Iako se ponekad čini da se na travnjacima zimi ništa ne događa - prorijeđeni su, izgledaju jadno i često su puni vode - to nije istina. Korijenje raste sve dok se zemlja ne smrzne, a travnjake treba njegovati bez obzira što ne izgledaju reprezentativno kao kad otopli. Kad temperatura padne ispod pet stupnjeva ne treba ih više prihranjivati, a u hladnim sjevernim krajevima ni kositi, ali ipak oko njih ima posla.
Kao prvo, ako je po travnjaku popadalo lišće s okolnih stabala, obavezno ga uklonite inače bi moglo doći do truljenja. Pogotovo je to izraženo za vrijeme jakih kiša. I inače, najveći problem travnjaka zimi je prevelika vlaga. Prepoznat ćete je po vodi koja se nakuplja na travnjaku jer se ne može upiti, dok ostaci trave žute, a okolno zemljište je blatnjavo. Zbog niske temperature tlo još teže upija vodu, što dovodi do opasnosti od gljivičnih bolesti. Tlo postaje zbijeno, istiskuje se zrak i korijen ne može disati.
Kako bi sve ovo izbjegli, važno je travnjaku na vrijeme osigurati dobru drenažu. Vodu treba usmjeriti prema šahtovima, odvodnim kanalima ili nižim područjima. Dobra metoda je i redovna aeracija - prozračivanje travnjaka bušenjem rupica u travnjaku specijalnim strojevima.
Ako sve ovo niste napravili na vrijeme, a voda se na vašem travnjaku zadržava duže od tjedan dana, trenutak je za hitno djelovanje jer je velika šansa da će trava sasvim propasti. Metoda vertikalne drenaže pomaže brzoj odvodnji velike količine vode, a radi se tako da na jedan metar kubni iskopate tri rupe promjera 10 cm duboke do 80 cm. Cilj tih rupa je da se probije nabijeno tlo. Potom ih ispunite šljunkom i pijeskom kako se ne bi same od sebe zatvorile, a to će omogućiti korijenu da ponovno prodiše.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....