Posjetli smo rasadnik Stare hrvatske voćke u Cvetkovcu u blizini Koprivnice. Vlasnici, Pavao i Zdenka Kovačić, vrijedno brinu o 900 stabala s oko 2000 sorti voćki koje nastoje sačuvati
Počelo je proljeće, ptičice pjevaju, dani su dulji i sunčani, sve je u cvatu. Pravo je vrijeme da pogledam kako moje, nadasve posebne, voćkice napreduju. Najzanimljivije otkriće koje želim podijeliti s vama jest gdje sam pronašla svoje voćke, zašto se one razlikuju od drugih i po čemu su to posebne. Zaputila sam se na mjesto gdje sam ih nabavila.
O ČEMU JE ZAPRAVO RIJEČ?
Svoje sadnice udomila sam iz rasadnika Stare hrvatske voćke u Cvetkovcu, malom mjestu u općini Rasinja blizu Koprivnice. Vlasnik Pavao Kovačić Palči svojim neizmjernim znanjem i uz pomoć vrijedne supruge Zdenke brine o svom rasadniku površine oko jednog hektara na kojem se nalazi 900 stabala s oko 2000 sorti voćki koje nastoji sačuvati. Naime, skuplja i zaboravu otima stare hrvatske sorte jabuka (800), krušaka (300), višanja (60), trešanja (90), marelica (250), breskvi (8), šljiva (159), dunja (6), oskoruša, mušmula (3) i duda (4). Uz to ima i voćne novitete (49) koji su nastali diljem svijeta križanjem poznatih vrsta. Postavlja se pitanje kako na toliku površinu stane oko 2000 sorti voćki. Trik je u tome da se svako stablo sastoji od jedne do čak osam različitih sorti. Znači, jedna grana-jedna sorta i tako se uštedi prostor.
INSPIRACIJA ZA SKUPLJANJE STARIH SORTI VOĆa
Jedan sasvim neobavezan put 2010. godine po austrijskim planinskim selima i manjim gradovima ponukao je Pavla Kovačića da počne skupljati stare sorte. Tamo je primijetio s koliko ljubavi i osviještenosti Austrijanci uređuju poljoprivredne površine, bez obzira na konfiguraciju terena. Posebno ga je dojmilo kako čuvaju svoje i do 100 godina stare nasade voća, bez obzira na to u kakvom je stanju pojedino stablo.
“Svaka suha grana je odstranjena, rupa sanirana, okoliš uređen, stoga nije nikakvo čudo da te stare voćke sav taj trud nagrađuju svojim potpuno ekološkim ljekovitim plodovima. Jednostavno nisam mogao ostati ravnodušan pa sam odlučio pokušati spasiti koliko pojedinac može”, rekao je Pavao.
Nakon putovanja po Austriji počeo je s evidentiranjem i fotografiranjem starih nasada voćki i njihovih plodova po Hrvatskoj. Sakupljao je plodove, raspitivao se kod vlasnika, susjeda i drugih starijih ljudi kako bi saznao ime sorte, koliko su stara stabla, otkud potječu, određivao debljinu, boju, oblik, sladore, kiseline i sve što se moglo saznati o dotičnoj sorti, a služio se i literaturom koje, nažalost, manjka na tu temu. Zdenka Kovačić kaže kako su te tri godine istraživanja bile zanimljive i pune zgoda, ali na kraju su urodile plodom - doslovno.
Uz posao u rasadniku, Pavao je stigao tiskati i dvije knjige, “Stare sorte jabuka u Hrvatskoj” i “Stare sorte krušaka u Hrvatskoj”, a trenutačno piše o 250 sorti marelica koje su mu sada u fokusu. Želi pronaći marelice koje su otporne na mraz jer im je to najveći i jedini “neprijatelj” u voćnjaku.
Na početku rasadnika postoji nešto na što su domaćini posebno ponosni: jedno stablo na kojem rodi čak 120 sorti jabuka i 20 sorti krušaka. Da, sve na jednom stablu i svaka sorta je markirana jer tko bi sve to uspio zapamtiti. Cilj je bračnog para Kovačić ući u Guinnessovu knjigu rekorda. Mi im držimo fige da u tome i uspiju.
Zanimalo me što rade s tolikim voćem, a odgovor me posve iznenadio: “Osim sokova i pekmeza, postavimo štand ispred kuće s izvaganim vrećicama, napišemo cijenu i poruku na kojoj piše da kupci mogu ostaviti novac u poštanski sandučić. Znači, bez prodavača i nikada nam se nije dogodilo da nas je netko pokrao”.
Svake godine u rujnu organiziraju Dane otvorenih vrata gdje na jednom mjestu možete isprobati okuse i mirise starih hrvatskih voćki, tako da si svakako već sada isplanirajte dolazak.
KAKO PRIPREMITI KUPNJU?
Ono što bih vam svakako preporučila, iz vlastitog iskustva, jest kako se pripremiti za kupnju presadnica u rasadniku Stare hrvatske voćke:
1. Obavite jesensku kupnju (sredinom listopada) jer se sve već rasproda u studenome
2. Obavezno proučite web stranicu http://www.stare-hrvatske-vocke.com/. Pročitajte o sortama i napravite popis koje biste htjeli imati. U rasadniku je uvijek gužva i Zdenka Kovačić nema previše vremena svakome ponaosob objašnjavati svaku sortu, a zna se dogoditi i da je vaša sorta s popisa želja već rasprodana, tako da obavezno zapišite i rezervnu opciju.
3. Ne cijepe se sve sorte koje su u voćnjaku i koje su na internet stranici jer je to nemoguće. Cijepe se one koje su se pokazale najbolje i koje kupci najviše traže.
4. Sadnice koštaju 35 do 45 kuna i većinom se radi o jednogodišnjima jer se mlađe sadnice brže prime i lakše priviknu na nove uvjete.
VOĆNJACI SU NAJJEFTINIJE TVORNICE VITAMINA, MINERALA I ZDRAVLJA
U njegovu asortimanu starih hrvatskih voćki možete birati od najranijih do najkasnijih sorti. Svaka ima svoju priču i karakteristike. Tako đurđevačka kruška trorotka cvate i daje plodove tijekom cijele godine, plodovi jabuke boskovske tikvice teže 500 grama, a kad ne prerodi i do kilograma. Jabuka lubeničarka ima posve crveno meso, a za Adamovu jabuku, koja je još poznata kao Adamova zvijezda, predaja govori kako pamti Adamove prste. Plodovi zelene pisanike dozrijevaju već početkom lipnja, slijedi ječmenika sredinom lipnja, pa petrovka oko blagdana Sv. Petra i Pavla i tako redom do najkasnijh sorti koje na stablu mogu dočekati veljaču i ožujak, poput zimke. Takvih zimskih sorti ima pedesetak u njihovu rasadniku. Možete izabrati i različite sorte trešanja, a vlasnici ističu hrvatsku crnu trešnju koju zovu još i crnjava. Ima crno crveno meso i sok, jako je aromatična i stara više od 300 godina.
Zapravo je nevjerojatno koliko se priča može povezati uz samo jedno stablo voćke. Ponekad je stablo vezalo više generacija, a djeca koja su jela njezine plodove znala su kako ju je posadio njihov pradjed kojeg nikad nisu upoznali. Upravo su na taj način različite sorte dobile imena, po svojim “stvoriteljima”, a ako to nije bilo poznato, sorta je dobila ime po mjestu u kojem je pronađena.
Tako je i Pavao pronašao jednu jabuku u Lisičinama kod Vučina. To je spaljeno napušteno selo u kojem je požar uništio i tu voćku, no Pavao je uspio spasiti dvije-tri grančice za daljnje umnažanje. Kako nije saznao originalno ime, nazvao ju je po sebi Palči. Za njega je to jedna od najkvalitetnijih jabuka koje ima.
ZAŠTO IZABRATI STARU SORTU VOĆKE?
- različiti i bogatiji okusi
- voće je mirisnije
- različiti oblici i boje
- bogatije nutrijentima
- različite sorte se beru u različito vrijeme tako da tijekom cijele sezone imate svježe voće
- korijenje raste dublje u zemlju i tako je otpornija na smrzavanje i sušu
- otporna na bolesti i štetnike
- plodovi dulje izdrže skladištenje i transport
- ne treba kemijski tretirati
PAR SMATRA KAKO JE OVO NJIHOV ZADATAK:
“Ljudima moramo pomoći da dobiju ono što su imali njihovi preci. To je prije svega bitno kako bismo takvim ljudima omogućili da imaju zanimaciju i pobjegnu od svakodnevnog stresnog života, posebno da umirovljenicima produljimo koju godinu života, tako da se osjećaju potrebni, a na kraju da iza njih ostane nešto što će svakim ubranim plodom podsjećati na njih. Starinske sadnice su sadnice života i dar za generacije, stoga razveselite svoje bližnje i prijatelje ako morate nešto podariti i teško vam se odlučiti jer sve već imaju, zašto bacati novac na nešto na što će se skupljati prašina, poklonite nešto jeftino, a da traje cijeli život i da vas svakodnevno podsjeća na taj dan”.
Na kraju ture po raskošnom rasadniku i ugodnog razgovora s ovim inspirativnim ljudima razmijenili smo poklone. A što bih ja poklonila nego sjeme cvijeća iz naše Društvene banke sjemena ZMAG, dok sam na poklon dobila prirodni parfem od brezine kore i prefini sok od jabuke koji me navodi kako bih možda mogla još koju voću “utrpati” u svoj mini voćnjak.
Više na: www.stare-hrvatske-vocke.com
