Izrazito izazovna i netipična vegetacijska sezona ove godine zadala nam je mnogo brige i povećanog obujma posla kako bismo uspjeli spasiti naše posađene biljčice od propadanja.
Tako smo neke biljne kulture i nekoliko puta sijali jer su kraj zime i početak proljeća hladnim razdobljima, vrlo niskim temperaturama i obilnim padalinama utjecali na velike gubitke i propadanja usjeva.
Blaga zima omogućila je preživljavanje štetnih životinjskih vrsta te je već u lipnju na mladim plodovima rajčice zabilježena invazija smrdljivog martina koji je postao prava noćna mora mnogim vrtlarima u posljednjih nekoliko godina, a svake se godine pojavljuju u sve većem broju. Razmnožavanju štetnih vrsta pogoduju vruća i duga ljeta poput ovoga pa se treba pripremiti na njihovo svakodnevno skupljanje i pripremu biljnih ekstrakata na bazi aromatičnog bilja poput metvice, kadulje, majčine dušice te češnjaka i ljute papričice, uz redovno špricanje napadnutog bilja. Ipak prije nego što krenete u suzbijanje stjenica, trebate znati da u Hrvatskoj postoje samo dvije štetne vrste koje su biljojedi i prezimljavaju uvlačeći se u kuće - smrdljivi martin (Rhaphigaster nebulosa) i smrdljiva greta (Dolycoris baccarum), dok su ostale stjenice korisne u vrtu jer se hrane nekim štetnicima, tripsima, gusjenicama, lisnim ušima i dr.
Prateći vegetaciju u svom vrtu, opazila sam da kasni i do dva tjedna, što je imalo utjecaj i na posađene biljne kulture u svibnju, posebno na plodovito povrće koje uglavnom zbog niskih noćnih temperatura nije posađeno u optimalnom roku te je stoga u lipnju doživjelo golemi temperaturni šok u najosjetljivijoj vegetacijskoj fazi cvjetanja i zametanja plodova. Visoke temperature, koje su prelazile i 35 stupnjeva Celzijevih, kao posljedicu su donijele sušenje i opadanje cvjetova na rajčicama i paprikama, stvaranje deformiranih plodova, slabo ili nikakvo zametanje plodova, odbacivanje plodova jer nije došlo do oplodnje, posebno na tikvicama i krastavcima, te preuranjeno sušenje grahorica u najosjetljivijoj fazi nalijevanja zrna zbog čega imaju sitnije plodove s puno manje zrna.
U dugim intervalima suše i visokih temperatura često se pojavljuje vršna trulež, bolest plodovitog povrća iz porodice pomoćnica kojoj pripadaju rajčice, paprike, krumpir i patlidžani. Vršna trulež nije uvjetovana patogenom, nego je to fiziološki poremećaj koji nastaje kao odgovor na nedostatak kalcija koji biljka ne može usvojiti iz suhog tla, iako većina tala sadrži kalcij. Pojavljuje se na vrhovima mladih plodova koji dobivaju ulegnuća tamne boje. Uz redovno i obilno zalijevanje, potrebno je preventivno zaštititi biljke iz te porodice folijarnom prihranom kalcija koju možemo dobiti iz ljuske jajeta te redovitim špricanjem otopinom mlijeka i vode u omjeru 1: 10. Vršna trulež slična je plamenjači jer u početnoj fazi razvoja bolesti biljke imaju iste ili slične simptome pa je mnogi vrtlari zamijene i ne prepoznaju simptome koji se poslije jasno razlikuju. Plamenjača (Phytophthora infestans) gljivična je bolest rajčice, krumpira, vinove loze i drugih biljaka, a javlja se u ljetnim mjesecima kada ima previše padalina te se stvara visoki postotak vlage u zraku. Prvo napada krumpir pa se brzo širi i na rajčicu. Zbog toga te dvije biljne vrste trebaju biti prostorno udaljene. Prvi simptomi vidljivi su na naličju donjih listova i izgledaju poput sivo-smeđih krasta, a poslije se vidi i sivo-bijela prevlaka. Bolest se vrlo brzo širi na stabljiku i plodove pa izgleda kao smeđa trulež. Kako bi se spriječilo daljnje širenje te opake bolesti na ostatak biljke ili susjedne biljke, potrebno je odmah ukloniti bolesno lišće i spaliti ga izvan vrta, a biljke svakih nekoliko dana pošpricati otopinom mlijeka i vode u koju sipamo malo sode bikarbone.
Ipak, nije sve baš tako crno jer se na vrtu uvijek pronađe mnogo plodova koji su uspjeli preživjeti ove stresne uvjete uz našu pomoć ili trikove koji će biti neizostavni i u sljedećim vrtlarskim sezonama. Ova je godina svakako posebna i drugačija od prethodnih te se iz nje može puno naučiti i pripremiti se za buduće, slične sezone. Stoga, vodite svoj vrtlarski dnevnik i u njega bilježite sva svoja zapažanja, zapišite svaku promjenu koju ste zapazili na svojim biljkama, redovno ih slikajte kako biste u sljedećim sezonama imali usporedbu koja će vam puno toga olakšati, upišite u kakvim su uvjetima biljke rasle, vremenske prilike, položaj, tip tla i kako ste ih njegovali, koju ste zaštitu koristili, kojim ste gnojivima prihranjivali pojedine biljne kulture, jeste li primijetili napade štetnih kukaca ili možda bolesti. Uz pomoć vrtlarskog dnevnika puno toga ćete naučiti iz vlastitog iskustva, a on će vam biti izvrstan pomagač u sljedećim vrtlarskim avanturama.
Kako bismo se uspjeli nositi s ekstremnim i teškim uvjetima, u našim vrtovima trebamo primijeniti neka nova znanja, unijeti nove metode pomoću kojih ćemo olakšati svojim biljkama u stresnim uvjetima i svoj vrt postupno dovesti u prirodnu ravnotežu, poštujući pravila i zakone organskog uzgoja bilja, učiti i upoznavati fantastičan svijet živih organizama koji su međusobno isprepleteni i u suradnji stvaraju prirodni sklad iz kojega puno možemo naučiti ako promijenimo pristup te svoj vrt počnemo opažati kao jedinstvenu cjelinu biljnih i životinjskih organizama. Takvim pristupom možemo maksimalno koristiti potencijale određenog ekosustava, jačajući i harmonizirajući biološke procese pojedinih njegovih dijelova.
Stoga, minimalnom obradom tla u svom vrtu povećajte gornji i najvažniji sloj humusa, hranite ga organskim gnojivima poput vrtnog komposta, glistinca i biljnih tekućih gnojnica jer ga na taj način oživljavate i omogućujete svojim biljkama izobilje različitih mineralnih tvari koje su im potrebne za normalan i zdrav rast i razvoj. Malčirajte tlo te spriječite njegovo isušivanje u ljetnim mjesecima jer malč, osim što štiti tlo, hrani ga i zadržava vlagu. Izuzetno je koristan u ovakvim ekstremnim godinama jer snižava temperaturu tla i do sedam stupnjeva Celzijevih, pa smanjuje i potrebnu količinu vode koja nam je u sušnim razdobljima ograničena zbog rijetkih padalina.
Primijenite metode mješovite sadnje prema permakulturi gdje zajedno rastu povrće, cvijeće, ljekovito i začinsko bilje kako biste u svoj vrt privukli brojne oprašivače i korisne kukce - pčelice, bumbare, bubamare, leptire i druge korisne životinjice.
Mješovitom sadnjom uspostavlja se prirodna biološka ravnoteža, ne iscrpljuje se tlo, a biljke si međusobno pomažu i štite jedna drugu od bolesti i štetnih kukaca. Obratite pažnju i na kompatibilnost biljaka te se koristite tablicom dobrih i loših susjeda u vrtu.
