okus i blagi miris po metvici. Jedu se sirovi ili se koriste za izradu džemova i pekmeza.
Destilacijom listova dobiva se ulje Wintergreen Oil, koje se može naći u gotovo svakoj žvakaćoj gumi ali i pastama za zube. Koristi se kao analgetik (smanjuje bolove), djeluje protuupalno, ublažava reumu, pospješuje iskašljavanje i izlučivanje vode, zbog čega povoljno djeluje na mokraćni sustav i smanjuje krvni tlak. Od lišća se kuha svjež, aromatičan čaj.
KRIZANTEME
Pod ovim nazivom najčešće podrazumijevamo velecvjetne krizanteme, prepoznatljive po svojim velikim bijelim, žutim ili rozim loptama. Cvjećari ih često nazivaju "Šmitovke“ ili "pom-poni“, a koriste kao rezano cvijeće ili za izradu aranžmana. Pripada grupi od 10 tjedana reakcije. Radi se o izuzetno zahtjevnoj vrsti za uzgoj i održavanje.
Da bi se uzgojile one velike, prekrasne "lopte“, potrebno je više mjeseci intenzivnog rada u plastenicima i staklenicima. Zahtijevaju zasjenjivanje crnom folijom kroz određeni period u danu, a potom i pinciranje svakog cvijeta, odnosno uklanjanje svih zaperaka i bočnih pupova. Tako se dobiva jedna velika cvjetna glava na dugačkoj stabljici. Ako na takav način uspijete dobiti jednu "divovsku“ glavu, ona se naziva "OGIKU“.
Zanimljiv info: u Kini i Japanu postoje festivali posvećeni krizantemama, na kojima umjetnici od cvjetova rade prava remek djela. Sličan festival održava se i u saveznoj američkoj državi Pensilvaniji, u botaničkom vrtu Longwood Gardens.
ŠPINE
Imaju "bodljikav“ izgled, pa pomalo podsjećaju na pauka. Još ih nazivaju "spajderi“ ili "pauci“. Postoje u različitim bojama: bijele, roze, tamno ružičaste, žute, narančaste i druge. Pripadaju grupi od 9 tjedana reakcije. Taj tip krizanteme ima jednu glavnu cvjetnu stabljiku s brojnim cvjetnim izbojima, a svaki izboj je jedan cvijet ili je i sam razgranat.
MARGARETE
Krizanteme čije cvjetne glavice podsjećaju na ivančice. Izgledom su najsličnije C. indicum L., a međusobno se razlikuju po veličini cvijeta. Kultivari mogu varirati od 1 do 10 cm, a izgled samih latica može varirati od jednostavnih (1 - 2 reda), jednostavnih sa zvjezdastom sredinom, dekorativnih bez sredine, latice u obliku žlice, zrakaste i druge. Kao i špine, imaju jednu glavnu cvjetnu stabljiku s brojnim cvjetnim izbojima.
MULTIFLORA
Krizanteme s brojnim sitnijim i jednostavnim cvjetovima. Uglavnom ne trebaju zasjenjivanje crnom folijom, pinciranje, čišćenje zaperaka i pupova. Jednostavnije su za uzgoj, pa prema tome i jeftinije. Međutim, cvatnja traje kraće.
Mogu se pronaći u gotovo svim bojama.
