Mješovitom sadnjom različitog vrsta bilja u svojim vrtovima možete imati brojne koristi, na primjer možete bolje iskoristiti raspoloživi prostor, svoje biljčice ovim načinom sadnje štitite od brojnih bolesti i štetnika, a tlo čuvate od iscrpljivanja. Dugoročno gledano, takvim načinom sadnje postići ćete prirodnu ravnotežu i sklad u svojim organskim vrtovima.
“Tri sestre” naziv je za grupnu sadnju biljaka koje si međusobno pomažu u vrtu, potječe još od starih Indijanaca, a i naši stari vrtlari su je rado koristili jer se pokazala vrlo djelotvornom. Riječ je o kukuruzu, visokom grahu i bundevama ili tikvicama. Kukuruz koji se prvi sije bit će potporanj visokom grahu, a grah će ga zauzvrat opskrbiti dovoljnom količinom dušika koji pomoću svojih kvržičastih bakterija veže iz zraka na svoje korijenje. Bundeva ili tikvica sadi se malo dalje kako bi, kada dovoljno narastu, bile živi malč na tlu i štitile ga od isušivanja. U blizini je poželjno zasaditi i poneki cvijet na koji će rado dolaziti pčele te vrijedno oprašivati “tri sestrice”.
Dragoljub je idealno posaditi oko kupusnjača jer ih štiti od leptira kupusara, a posađen oko rajčica i paprika štitit će ih od napada puževa golaća. Uz to, u ljetnim mjesecima je idealan živi prekrivač tla.
Dragoljub, korijander i neven potiču zdravlje krumpira i štite ga od plamenjače.
Hren djeluje kao zaštitnik krumpira jer svojim mirisom odbija krumpirovu zlaticu pa ga je dobro presaditi svake godine na nekoliko mjesta oko nasada krumpira.
Neven je omiljen u svim organskim vrtovima jer dobro utječe na zdravlje tla i okolnog bilja, a svojim izlučevinama koje luči njegov korijen, tzv. fitonicidima, odbija nematode u tlu pa se sadi svugdje po vrtu. Poslije, kada se sam počne zasijavati, koristi se za malčiranje tla i pripravu raznih tekućih gnojnica, a odličan je i dodatak kompostnoj hrpi. Rajčice, kupusnjače, grah, ruže, luk i mrkva uživaju u susjedstvu nevena. Neven privlači na sebe mnoge korisne kukce, kao što su muhe cvjetare, pa ga zaobilaze lisne uši.
Kadifica pozitivno utječe na zdravlje tla i zaustavlja razvoj nematoda u tlu koje sišu korijenje biljaka. Budući da su omiljene puževima, sade se između kupusnjača, salata, paprika i krastavaca. Kadifica štiti povrće od lisnih ušiju, a posađena između redova krumpira svojim mirisom štiti ga od napada krumpirove zlatice.
Kadulja bi trebala rasti na više mjesta oko vrta jer svojim aromatičnim mirisom odvraća mnoge štetne insekte. Posadimo li je oko kupusnjača, štitit će ih od napada kupusnog bijelca i puževa golaća.
Timijan svojim jakim mirisom odvraća uši, mrkvinu muhu, kupusnog bijelca, buhače i puževe golaće pa se presađuje u dijelove vrta gdje će biti od pomoći, a nasjeckamo li njegove grančice i pospemo ih oko salate, puževi će je sigurno izbjegavati.
Paprena metvica svojim jakim mirisom tjera lisne uši pa se sadi u podnožju voćaka, tlu osigurava sjenu i štiti ga od isušivanja, a plodovi su ljepšeg okusa. Posađena oko kupusnjača, svojim jakim mirisom tjera brojne štetne kukce.
Kamilica čisti i liječi tlo od svih nakupljenih toksina na metar oko sebe, a dobar je susjed većini povrtnica pa ju je dobro zasijati po cijelom vrtu. Povećava otpornost povrća protiv gljivičnih oboljenja, a plodovi su boljeg okusa ako rastu u njezinoj blizini. Povrće koje posebno voli njezino susjedstvo su krumpir, grašak, salata, blitva, špinat, celer, luk i poriluk.
Stolisnik je koristan u vrtu jer dobro utječe na rast bilja i cvijeća. Često sam izraste u vrtu pa ga je dobro ostaviti na tom istom mjestu.
Koprivu je dobro imati u blizini gredica jer blagotvorno utječe na sve biljne kulture.
Mišjakinja je samonikla ljekovita biljka i idealna je kao živi malč oko biljnih kultura koje razvijaju veliku biljnu masu. Obogaćuje tlo dušikom i izvrsna je kao malč po gredicama.
Loboda, koja je uglavnom samonikla biljka na humusnim tlima, izvrstan je hvatač biljnih uši te na taj način štiti druge biljke koje su podložne njihovu napadu.
Muškatna kadulja u vrt privlači brojne oprašivače, a posebno je vole pčele drvarice i bumbari.
Bosiljak je dobar susjed krastavcima i rajčicama jer ih štiti od pepelnice te utječe na obilan rast plodova. Svojim mirisom odbija lisne uši, grinje i komarce pa se sadi i oko cijeloga vrta i u blizini kuće.
Mažuran je dobar susjed luku jer ga štiti od pepelnice i utječe na bolje čuvanje i skladištenje. Također odbija mrave koji se drže daleko od gredica.
Origano djeluje slično kao mažuran. Voli biti u blizini voćaka, bobičastog voća i luka ako je posađen na suncu.
Čubar, kadulja i majčina dušica štite povrće od napada puževa golaća, a posađeni oko kupusnjača štitit će ih od kupusnog bijelca.
Suncokret svakom organskom vrtu daje posebnu ljepotu, a izvrsna je hrana za ptice koje se hrane njegovim sjemenkama. Vrt u kojem su ptice stalni gosti očišćen je od raznih štetnika koje su im poslastica. Također, ptičji izmet je izvrsno fosforno gnojivo i dobrodošlo je u svakom vrtu.
Matičnjak posađen ispod voćaka jača njihovu otpornost i poboljšava aromu plodova. Posađen ispod breskve sprečava kovrčanje lista. Matičnjak je medonosna biljka i kada procvjeta, u vrt privlači mnoštvo pčela i bubamara.
Pelin svojim mirisom rastjeruje brojne štetne kukce, a posađen ispod grmova ribiza štiti ih od hrđe. Također služi i kao izvrstan mamac za biljne uši.
Mlječika i ricinus mirisom koje izlučuje njihov korijen u tlu rastjeruju voluharice, krtice i poljske miševe pa ih je dobro imati posvuda po vrtu.
Boražinu i kopar dobro je saditi u blizini kupusnjača jer će ih štititi od kupusnog bijelca, a povrću posađenom u njihovoj blizini daje bolju aromu. Kopar je izvrsno saditi u blizini krastavaca i mahuna jer će njihova aroma biti nezaboravnog okusa.
Boražina štiti povrće i od napada brojnih drugih štetnih kukaca, a svojim cvjetovima privlačna je pčelama koje će zauzvrat vrijedno odraditi svoj dio posla u vrtu.
Pojam “dobri i loši susjedi u vrtu” vuče korijene iz davnih vremena, a znanje o koristi združene sadnje prenosi se s koljena na koljeno. Takav način sadnje idealan je za manje organske vrtove jer se na taj način oslobođena mjesta na gredicama uvijek mogu dopuniti biljkom koja je dobar susjed već posađenim biljnim kulturama.
Biljke koje združujemo u sadnji na različite načine utječu jedna na drugu.
BILJKE KOJE SI IZRAVNO POMAŽU PUTEM KORIJENSKIH IZLUČEVINA
(mrkva - grašak, salata, luk - blitva, cikla, kupusnjače - krastavac, kupusnjače - grašak, celer - blitva, celer - luk, rajčica i sl.
BILJKE KOJE ŠTITE SUSJEDE OD NAPADA ŠTETNIKA
Zbog svoga neugodnog mirisa ili okusa odbojne su štetnim kukcima ili su im s druge strane privlačne pa se sade kao biljke koje će na sebe privući štetnike kako bi se zaštitila glavna kultura. Uglavnom su to začinske biljke aromatična mirisa, koje se sadi u blizini glavne kulture, kao što su bosiljak, kopar, celer, kadulja, majčina dušica, origano i dr.
BILJKE KOJE ODBIJAJU OSTALE ŽIVOTINJE KOJE MOGU NAPRAVITI ŠTETU U VRTU
Ricinus i mlječika koji odbijaju glodavce te kombinacija biljaka koje si međusobno pomažu u vrtu ako su združene u sadnji, što sam opisala u mješovitoj sadnji povrća, cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja u vrtu.
Moje omiljene kombinacije biljaka koje primjenjujem u svom vrtu jer pokazuju izvrsne rezultate su:
Luk/češnjak i mrkva - međusobno se štite od mrkvine i lukove muhe, uz dodatak nekoliko nevena i kadifica koje čiste tlo i djeluju kao izvrsna zaštita i luku i mrkvi.
Rajčica i paprika - iako pripadaju istoj porodici (pomoćnice) pa ih nije preporučljivo saditi zajedno, u mom vrtu pokazuju izvrsne rezultate. Rajčice su paprici idealna sjena u ljetnim mjesecima, a nekoliko kadifica posađenih u blizini paprike štitit će ih u proljeće od napada puževa golaća. U blizini rajčice posadim i nekoliko celera iz prošle sezone jer u drugoj godini odlaze u cvijet pa su mamac za brojne stjenice i smrdljivog martina pa rajčice nikad ne stradaju u većoj mjeri.
Bosiljak je obavezan na nekoliko mjesta u blizini rajčice i paprike, kao i boražina i neven. Dragoljub posadim na nekoliko mjesta u nasadu jer služi kao izvrstan živi malč, a njegovi ljekoviti cvjetovi i listovi odlični su u miješanoj salati zajedno s paprikama, rajčicama i bosiljkom.
Blitva je idealna biljka u organskim vrtovima jer je dobar susjed sa svim biljnim kulturama pa je presađujem na prazna mjesta po cijelom vrtu.
Krastavac i visoki grah posađeni na mrežu te cikla u blizini, a ispred cikle luk. Grah će opskrbiti krastavac dovoljnom količinom dušika te će mu biti štit od prejakog ljetnog sunca. Cikla i luk međusobno se štite putem korijenskih izlučevina. A za bolju aromu plodova obavezno posadim u blizini bosiljak, kopar i kamilicu.
Češnjak ili kralj češnjak čuvar je našeg vrta i liječi naše bilje na nevjerojatan i učinkovit način. Dobro ga je zasaditi po cijelom vrtu uz biljke, kojima je dobar susjed. Štiti bilje od gljivičnih oboljenja, plijesni i truleži. Njegovu blizinu najviše cijene jagode, koje štiti od grinja, breskvu štiti od kovrčavosti lista, salata, mrkva, ruža i ljiljan zahvalni su kada raste u njihovoj blizini jer ih liječi i čisti tlo od nematoda, a posađen ispod voćaka štiti ih od gljivičnih bolesti i napada voluharica, koje ne podnose njegov miris.
Za kraj bih dodala da je veoma važno u vrt saditi razne vrste cvijeća koje će naizmjence cvjetati cijele godine kako bi u vrtu uvijek bilo dovoljno korisnih kukaca i oprašivača. Moje omiljeno cvijeće u vrtu su svakako uresnice, cinije, dalije i zvjezdani, koji organskom vrtu daju posebnu čaroliju.
TABLICA DOBRIH I LOŠIH SUSJEDA U VRTU
Riječ je o sadnji kojom si biljke pomažu i međusobno štite od bolesti, a svoje plodove čine većim i zdravijim. Ako posadite krive povrtnice jednu do druge, one mogu privlačiti nametnike i time si štetiti.
