Posjetili smo uzgajivača ove kulture koja ponovno doživljava svoj procvat u Hrvatskoj! Ona se može koristiti u prehrambenoj, kozmetičkoj, građevinskoj, tekstilnoj, pa i automobilskoj industriji... Doznali smo sve njezine potencijale i blagodati te kako ju uzgojiti.
Iz maglovitog i hladnog Zagreba stižemo u sunčanu i neočekivano toplu Pitomaču. Jutarnji su sati posljednjeg rujanskog tjedna, vozimo se u automobilu. Vrijeme je savršeno za snimanje, predivno plavo nebo prošarano je bijelim oblacima, s jedne i druge strane ceste nižu se poljoprivredna polja, prevladavaju kukuruz i polja duhana. Iako imamo navigaciju do centra mjesta, zovemo našeg domaćina, Antonija Ljubića, da nam da točne upute.
- Vidjet ćete nas u polju, nećete pogriješiti - kaže nam.
I doista, s lijeve strane primjećujemo stroj u gustom polju visoke, tanke biljke zeleno-smeđe boje. Izlazimo iz automobila kad nas odjednom zapuhne intenzivan, osebujan miris. Da ne znamo da je riječ o industrijskoj konoplji, čak bismo pomislili da netko koristi “marihuanu”, a s ceste ne bismo niti prepoznali polje koliko je neprimjetno u odnosu na sveprisutni kukuruz.
Stigli smo na berbu industrijske konoplje, odmah da razjasnimo - biljke koja nije psihoaktivna, nego se svekoliko koristi u industrijske svrhe, a od nje se može proizvesti i do 25 tisuća proizvoda!
Prije nego što smo krenuli, istražili smo malo više o ovoj “božanskoj biljci”, kako je mnogi zovu. Tako smo naišli na podatke kako su prve Levi’s hlače napravljene od konoplje, kao i prva američka zastava. Rembrandt i Van Gogh su uglavnom slikali na platnu od konoplje, Gutenbergova Biblija izrađena je od papira konoplje... Nešto kasnije, omogućila je i industrijsku revoluciju. Tako je automobilska tvrtka Ford proizvela Model-T s karoserijom od konoplje, koji je bio pogonjen gorivom od konoplje.
Jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka čovječanstva. Prema podacima, uzgajanje je počelo u Kini. U početku se uzgajala zbog vlakana, a zatim su se proizvodili konopci, papir i odjeća od konoplje. Egipćani su kamenje za piramide vukli užetom od konoplje, a navodno su je i Gali prije 2000 godina koristili za gradnju mostova i izolaciju u domovima. Ne zaboravimo i prve pomorske mape i brodove koji su bili opremljeni proizvodima od konoplje, od užeta do jedara.
Riječ je, dakle, o “superbiljci” koja se koristi od pamtivijeka, a čije su blagodati i potencijal praktične primjene neusporedivi s drugim poljoprivrednim biljkama. Brojni su primjeri zašto je konoplja, nazivana “Billion dollar crop”, vodeća poljoprivredna i industrijska biljka u brojnim državama.
Krenimo redom. Industrijska konoplja korisna je biljka s nutricionističkm vrijednostima. Visokokvalitetan je biljni protein, a njezine sjemenke sadrže visoku razinu omega-3 i zdrav omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina, antioksidanse, bjelančevine te brojne minerale. Sadrže i svih 20 aminokiselina. No, nije samo zdrava za ljudsko tijelo. Njezina prirodna biomasa praktički bi mogla nadoknaditi sve energetske potrebe suvremenog svijeta ugljikohidratima - zadovoljenje ljudskih potreba fotosintezom: sunčeva energija, ugljični dioksid i voda, koje se danas zadovoljavaju i ostvaruju naftom - ugljikovodicima. Stabiljka konoplje ima najčvršća vlakna u biljnom svijetu, s visokim udjelom celuloze, a od njih se mogu dobiti brojni prirodni građevni materijali, kao što su žbuka, drvene kompozitne ploče, armirani beton, toplinska i zvučna izolacija, biorazgradivi plastični kompoziti... Može dati 250 posto više vlakana od pamuka, uz manju potrošnju vode, i 600 posto više vlakana od lana na istoj zasijanoj površini. Kada govorimo o građevinskoj industriji, uporabom gradiva od konoplje mogli bi se smanjiti poznati negativni učinci koje ta industrija ima na prirodu i okoliš. Danas se od konoplje na svjetskom tržištu proizvode ulja, brašna, čajevi, tjestenine, keksi, kreme za tijelo, hrana za životinje, odjeća, šatori, papir, izolacijski i građevinski materijali, automobilski dijelovi, pa čak i dijelovi za space shuttle.
Iako se od davnina koristila u različite svrhe, kao hrana, lijek, energent, građevni i odjevni materijal, životinjska hrana..., a uzgajala se i kao domicilna biljka na našim područjima, ovih godina doživljava ponovni procvat u Hrvatskoj. Obratili smo se udruzi KrONOPLJA s ciljem promicanja uzgoja, proizvodne i prerade industrijske konoplje te drugih alternativnih kultura na ekološki poljoprivredni način, čiji je osnivač i inicijator Gordan Masnjak, predsjednik udruge. Da biste shvatili zašto se o konoplji govori kao o staroj-novoj kulturi u Hrvatskoj, nakratko ćemo se vratiti 60-ak godina unatrag. Prema riječima Mladena Falamića, zamjenika predsjednika udruge te člana Izvršnog odbora HUP-a za poljoprivredu i prehrambenu industriju, Hrvatska ima dugu povijest uzgoja ove biljke.
- Bivša Jugoslavija bila je treća izvozna sila konoplje u svijetu, a Hrvatska je tada činila trećinu ukupne proizvodnje. Industrijska je konoplja nepravedno zabranjivana u svijetu početkom 60-ih godina, a u Hrvatskoj se uzgajala do sredine 90-ih kada je netragom nestala. Razlog tome bio je nedovoljno poznavanje kemijskog sastava konoplje, odnosno ljudi nisu znali zašto neke vrste konoplje imaju psihoaktivni učinak, a neke nemaju pa su sve redom zabranili dok se ne provede više istraživanja. Tek je 1964. otkriven psihoaktivni sastojak konoplje, nama svima poznat kao THC, nakon čega su slijedila otkrića ostalih kanabionida koji nisu psihoaktivni - pojašnjava Falamić.
Dodaje kako je nakon toga svaka zemlja za sebe regulirala pravni okvir na osnovi UN-ove konvencije iz 1961. godine. Hrvatska je prve pozitivne pomake napravila tek 2012. kad je izašao izmijenjeni Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje, usklađen prema EU sortnoj listi sjemenskog materijala.
- Tim je Pravilnikom bilo dopušteno uzgajati industrijsku konoplju, ali isključivo za hranu i hranu za životinje. Gospodarski potencijali cjelovite upotrebe biljke nisu bili otvoreni i prema drugim industrijama, osim u prehrambenoj. Zbog toga smo bili nepoželjno odredište za investitore koji su imali namjeru i financijska sredstva za investiranje u preradu u najuobičajenije i najpoznatije proizvode od industrijske konoplje, poput prerade u vlakana i za odjevne proizvode. Green field investitori su otišli dalje, investirali u druge zemlje i sada smo, iako smo imali jaku preradu u vlakna, zaostali u tehnologiji i sada ju moramo kupovati - napominje.
U Hrvatskoj je 2019. na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, kojim je definiran pojam industrijska konoplja, što podrazumijeva podvrstu konoplje (Cannabis sativa L.) čije se definirane sorte za uzgoj nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi EU i nisu uvrštene na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga. Tim je zakonom napokon olakšan uzgoj industrijske konoplje i omogućeno korištenje cijele biljke, pa i stabljike koja se prije morala uništavati ne ostvarivši gospodarske potencijale, u industrijske svrhe u građevinskoj, energetskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva.
- Ukinuta su i ograničenja proizvodnje i prerade, omogućen je uzgoj konoplje na površinama manjim od jednog hektara te je ukinut sustav prethodnog odobravanja uzgoja konoplje, zalaganjem udruge KrONOPLJA - kaže Masnjak.
Dok je THC kod industrijske konoplje zanemarivih količina (u Hrvatskoj do 0,2 posto, sve iznad toga je zakonski zabranjeno), puno je bitniji što veći udjel CBD-a, najučinkovitije aktivne tvari koja spada u skupinu kanabinoida, a posjeduje mnoga po zdravlje pozitivna svojstva.
Prema najavama, Hrvatska će do 2030. biti zemlja industrijske konoplje, barem ako je suditi prema statistici koja kaže da smo već od 2016. s ukupnom posađenom površinom među prve tri zemlje u Europi. Danas u Hrvatskoj ima 90-ak uzgajivača koji su prošle godine ukupno imali zasijano oko 3500 hektara. Neki od njih su ujedno uzgajivači i prerađivači i/ili proizvođači, a velik broj njih je u kooperantskim i poslovnim ugovorima s prerađivačima i/ili proizvođačima, sve do trgovačkih tvrtki i trgovina.
Iako se na Zajedničkoj listi EU nalazi 50-ak sorti, iskristalizirale su se neke sorte koje se dobro nose s našim mikroklimatskim uvjetima i daju pristojne i deklarirane prinose. Tako su u toplim kontinentalnim i primorskim krajevima najpopularnije Futura 75, zatim Fedora 17, Carmagnola i Carmagnola S., a u hladnijem ili bregovitijem području dobra je i Finola.
Naš domaćin s početka priče, Antonio Ljubić, bavi se ekološkim uzgojem nekoliko sorti industrijske konoplje, od kojih je najzastupljenije Futura 75 zbog dobrog omjera dobivene mase i udjela CBD-a, na ukupno 70 hektara u Pitomači i okolici, zatim sušenjem te separiranjema lista, cvijeta i sjemena, nakon čega sirovinu prodaje za daljnju proizvodnju. Stabiljku zasad uništava jer je njezina prerada, kaže, nedovoljno zastupljena, budući da iziskuje velike troškove i velike pogone. Ističe kako se cijeli uzgoj bazira na ručnom radu, pa je samim time i dosta posla, ali u odnosu na druge tradicionalne kulture veće je isplativosti.
Sjetva industrijske konoplje ovisi o vrti sla, svrsi uzgoja i vremenskim uvjetima, a obično je od početka travnja do lipnja. Pritom je vrlo važna adekvatna obrada zemlje neposredno prije sjetve, uoči padalina. Iako načelno uspijeva i u siromašnijim tlima, konoplja voli dobru prihranu i tla bogata humusom, alkalno do srednje kisela. Optimalan pH tla za uzgoj konoplje je između 5,5 i 7 ph.
- Prilikom sjetve bitno je da je tlo vlažno kako bi brzo klijala i niknula, stvarajući biljnu masu koja zakriva i sprečava korov. Konoplja će bolje preživjeti razdoblje bez vode u odnosu na razdoblje s previše vode - iskustvo je članova udruge KrONOPLJA. Sije se plitko žitnom sijačicom u dobro i duboko pripremljenu zemlju, 2 do 3 centimetara ispod površine. Načelno se velike parcele konoplje ne navodnjavaju, nego ovise o prirodnim padalinama. U ekstremno sušnom razdoblju, u prvih mjesec dana, moguće je navodnjavanje kišnim krilom, ali to se ne preporučuje kasnije kako konoplja ne bi bila previsoka. U prvih mjesec dana može se prakticirati i folijarna prihrana.
- Ako se industrijska konoplja sadi iz presadnica, onda su to obično manje površine i može se saditi u zemlju ili na foliju s humkom s instaliranim cijevima za navodnjavanje i prihranu putem sustava kap na kap - iskustva su članova i konopljaša koja su sakupljana kroz godine bavljenja konopljom, i na testnim poljima. Jedno testno polje je, kaže Masnjak, na agronomskom dobru Agronomskog fakulteta u Zagrebu, za znanstvena istraživanja i razvoj konoplje u Hrvatskoj koje suradnički provodi profesor Milan Pospišil.
S polja se skida između 90 i 120 dana od sjetve, u razdoblju od sredine kolovoza do kraja rujna, ovisno o namjeni uzgoja. Nakon toga se suši u sušarama kako bi se u roku nekoliko sati vlaga spustila ispod 10 posto, budući da je bogata uljima, kako se ne bi pojavila plijesan. Slijedi separiranje sjemena od suhe lisne mase, ostatka cvijeta i stabljike te skladištenje za daljnju preradu. Ako se sije ili sadi zbog cvijeta i lista, bitno je odabrati sortu koja stvara veću biljnu masu, a po jednom hektaru može se dobiti između dvije i šest tona. Nakon sušenja i separacije, u prosjeku se dobiva oko 400 do 800 kilograma cvjetno-lisne mase, ovisno o sjemenju, vremenu sadnje i agroklimatskim prilikama.
Cvjetno-lisna biomasa koristi se za čajeve, a iz sjemena se preša ulje koje se dalje koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Ostatak od hladnog prešanja, odnosno pogača prerađuje se u konopljino i/ili proteinsko brašno. Od stabljike se mogu proizvesti građevinski materijali, papir, celuloza, industrijska prediva i potrošačka vlakna, platna za odjeću i obuću...
USPJEŠNE DOMAĆE TVRTKE
U Hrvatskoj svake godine raste tržište prehrambenih proizvoda od konoplje i CBD proizvoda, a nabrojat ćemo same neke: tvrtka Green Life Maria Falamića prva je u svijetu proizvela suhu hranu za odrasle pse s industrijskom konopljom; tvrtka Herbioplus Josipa Plaveca proizvodi hladno prešana, nerafinirana ulja i brašna te kozmetiku; tvrtka NutriOil 1 Filipa Blažička konopljine kolačiće-kekse, a Organica Vita Maje Lozar energetsku hranu... Sve se više otvaraju i trgovine u kojima se nude domaći i uvozni proizvodi od industrijske konoplje, kao što je trgovina Hemps Tvrtka Kračuna.
Veliku je medijsku pažnju dobio i hrvatski brend tenisica MIRET, iza kojeg stoje braća Hrvoje i Domagoj Boljar, a koji su osmislili tenisice od 97 posto prirodnih materijala, među kojima je i konoplja. Neke su hrvatske tvrtke napravile i značajan iskorak ako govorimo o građevinskoj industriji: tvrtka Beton Lučko razvila je beton blokove od konoplje i kompletnih panela u suradnji s profesorom Ljubomirom Miščevićem s Arhitektonskog fakulteta i drugim stručnjacima; tvrtka BioBlok dizajnera Marija Franića proizvela je “hempcrete”, odnosno blokete od hempa koje se koriste kao građevinski materijal, a dizajniran je i jastuk Qe:sa, 100 posto prirodni antibakterijski jastuk za pse, ispunjen konopljom. Zanimljiv je i projekt Shumske farme u hrastovoj šumi parka prirode Papuk, gdje se planira graditi kuća od prirodnih materijala, s naglaskom na konoplju.
Više na: Facebook @Kronoplja
