Iako brojka na termometru pokazuje drugačije, posljednji je čas da pripremimo balkon ili terasu za nadolazeće hladne mjesece. Dolaskom zime ritam rasta biljaka potpuno se zaustavlja, što ponajviše diktiraju niske temperature i sve manje sunčanih sati. Dovoljno je nekoliko dana jakog naleta hladnog vjetra i niske temperature da se potpuno uništi nadzemni i podzemni dio biljke, što je često na područjima s kontinentalnom klimom.
Za razliku od biljaka koje rastu u vrtu, balkonske biljke u teglama puno su osjetljivije na te promjene i potrebna im je naša pomoć kako bi što uspješnije preživjele do proljeća.
ZAŠTITA OD MRAZA
Da bi biljke u teglama ostale lijepe i zdrave, potrebno ih je tijekom zime dobro zaštititi od mraza. To se odnosi na gotovo sve biljke, a posebno na mediteranske biljke lavandu, ružmarin ili smilje, citrusne limun ili naranču te na ukrasne ili jestive biljke koje rastu u teglama do 30 litara. Mlade su biljke osjetljivije i lakše nastradaju, a oštećenje od mraza može se uočiti kao žuto-bijele mrlje na mladom lišću koje će na kraju istruliti i otpasti. U što većoj tegli raste biljka, to je otpornija na oštećenja od mraza koji se javlja pri temperaturama koje su neprekidno ispod točke smrzavanja. Pad temperature ispod nule u rano proljeće ili kasnu jesen normalna je godišnja pojava i postoji više načina kako zaštititi biljke koje se uzgajaju u teglama.
Jedan od najučinkovitijh načina je toplinski izolirati tegle, kao i same biljke, materijalima kojima će se učinkovito zaštiti od mraza.
BRIGA ZA TRAJNICE U TEGLAMA
Ukrasne trajnice koje uzgajamo u posudama na balkonu treba nakon nekog vremena obnoviti jer znatno oslabe u cvatnji ili, pak, izgube na formi, odnosno ogole iznutra. Rano proljeće ili kasna jesen je pravo vrijeme za te vrtlarske radove jer imaju dovoljno vremena razviti korijenov sustav zbog čega mogu, kad zatopli, odmah krenuti s intenzivnim rastom. U svakom slučaju, ostarjelim trajnicama pomoći će dijeljenje, a ujedno će se na taj način dobiti nova biljka bez odlaska u vrtni centar.
VRSTE IZOLACIJSKIH MATERIJALA POGODNIH ZA BALKONSKE BILJKE
1. Agrotekstil uspješno štiti biljku od mraza, niskih temperatura i insekata. Najveća mu je prednost što je propustan za vodu koja se ne zadržava na tkanini, što je bitno jer mokra tkanina može oštetiti list i dovesti do truljenja. Također propušta 90 posto Sunčeve svjetlosti, pa se prekrivena biljka može dalje normalno razvijati.
2. Prirodni materijali slama i lišće podjednako su učinkoviti jer debeli sloj malča pomaže zadržavanju topline zemlje. Ipak, kod duljih razdoblja mraza i hladnoće najbolju zaštitu pruža kombinirano malčiranje i prekrivanje agrotekstilom.
3. Industrijski filc i stiropor također se mogu koristiti za zaštitu balkonskih biljaka, pogotovo onih koje se uzgajaju u posudama od terakote i gline. Tekstilni industrijski filc izvrstan je toplinski izolator, odlično podnosi temperature i do -50 stupnjeva te se temelji na prešanim vunenim vlaknima s manjim udjelom pamuka. Kao toplinski izolator može se koristiti i stiropor, i to tako da se postavi ispod tegle kako bi se spriječilo prodiranje hladnoće odozdo čime se može trajno oštetiti podzemni dio biljke.
ZAŠTITIMO BILJKU OD MRAZA
Postavljanje izolacijske zaštite od mraza radi se u dvije faze
1. U prvoj fazi "oblači" se posuda u kojoj se nalazi biljka. Plastične tegle otpornije su na niske temperature od terakota
i glinenih koje mogu popucati zbog širenja smrznutog supstrata u njima.
Velike posude mogu se omotati izolacijskim materijalom kao što su juta, stari tepih, spužva ili industrijski filc, dok se gornji dio posude ispuni slamom, usitnjenom korom ili suhim lišćem. Mi smo se odlučili za trstiku jer je vrlo dekorativna, a iznutra smo je ispunili suhim lišćem.
Teglu smo odlučili zaštititi trstikom koja se zatim puni suhim lišćem koje je, umjesto da se baca, vrlo korisno za malčiranje.
Posuda se zatim stavi na preokrenuti podložak, komad drveta ili stiropor kako bi se lakše ocijedio višak vode i time spriječile posljedice smrzavanja. Manje se posude mogu staviti u veće, a prostor između stijenki ispuniti rastresitim materijalom poput slame ili komadića stiropora.
2. U drugoj fazi se gornji dio biljke zamata izolacijskim materijalom poput bijelog agrotekstila, koji je jeftiniji od posebnih tkanina koje se nude u vrtnim centrima. Tkaninu na biljku treba postaviti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja grana i listova, no ipak je treba dobro učvrstiti kako ne bi popustila pod naletima vjetra.
Ovaj tip tkanine je vrlo koristan jer propušta Sunčeve zrake, što je bitno za zimzelene biljke kao što je rododendron, dok za ukrasne biljke poput ruža stablašica, čije su grane tijekom zime gole, taj element nije bitan i mogu se zaštititi tkaninom koja nema takva svojstva.
ZIMSKA NJEGA BALKONSKOG BILJA
Da bi balkonske biljke bile što manje pod stresom tijekom zimskih mjeseci, ba obratiti pažnju na sljedeće:
1. Prihranjivanje biljaka prije zime
Iako biljke u ovo doba godine miruju, treba dohraniti zemlju organskim gno- jivom ili visokokvalitetnim humusom. Naime, biljke koje se uzgajaju u teglama u potpunosti ovise o vrtlaru što se tiče vode i hrane, te je za normalan rast i razvoj biljke potrebno redovito vršiti dohranu. Tijekom mjeseci kada je rast vegetacije jači (proljeće i ljeto) biljke se dohranjuju češće, ovisno o vrsti i veličini, pogotovo kad uđu u fazu cvjetanja kada se troši puno energije za razvoj cvijeta. U doba mirovanja (jesen i zima) biljke se dohranjuju jednom mjesečno i rjeđe.
Za jesensku dohranu biljaka mogu se koristiti različita organska gnojiva, humus od kalifornijskih glista te usitnjene ljuske jajeta.
2. Potreba za vodom
Zalijevanje zimi je ključno ako želimo da biljke u lončanicama prežive do proljeća. Iako je bitno smanjena potreba za vodom, biljke treba redovito zalijevati onom količinom koja je dostatna da je u zemlji prisutna vlaga. Ako biljka do sljedećeg zalijevanja nije popila svu vodu, radije preskačemo red, nego da se riskira truljenje korijenova sustava.
U jesensko i zimsko doba mirovanja biljke se dohranjuju jednom mjesečno i rjeđe, a za dohranu se mogu koristiti različita organska gnojiva, humus od kalifornijskih glista te usitnjene ljuske jajeta
KREIRANJE PRIVREMENOG ZIMOVALIŠTA
Biljke u teglama treba unijeti u zatvoreno što je kasnije moguće jer boravak u zatvorenom nije uobičajen za njih, zbog čega su pod stresom. Sobni javor, citrus ili čajevac otporni su na temperature oko nule i malo ispod nje. Blagi mraz (-5 °C) podnose otporne biljke kao što su japanski lovor, sobna jela, lovor i maslina.
Za ostale balkonske biljke koje će prezimiti na otvorenome može se kreirati privremeno zimovalište u kutku balkona gdje će biti grupirane i zaštićene od naleta hladnog vjetra. Tegle se mogu držati u sanducima ispunjenima suhom travom, lišćem, slamom ili stiroporom, izolacijskim materijalima koji će štititi biljke od hladnoće.
PRIPREMA RODODENDRONA ZA ZIMOVANJE
Rododendron je ukrasni zimzeleni grm koji se često uzgaja u tegli prvenstveno zbog svojih velikih prelijepih cvjetova koji se pojavljuju u proljeće, kao i deko- rativnih listova. Tijekom zimskih mjeseci treba teglu i nadzemni dio biljke zaštititi od mraza, no prije nego što se krene sa stavljanjem "zimske opreme" treba pri- premiti samu biljku:
1. Rododendron treba podrezati, kako bi se očuvao grmoliki oblik biljke, te odstraniti suhe i bolesne grane.
Pripazite da zaraženi biootpad bacite u smeće, a ne u kompost.
2. Prije prezimljavanja poželjno je prihraniti biljke u lončanicama i nadomjestiti sloj zemlje koji se izgubio zbog zalijevanja tijekom godine. Treba pripaziti da pojedine biljke vole različite tipove tla, primjerice rododendron koji voli kiselija tla pa se za njega koristi poseban supstrat koji se može nabaviti u vrtnim centrima.
IDEALNO JE VRIJEME ZA PRORJEĐIVANJE BILJAKA U TEGLAMA
Tehnika dijeljenja trajnica vrlo je jednostavna
Funkija ili hosta omiljena je biljka polusjenovitih mjesta i često se uzgaja u posudama ponajviše zbog krupnih listova u nijansama zelene, bijele ili žute boje. Postoji više od dvije tisuće kultivara koji se razvrstavaju prema visini lisnate mase odraslih biljaka, no ponuda u domaćim vrtnim centrima prilično je slaba te je u ponudi samo njih desetak: Hosta decora, Hosta montana Aureomarginata, Hosta Halcyon i druge.
Uzgajanje funkije u teglama ne zahtijeva posebnu vještinu jer je riječ o jednostavnoj biljci koja podnosi razne vrste tla, no najbolje se snalazi na kvalitetnom, vlažnom, ilovastom tlu koje je bogato humusnim tvarima. Funkije se mogu saditi golog korijena u proljeće ili jesen, a one uzgojene u posudama mogu se saditi bilo kada. Osim ta dva načina, funkije se mogu vrlo lagano razmnožavati dijeljenjem, pogotovo ako se nalaze u tegli, pa ih je s vremenom dobro prorijediti kako bi se biljka obnovila. Upravo je ovo doba godine kada se obavlja ova vrsta vrtlarskih poslova.
RAZMNAŽANJE - DIJELJENJE HOSTE
1. Čak i ako se ne planira razmnažanje trajnice, prije zime obavezno odrežite žute i osušene dijelove biljke.
2. Biljka se treba pažljivo izvaditi iz tegle kako se ne bi oštetio korijenov sustav. Ako zemlju prije dobro zalijemo, odvajanje zemlje od tegle izvest će se lakše.
3. Velike funkije snažna i čvrsta korijena treba razdijeliti lopatom štihačom, a ako korijenov sustav nije čvrst, može se podijeliti rukama ili nožem.
4. Suhe i bolesne dijelove biljke treba potpuno odstraniti, a korijenov sustav podijeliti na jednake dijelove za normalni razvoj nove biljke.
5. Prilikom sadnje treba obratiti pažnju da je baza biljke u razini zemlje, nakon čega se zemlja oko biljke malo pritisne i dobro zalije.
Neovisno o razmnažanju trajnica, prije zime je potrebnoodrezati sve osušene dijelove biljke
SADNJA LUKOVIČASTOG CVIJEĆA
Uzgajanje lukovičastih biljaka efikasna je tehnika vizualnog oplemenjivanja balkonskog prostora u proljeće. Ne samo da se lukovice mogu saditi u tonovima ovisno o vrtlarskoj temi balkona ili vrta, nego se njihovo cvjetanje može tempirati od proljeća pa do ranog ljeta. Štoviše, neke lukovice, poput zumbula, idealne su za uzgoj u teglama na prozorskoj dasci, baš kao i narcise ili sunovrati. Jesen je doba sadnje ranih proljetnih lukovica pa je sad ponuda u vrtnim centrima najveća, no prilikom kupnje lukovica treba obratitižnju na nekoliko detalja.
1. Kvaliteta lukovica koje se kupuju
Nažalost, u mnogim vrtnim centrima ne pazi se na kvalitetu robe koja se nudi na policama pa kupnji treba pristupi- ti s krajnjim oprezom. Lukovice koje su smežurane ili osušene, a pogotovo ako su pokrivene s plijesni, nikako ne treba kupovati. Kvalitetne lukovice na pogled su zdrave, čvrste i sa svih strana neoštećene. Primjerice, tulipani trebaju imati neošte- ćenu ovojnicu, u suprotnom su podložni bolestima.
2. Izbjegavajte prošlosezonske zalihe
Lukovičasto bilje poput dalije sadi se na proljeće pa ih je pametnije kupovati kad im je sezona. Uvijek nastojte kupiti najsvježiju vrstu cvijeća u dućanu i posadite omah nakon kupnje.
3. Prije odlaska u dućan informirajte se o cvijeću koje kupujete
Neke vrste lukovičastog bilja ne mogu prezimiti na našim kontinentalnim zimskim temperaturama, poput sparaksisa i frezija. Lukovice odaberite da budu u skladu s mjestom gdje ćete ih posaditi.
PROLJETNO ŠARENILO LUKOVICA NA BALKONU
Najbolji efekt postiže se sadnjom u slojevima
Još uvijek imate vremena posaditi lukovice u balkonske tegle čiji će predivni cvjetovi biti dobrodošlo osvježenje nakon zimskih mjeseci. Iako se u teglama lukovičasto cvijeće može uzgajati pojedinačno, veći efekt postići ćete sadnjom u slojevima, odnosno grupiranjem više vrsta lukovica u jednoj tegli.
LUKOVICE U TEGLI U NEKOLIKO KORAKA
1. Nabavite što dublji lonac od 5 najmanje 30 cm jer se lukovice dužine 5 cm sade u teglu dubine najmanje 20 cm, s time da od površine zemlje do ruba tegle treba biti 2,5 cm slobodnog prostora.
2. Na dno tegle stavite organski otpad, a zatim sloj zemlje.
3. U tegli će se uzgajati tri vrste lukovica: tulipan, narcise i muscari. Prvo se sade lukovice tulipana tako da je šiljasti vrh okrenut prema gore, no ako nije jasno koja je prava strana, lukovicu se može posaditi i bočno jer će na taj način biljka bez teškoća naći svoj put prema gore. Lukovice se prekriju slojem zemlje.
4. U sljedećem sloju sade se lukovice narcisa, koje se ponovno prekriju zemljom, a zatim lukovice muscara.
5. Na kraju smo posadili mini maćuhice i međuprostor zapunili zemljom te je obilno zalili. Tijekom zime biljka se povremeno zalijeva, tek toliko da zemlja nije suha, ali ni pretjerano vlažna.
FOTO: DARKO TOMAŠ/HANZA MEDIA
