Najave novih poskupljenja hrane, goriva i osnovnih životnih potrepština posljednjih dana bude zabrinutost među građanima diljem Hrvatske. U pozadini tog vala rasta cijena, kako upozoravaju ekonomski analitičari, nalaze se dugotrajne posljedice globalnih poremećaja uzrokovanih ratom, koji snažno utječe na tržišta energenata i opskrbne lance. Rast cijena nafte već se izravno prelijeva na benzin i dizel, a posljedično i na transport, što na kraju osjete i potrošači na policama trgovina.

Vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz Zagreba i okolice upozoravaju da su već sada pod snažnim pritiskom – od poskupljenja sjemena, gnojiva i zaštitnih sredstava, pa sve do rastućih cijena goriva bez kojeg je proizvodnja nezamisliva.

Situaciju je dodatno pogoršalo nedavno nevrijeme koje je pogodilo zagrebačko područje. Štete na plastenicima, usjevima i opremi su, prema riječima proizvođača, goleme i dugoročno će utjecati na ponudu domaćih proizvoda.

Kreće sezona vrtlarenja: ‘Kada sadim luk, uvijek se pridržavam ovog savjeta mog djeda, urod je nikad veći!

"Najgore nam je nakon ovog nevremena, vidim da grad Zagreb neće proglasiti elementarnu nepogodu, našu zaradu od Uskrsa morat ćemo dati u obnavljanje uništenih plastenika. Sigurno je 70 posto OPG-ova stradalo. Jako je velika šteta, a od grada nema interesa da nam se to plati", rekla je Marina Galović za Zagreb.info.

Dodaje kako su posljedice već vidljive i u proizvodnji:

"Stojimo na mjestu, nema ničega, mi moramo uložiti u daljnju proizvodnju, rajčice i krastavce morate staviti pod plastenik, a plastenici su nam uništeni. Niti ima proizvoda niti ima daljnje proizvodnje. Zagrepčane nažalost čeka manje proizvoda po višoj cijeni. Na primjer, najviše će poskupjeti salate, blitve, špinat, dok će rajčica, krastavci, paprika kasniti", upozorava.

/SHUTTERSTOCK

Problem dodatno pogoršava stalni rast ulaznih troškova:

"I još nam na tjednoj bazi dižu cijene što se tiče goriva, sjemena. Mi na to ne možemo utjecati. Evo, kupila sam plavi dizel prije tjedan dana po 87 centi, sad mi je 1,32. To je doslovce duplo skuplje u tjedan dana. Recimo, sjeme lubenice je 100 posto poskupjelo. Ne znamo kako ćemo mi nahraniti naše obitelji, a kamoli koliko će ostati za građanstvo", zaključila je zagrebačka poljoprivrednica.

Vrtlar pokazao kako bez kopanja u sanducima dobiti ogromne prinose krumpira: Ljudi su oduševljeni

Kućni uzgoj

Upravo zbog ovakvih upozorenja s terena, sve se češće postavlja pitanje mogu li se građani barem djelomično osloniti na vlastiti uzgoj – osobito kada je riječ o kulturama koje su među najavljenima kao najskuplje u nadolazećem razdoblju. Iako se na prvi pogled čini zahtjevno, povrće poput blitve, špinata ili salate relativno je jednostavno uzgojiti, čak i u manjim vrtovima ili povišenim gredicama, a upravo travanj je za to idealno vrijeme.

Za one koji nemaju vrt, dobra vijest je da se salata, špinat i blitva vrlo uspješno mogu uzgojiti i na balkonu. Dovoljna je veća tegla ili žardinjera s rahlim, hranjivim supstratom te redovito zalijevanje, uz barem nekoliko sati dnevnog svjetla. Upravo zbog brzog rasta i skromnih zahtjeva, ove kulture idealne su za urbani uzgoj i mogu osigurati svježe listove već za nekoliko tjedana.

Ključ uspjeha

Špinat se sije u ožujku i travnju, ali i ponovno u rujnu i listopadu, dok se salatu može krenuti saditi već krajem zime pa postupno sve do jeseni. Blitva je nešto otpornija pa se sije od ranog proljeća do ljeta.

Ključ uspjeha leži u pravilnim uvjetima. Ove biljke najbolje uspijevaju na mjestu koje ima barem četiri do šest sati sunčeve svjetlosti dnevno, iako dobro podnose i polusjenu. Tlo mora biti rahlo i stalno umjereno vlažno – previše vode može uzrokovati truljenje, dok suša dovodi do gorkih i slabih listova.

Razmak sadnje često je presudan faktor koji početnici zanemaruju. Salata treba imati oko 20 do 30 centimetara prostora, špinat 5 do 10, dok blitva zahtijeva i do 40 centimetara razmaka. Ako biljke niknu pregusto, nužno ih je prorijediti jer će u protivnom ostati sitne i slabo razvijene.

Vrijeme rasta relativno je kratko, što dodatno ide u prilog kućnom uzgoju. Špinat niče već za tjedan dana i spreman je za berbu unutar mjesec do mjesec i pol. Salata se može brati i ranije, već nakon tri do četiri tjedna kao mlada, dok za punu glavicu treba do dva mjeseca. Blitva nešto sporije dolazi, ali zato daje kontinuiran urod kroz dulje razdoblje – prvi listovi spremni su za rezanje nakon pet do sedam tjedana.

Najčešće pogreške koje dovode do neuspjeha su pregusta sadnja, nedovoljno zalijevanje i izlaganje previsokim temperaturama. Upravo toplina može potaknuti salatu i špinat da prerano odu u cvat, čime postaju neupotrebljivi za prehranu.

Iskusniji vrtlari savjetuju i jednostavnu strategiju za stalnu opskrbu: sijati manje količine svaka dva do tri tjedna. Na taj način moguće je osigurati kontinuiranu berbu kroz cijelo proljeće i dio ljeta, bez velikih viškova ili nestašica.

D&D/