U potrazi za gradskim vrtnim oazama uvijek me iznenadi činjenica da je većina dvorišta derutna i potpuno zanemarena od stanara zgrade kojoj pripadaju. U tom malenom kutku zelenog carstva najčešće obitavaju glodavci i dvorišne mačke, skrivajući se po raspadajućim šupama, a podivljali je bršljan odavno ugušio preostalu vegetaciju. Upravo su ta dvorišta specifičnost urbanističke slike starih gradskih jezgra, mjesta kreirana da čovjek u gradu ipak ostane u kontaktu s prirodom pa makar pogledom kroz prozor.
Potencijal tih “podivljalih vrtova” je golem, a pretvaranje u predivne urbane zelene otoke itekako moguće. Takvi prostori prije svega služe za druženje i povezivanje stanara, dječju igru, proslave rođendana i sve druge prigode iz svakodnevnog života. Ljetna žega puno je lakša ako se nakon posla možete spustiti u vrt i opustiti u ležaljci dok djeca bosa trčkaraju po dvorištu. To je iskustvo koje bismo svi željeli, no rijetki ga sebi omoguće. Za amatere uređenje takvih prostora nije lak zadatak, desetljetno zanemarivanje sigurno je iscrpilo tlo, korovaste biljke zagospodarile vrtom, a i velika je vjerojatnost da se cijeli vrt nalazi u sjeni ili polusjeni, što dodatno otežava krajobrazno uređenje. Budući da su okružena stambenim zgradama, gradska dvorišta vrlo često pate od nedostatka sunčeve svjetlosti, odnosno vječitog hlada, što će značajno utjecati na vrste biljaka koje se mogu uzgajati na takvim pozicijama.
No, prije nego što započnemo sadnju, potrebno je isplanirati i oblikovati dvorišni vrtni prostor.
Oblikovanje – tip i stil vrta
I najmanji prostor može postati prirodna oaza za biljke i korisne životinje. Kultivirajući dvorišta, riješit ćemo se problema s nekontroliranim razmnožavanjem životinja, ali i zaštititi prostor od daljnjeg uništavanja, vandalizma i kriminala.
Iako u oblikovanju vrta nije nužan detaljan plan i shema, dobro bi bilo obratiti pozornost na sljedeće:
1. Vrt nije statičan prostor koji ostaje nepromijenjen nakon što se kreira, razmislite o svojoj ulozi u njemu i koja su vaša očekivanja.
2. Gradska dvorišta idealna su mjesta gdje se stanari mogu družiti, kao i njihovi gosti. Ako se u kući nalaze djeca, dobro bi bilo osigurati mjesto za nesmetanu igru bez straha da će lopta uništiti biljke. Također, ako postoji interes, može se kreirati mjesto za roštiljanje.
3. Osim biljaka, prostor se može oplemeniti i drugim elementima poput staza, jezerca, uzdignutih gredica, mjesta za odmor.
4. Mogućnost pristupa vodi također značajno utječe na planiranje vrta. Vanjski priključak na vodovodnu cijev značajno će olakšati održavanje vrta.
5. Osvjetljavanje prostora umjetnom rasvjetom također će produžiti vrijeme koje se može provesti u takvu prostoru.
6. Svakako u plan vrta treba uvrstiti i mjesto gdje će se držati vrtni alat.
Kad je glavni plan vrtnog prostora postavljen, na redu je najbolji dio cijelog procesa, a to je odabir biljaka. One su ključne u tome na koji način ćemo oživiti prostor i podariti mu novi izgled. Biljke vrtnom prostoru daju stil, karakter, ljepotu i dubinu. Dvorište okruženo zidovima vrlo lako može zatvoriti prostor pridodajući hladnoći atmosfere, no ako se uz njih penje petolisna lozica (Parthenocissus quinquefolia), mjesto postaje pitomije, ugodnije i privlačnije oku promatrača. Ne samo što će biljke oplemeniti prostor nego će svojim prisustvom ublažiti i oštre zvukove te poboljšati kakvoću zraka.
Za uspio vrt bitno je odabrati prave biljke, a da bismo to učinili, moramo znati dvije stvari: dnevnu količina izravne sunčeve svjetlosti i s kakvim tipom tla radimo.
Vrtovi sjene i polusjene
Kao što smo već napomenuli, velika je vjerojatnost da su dvorišta unutar gradskih blokova veći dio dana u hladu, ako ne i stalno. Za vrtove koji su otvoreni prema nebu, no visoki zidovi su prepreka sunčevoj svjetlosti, kažemo da su prozračno u sjeni. Za dvorišta u koja se sunce probija dva-tri sata smatramo da su potpuno u sjeni, s time da tlo gdje rijetko dolaze sunčeve zrake spada u hladovinu. Zato je prilikom odabira biljaka potrebno izabrati one koje rastu upravo na takvim pozicijama u sjeni, a mi smo izdvojili njih šest koje će rasti upravo u takvim vrtovima.
Ovakva dvorišta često pate od nedostatka sunčeve svjetlosti što, pak, utječe na vrste biljaka koje se onda mogu posaditi na tim pozicijam
Biljke stvorene za sjenovite kutke
Upoznajte sedam veličanstvenih: hostu, koraljni zvončić, vrtnu vodeniku, rhododendron, vječno zelenu paprat, hortenziju i liriope
1. Hosta
Funkija ili hosta predivna je lisnata biljka čija se ljepota i vrijednost u vrtu iz početničkog neznanja može vrlo lako predvidjeti. Njezin najveći atribut nisu cvjetovi, nego veliki raskošni listovi zbog kojih je vrlo popularna za uređenje vrtova koji se nalaze u sjeni. Podrijetlom s Istoka, ova biljka daje egzotični dodir sjenovitom kutku vrta. Postoji više od osam tisuća kultivara koji se najčešće uzgajaju ispod drveća i grmlja, a svojim listovima skrivaju inače nezanimljivu površinu tla koja bi se u suprotnom morala prekriti malčem. Listovi se razlikuju oblikom, teksturom i obojenošću, a sredinom ljeta stvaraju ukrasne zvonolike cvjetove ljubičaste ili bijele boje. To su biljke koje vole sjenu i vlagu, a najradije rastu u bogatim, lagano kiselim ocjeditim tlima, a dodavanje malča na proljeće održavat će potrebnu vlagu oko biljke. Svakih nekoliko godina biljku je potrebno razdijeliti kako bi se osvježila, odnosno kad primijetimo da su listovi u središtu biljke počeli žutjeti. Hoste se izvrsno slažu s drugim ljubiteljicama sjene poput astible, paprati ili salamunova pečata. Prilikom planiranja gredice treba uzeti u obzir da hosta izlazi iz zemlje sredinom proljeća točno u pravom trenutku da prekrije ocvalo lukovičasto cvijeće.
2 Heuchera – koraljni zvončić
Ova biljka dokaz je da nije baš svaka biljka sjene u zelenom tonu, nego se mogu naći i one čije izuzetno dekorativno lišće nudi novu paletu boja sjenovitim kutcima. Karakteriziraju je velike skupne listove grimizne boje, dok joj je cvijet na filigransko razgranatim stabljikama, koje mogu izrasti u visinu i do 90 cm, sitan i zvonolik najčešće crvene ili ružičaste boje. Zimzelena trajnica ljetne cvatnje koja uspijeva na sjenovitim i vlažnim mjestima vrlo brzo se širi te je dobra kao pokrivačica tla. Kod nekih vrsta izražene su žilice na listovima ili su listovi metalnog sjaja, što ih čini još ljepšima. Za uspješan rast potreban joj je polusjenovit položaj i hranjivo, blago kiselo, umjereno vlažno i dobro drenirano tlo. Za vrijeme suše treba ju obilno zalijevati.
3. Rhododendron
Predivan grm bogate cvatnje koji voli polusjenovite položaje u vrtu. Zimzeleni grm prirodno cvate u proljeće, a, ovisno o sorti, cvjetovi dolaze u raznim bojama od crvenih, bijelih, rozih do žutih. Postoji oko tisuću vrsta, ima ih u raznim veličinama, oblika lista, a samo ime rhododendron dolazi od grčke riječi što znači drvo ruža. Prilikom odabira biljke izaberite dobro razgranate sadnice, a ako želite biti sigurni u boju, kupite ga iz rasadnika kada je biljka u cvijetu. Sadi se u sjeni na zaštićenoj lokaciji od vjetra, voli dosta vlage i kiselo tlo. Ima vrlo plitak korijen pa je potrebno dodavati malč kako se biljka ne bi osušila.
4. Vrtna vodenika (Impatiens balsamina)
Da se ipak u sjeni mogu uzgajati i biljke koje cvjetaju, dokazuje lijepi dečko ili vrtna vodenika, rijetki primjerak jednogodišnjih biljaka koje se mogu koristiti za ukrašavanje gredica u sjeni. To je otporna biljka kojoj je potrebno osigurati dovoljno vlage, a nedostatak vlage može uzrokovati opadanje listova i cvjetnih pupova. Cvjetovi dolaze u različitim nijansama, od bijele do zagasito crvene boje. Njezino prirodno stanište tropska su područja Afrike i Azije gdje dolazi kao jednogodišnja vrsta ili kao trajnica. Na zeljastoj stabljici dolaze zeleni listovi nazubljeni na rubovima.
5. Vječno zelena paprat
Ako imate sjenoviti vrt, paprat je vaš najbolji prijatelj. Svojim lepezastim rastom i perastim listovima nudi zanimljivu teksturu stvarajući u vrtu tajanstveni šumski ambijent. Prozračna i zelena paprat u vrtu ne zahtijeva puno brige, no traži vlažno i blago kiselo tlo. Ako se osiguraju pravi uvjeti, moguće je presaditi paprat iz divljine u vrtnu gredicu, no kako za njima raste potražnja, rasadnici iz godine u godinu povećavaju broj vrsta koje se mogu uzgajati u vrtu. Ako s privlačnim papratima kombinirate bambus, divizmu ili koraljni zvončić, dobit ćete prozračnu i svijetlu kombinaciju koja čak i u najbezličnijem vrtu stvara vilinsko ozračje. Tlo u koje sadimo paprat mora biti labavo i dobro upijati vlagu, a u zemlju se dodaje treset.
6. Hortenzija (Hydrangea macrophylla)
Hortenzija je čest grm u našim krajevima koji voli teža i vlažna tla. Karakteriziraju je veliki zeleni listovi i kuglasti cvjetovi ružičaste ili plave boje, ovisno o pH reakciji tla. U proljeće hortenziju treba orezati i prihraniti, a tijekom cijele vegetacije osigurati joj dovoljno vlage. Imajte na umu da grm naraste i do metar i pol u visinu.
7. Liriope
Liriope muscari vrlo je prilagodljiva i pouzdana biljka sjene koja se u vrtnoj gredici ponaša kao prekrivačica tla. Lagano se razmnaža dijeljenjem u jesen. To je zimzelena trajnica travastog izgleda, visine 30-40 cm, a krajem ljeta cvate zanimljivim bobicama. Pri odabiru mjesta za sadnju treba uzeti u obzir da je liriope biljka koja voli djelomičnu sjenu i prozračno svjetlo. Tlo za uzgoj treba biti humusno i dobro drenirano, jer biljka ne podnosi stagnaciju vode.
Priprema tla za sadnju
Početak preuređenja dvorišnog vrtnog prostora jest uklanjanje svih elemenata koji nisu poželjni od otpada do pokojeg stabla. Biljke koje smo odlučili ostaviti na svojem mjestu treba pažljivo izolirati kako im se ne bi oštetio korijen prilikom pripreme tla.
Također potrebno je maknuti korov zajedno s korijenom.
Kada je u pitanju zemlja najčešće se radi o siromašnoj zemlji glinaste strukture koju će trebati dodatno razrahliti i obogatiti kvalitetnom vrtnom zemljom.
Za našu vrtnu gredici koristili smo treset koji se koristi za popravljanje strukture teških tla i ujedno ga rahli.
Zbog svoje kisele reakcije (3-4 pH) povećava kiselost tla, što odgovara acidofilnim biljkama kao što su rhododeron, hortenzije, orhideje i mnoge močvarne biljke.
Treset može pohraniti hranjive tvari iako sam nije plodan, odlično upija i drži vodu, a istovremeno je prozračan što sprečava oštećenja korijena ako ima previše vode.
Na kraju kada smo posadili biljke tlo se prekriva ukrasnom korom koja osim što služi kao dekorativni element, zaštitit će tlo od isušivanja i usporit će rast korova.
Sve je spremno i vrijeme je da pozovemo susjede i proslavimo novo ruho našeg gradskog dvorišta.
Foto: Berislava Picek/Hanza Media
