Uz sve veći broj istraživanja koja podupiru ideju da vrtlarenje može imati mjerljive koristi kako za mentalno, tako i za tjelesno zdravlje, tako i u kompletnom tisku koji se tiče vrtlarenja jedva prođe tjedan dana bez priče o pozitivnom učinku koji ova djelatnost može imati. Međutim, James Wong poznat još i kao @botanygeek, jedan od najpoznatijih britanskih botaničara za The Guardian je odlučio istražiti što je to konkretno kod uzgoja biljaka što ima učinak da je to u konačnici dobro za naše zdravlje - i ako se može otkriti konkretan uzorak, može li se vrtlarstvo učiniti još učinkovitijom terapijskom vježbom?
Ako stavite ljude na traku za trčanje ispred ekrana koji projiciraju različite poglede, dokazano je da oni koji su gledali u zeleno okruženje imali su osjećaj kao da im je lakše vježbati, imali su poboljšano raspoloženje i bolje samopoštovanje od onih bez pogleda. Međutim, kada su se izvodili slični eksperimenti vježbanja koji su pokazivali isti prikaz, ali u crno-bijeloj tehnici ili s crvenim filtrom, nisu pokazivali iste učinke kao oni s pretežno zelenim pogledom.
U teoriji to može jednostavno značiti da uzgoj više zimzelenih biljaka može pomoći u jačanju terapijske učinkovitosti vrtlarenja. Moraju li to uopće biti biljke? Može li samo bojanje ograda zelenom bojom imati ovaj učinak? Ili bi i plastične biljke izazvale sličan učinak?
Istraživanje je pokazalo da su mentalne vježbe koje usmjeravaju nečiju pažnju na ovdje i sada i zaustavljaju naš um da luta u prošlost ili brine o budućnosti izrazito važno terapijsko sredstvo. Vrtlarenje je klasičan primjer takve vježbe pozornosti, gdje se rješavate opterećujućih misli i usredotočite se na ono što je pred vama, posebno s obzirom na sezonsku prirodu vrtlarenja. Zapravo su mnoge istočnjačke kulture koje imaju dugu tradiciju ovakvih mentalnih vježbi usredotočene na ljepotu sezonskih biljaka, poput cvjetova trešnje, upravo zbog njihove prolaznosti, a ne unatoč tome. Uzevši to u obzir, Wong smatra da lažne biljke i zelena ograda vjerojatno neće pružiti jednaku korist.
Isto tako, često se kaže da je jedna od ključnih blagodati vrtlarenja povezana sa socijalnim interakcijama koje može potaknuti i da je, osim što je to zelenilo jako bitno za vas, važnija ipak interakcija s ljudima.
Doista, studije provedene u zajednicama koje se bave vrtlarenjem otkrile su da vrtlarenje na takvim mjestima ima značajan pozitivan utjecaj na jedan od ključnih čimbenika lošeg mentalnog zdravlja - usamljenost i izolaciju. Jednostavan način da to učinite je uložiti više vremena i energije u svoj vrt koji je u blizini susjeda ili prolaza. Wong kaže da je otkrio da ovakvo vrtlarenje odmah započinje više razgovora sa susjedima, iako za introverta kao što je on čavrljanje s nizom neznanaca dnevno ne dolazi uvijek prirodno (čak i s obzirom na dobrobit svih zelenih biljaka).
Čini se da je pokušaj izoliranja blagodati hortikulture kao niza znanstvenih uputa ipak daleko složeniji proces nego što bi se moglo pomisliti. Čini se da svaka od ovih blagodati igra samo mali dio u puno složenijoj slagalici, a relativna važnost svakog dijela vjerojatno će se jako razlikovati za svaku osobu, do te mjere da su često kontradiktorne. Što se tiče hortikulturne terapije, najbolji savjet je da nije važno kako to radite, već samo onako kako vam najbolje odgovara.
