Vrt koji izgleda fenomenalno u sva godišnja doba. Kako to postići? Vlasnici vrta u zagrebačkom Markuševcu, u koji vas danas vodimo, zanimljivim trikom postigli su taj naizgled nemogući cilj: u njihovoj zelenoj oazi nema cvijeća. Naime, Jasmina i Vladimir Vrljić obožavatelji su zimzelenih biljaka, ali i javora.
Riječ je o kreativnim, umjetničkim dizajnerskim dušama: Jasmina je grafička dizajnerica i dizajnerica stakla koja u sklopu svog brenda Naglass stvara prekrasan skulpturalni nakit te primamljive dekoracije i uporabne predmete za dom. Vladimir Vrljić je, pak, slikar koji je priredio šezdesetak samostalnih izložbi i izlagao na brojnim skupnim izložbama.
No, vratimo se samom vrtu. Pitali smo Jasminu Vrljić kako je i kad sve počelo.
- Suprug i ja smo strastveni biljkoljupci. Za biljke imamo dovoljno vremena u čemu nam pomažu naše slobodnije profesije. Sve je počelo prije petnaest godina. Kupili smo komad zemlje koji je bio prekrasna livada, gradnjom kuće raskopana i pretvorena u grozno blato ilovače. Nakon završetka gradnje, iste godine, zasađena je prva biljka i tako je krenulo, kako bi se reklo, mic po mic - prisjeća se Jasmina i dodaje kako su u početnoj fazi sami kupovali biljke i nasumično sadili.
- Uglavnom su to bile vazdazelene biljčice veličine dlana i nekoliko starijih biljaka, sedmogodišnjih, a od kapitalnih izdvajam himalajski cedar. Nakon dvije godine vrt su osmislili i izveli stručnjaci iz tvrtke Vrtno oblikovanje - priča Jasmina Vrljić.
Zanima nas kako to da nema cvijeća u vrtu.
- Cvjetni vrt je neki drugi koncept, a mi smo se držali ovog vazdazelenog - ističe dizajnerica čiji vrt se proteže na 1000 četvornih metara, a od biljaka prevladavaju četinjače.
- Da, imamo oko 170 vrsta četinjača. Primjerice, Juniperus horizontalis, Picea conica, više vrsta cryptomerija, pinuse, kuningamije, nekoliko vrsta tuja... Od listopadnih biljaka, apsolutni kraljevi našeg vrta su javori. Imamo ih trinaest vrsta i moji su vrtni favoriti - smije se Jasmina, a nas zanima koliko truda iziskuje ovakav vrt.
- Kad je vrt bio “mlad”, bilo je znatno više posla, veliki razmaci između biljaka zahtijevali su sate i sate plijevljenja. Sada kad su biljke narasle i dodiruju jedna drugu, plijevljenje je zamijenilo orezivanje koje je brže i jednostavnije, premda neke biljke u orezivanju zahtijevaju stručnu ruku. U vrijeme ljetnih žega biljke je nužno zalijevati svaki dan, što traje dva do tri sata. Treba ih valjano zaliti da bi bile ovo što jesu, zdrave i raskošne - kaže Jasmina i kroz smijeh dodaje kako im vrijeme ovoga proljeća podosta pomaže u tom aspektu održavanja.
Osim samih biljaka, ova zelena oaza sadrži i jedan od najraskošnijih kutaka za sjedenje koji smo imali prilike vidjeti.
- Naš prijatelj Vlado Krajačević je drvodjelac i on je dizajnirao i izveo ovaj zanimljiv drveni stol i stolce od bijele topole. Njegovo su djelo i klupice izrađene od hrasta koji je star 150 godina - kaže vlasnica.
Naravno, u vrtu čiji su vlasnici umjetnici i kreativci, osim kreacija Majke prirode, ima i onih koje su ljudskih ruku djelo. Nama su se posebno svidjeli stakleni pingvini koji se divno uklapaju u ambijent.
- Autor staklenih pingvina je moj suprug Vladimir. Skulpturu je radio za izložbu u Salzburgu, a nakon toga je pronašla svoje mjesto u našem vrtu i veseli nas svaki dan. Tu je i skulptura “Čovjek-žabac” u bronci, čiji je autor Nikola Vrljić, a na vrhu stepenica je još jedno staklo, autora Tonija Franovića. Umjetnost je važan dio naših života, tako da je potpuno prirodno što smo je dijelom htjeli uključiti i u vanjske prostore svog doma - objašnjava Jasmina.
Za kraj smo je pitali ima li neki savjet za ljude koji tek kreću u uređenje svog vrta, a koji bi voljela da ga je njima netko dao.
- Možda bi bilo korisno istaknuti naputak važan kod same sadnje biljaka. Naime, dolaskom u vrtni centar najčešće kupujemo male biljčice i po sviđanju, tražimo savjet gdje posaditi misleći uglavnom na poziciju: sunčanu ili hlad. Međutim, iznimno je važno razmišljati o veličini biljke kad dostigne punu visinu i otprilike volumen. Nama se dogodilo da su neke prekrasne biljke u pozadini znatno većih, također krasnih, ali zaklanjaju pogled na ove manje koje se ne vide ni iz jednog kuta. Dakle, treba se dobro informirati o samoj biljci i sadnju vršiti imajući na umu rast biljaka te one niže rastom posaditi u prvi plan - zaključila je Jasmina Vrljić.
