NOSTALGIJA ZA DJETINJSTVOM

Livadno cvijeće koje osvaja blagodatima, ali i estetikom

    AUTOR:
    • Hrvoje Kovač

  • OBJAVLJENO:
  • 17.07.2019. u 13:42

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX

Lijepo, nadohvat ruke, pa i ljekovito, ovo bilje koje se često nepravedno ignorira oduševit će vas svojim brojnim blagodatima, ali i posebnom, boemskom estetikom

Moram priznati da mi je, kao vrtlaru, proljeće jedno od najdražih godišnjih doba. Osim što nama vrtlarima obilne proljetne kiše olakšavaju posao, jer ne moramo zalijevati, uz prilično ugodne temperature održavaju travnjake oko nas zelenima. Pogledate li bolje livade oko sebe, čak i u gradu, uočit ćete sitne glavice cvjetova kako izviruju iz nabujale trave. To me pomalo vraća u djetinjstvo kad sam znao majci nabrati stručak livadnog cvijeća, ne bih li se iskupio za dječačku nepodopštinu koju sam napravio.

Iako sam obično samo razmišljao o tome kako ću se 'izvući', taj stručak livadnog cvijeća itekako je znao razveseliti moju mamu. S obzirom na to da sam bio nešto 'življi' kao klinac, naša kuća često je bila ukrašena livadnim cvijećem. Nerijetko bi starije susjede koje su povremeno navraćale u naš dom, bez imalo 'takta', to cvijeće nazivale 'travom'.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

Međutim, moju majku to ne bi posramilo. Kao što se ni livadno cvijeće ne treba sramiti pred raskošnim, dekorativnim kultivarima. Ako se potrudite, i bolje pogledate, uočit ćete njihovu elegantnu ljepotu, a neke od njih možete itekako iskoristiti i u druge svrhe.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

TRATINČICA - lat. Bellis perennis

Malene bijele glavice tratinčica, koje navečer skupe svoje sitne latice oko žutih glavica, a preko dana ih otvaraju ponosno prema suncu, nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. Nekad su djevojčice plele od njih vjenčiće, kojima bi ukrašavale kosu, ili ih poput narukvica stavljale na ruke. Tratinčice su zeljaste biljke, koje imaju listiće skupljene u rozetu.

Znate li da je tratinčica ljekovita biljka? Naime, njezini mladi listovi i cvjetovi su jestivi, a u Njemačkoj zelene pupoljke tratinčice čak i kisele te ih koriste kao zamjenu za kapare, dok od mladih listova prave osvježavajuću salatu koja oduševljava okusom

 

Tratinčice mogu narasti do 15-ak centimetara u visinu, i to s jednom cvjetnom glavicom. Latice su uske, bijele, a u sredini su žute cjevčice. U narodu je još nazivaju: krasuljak, katarinčica, iskrica, bjelka, krsnica, drnica i slično. Cvjeta od ranog proljeća do prvih jesenskih mrazova. Možemo ih pronaći na livadama i travnjacima nizinskih dijelova, pa sve do 1800 metara nadmorske visine. Tratinčica je ljekovita biljka. Mladi listovi i cvjetovi su jestivi. A u nekim dijelovima Njemačke zelene pupoljke kisele i koriste kao zamjenu za kapare, a od mladih listova prave salatu.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

OBIČNA IVANČICA - lat. Leucanthemum vulgare

Izgledom slične tratinčicama, ali nešto veće. Mnoge će podsjetiti na djetinjstvo i branje poljskog cvijeća na livadama, gdje raste često. S obzirom na to da su nisu zahtjevne za uzgoj, a prilično su dekorativne, mnogi ih rado uzgajaju u svojim vrtovima. Ivančice uspijevaju na svim vrstama tla, čak i u teškim i vlažnim tlima. Vole sunčana mjesta, a dobro podnose i sušu. Ako im uvjeti odgovaraju, sklone su brzom širenju pa ne čudi da ih u nekim dijelovima Amerike, Australije i Novog Zelanda smatraju štetnim, jer ih je teško iskorijeniti. Prva cvatnja je u svibnju, i ta prva cvatnja je najobilnija. Već početkom svibnja na vrhovima stabljika pojavljuju se zeleni pupoljci koji se ubrzo otvore u cvjetove.

KAMILICA - lat. Matricaria chamomilla L

Svojim bijelim cvjetićima, sa žutom sredinom, sliči tratinčici i ivančici. Kao i one, pripada porodici glavočika. Ime dobiva od latinskog naziva mater, što u prijevodu znači maternica (uterus). To ne čudi ako znate da je nekada bila poznata kao biljka za liječenje ženskih bolesti. Cvate od svibnja, pa sve do jeseni. Ugodnog je, aromatičnog i prepoznatljivog mirisa. Odličan čaj za osvježenje i smirenje.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

MASLAČAK - lat. Taraxacum officinale

Još jedan poznati predstavnik livadnog cvijeća. Riječ je o višegodišnjoj zeljastoj biljci sa žutim cvjetnim glavicama koje su složene od velikog broja cjevastih i jezičastih cvjetića. Cvate od travnja do kolovoza. Nakon cvjetanja pojavljuje se sjeme u obliku bijele pamučaste kuglice, koja se rasprhne uz pomoć vjetra i tako širi sjemenje, poput malenih padobranaca. Postoji oko 25 vrsta maslačaka, a najpoznatiji je T. officinale. Vole nešto umjereniju i hladniju klimu. Nekad su naše mame kuhale med od cvjetova maslačka i radile salatu od radiča (listova maslačka).

MED OD CVJETOVA MASLAČKA

  • 175 žutih cvjetova maslačka
  • 1 litra vode
  • 1250 grama šećera
  • 2 limuna

Potrebno vam je otprilike 175 svježe ubranih žutih cvjetova maslačka koje prelijte hladnom vodom i ostavite da odstoje. Nakon 24 sata dobro ih procijedite pa zalijte svježom litrom vode. Nakon toga smjesu stavite kuhati na laganu vatru sat do dva, uz povremeno miješanje. Zatim ih ponovo dobro procijedite. U dobivenu vodu ubacite šećer i kuhajte još sat vremena. U početku će smjesa biti vrlo rijetka i pjenit će se. Kuhanjem bi za sat trebala postati gusta. Kad se dovoljno zgusne, dodajte jednu žlicu vode i dva limuna narezana na kriške.

U ovoj fazi smjesa će se opet malo razrijediti. Kuhajte je još pola sata dok se ne zgusne. Kad je gotovo, ulijte u staklenke i čvrsto zatvorite. Imajte na umu da će pravu gustoću i teksturu med dobiti tek kad se ohladi. Ovakav 'med' često nazivaju 'lažnim' jer ga ne proizvode pčele pa u narodu postoji određen otpor prema njemu. Možda bi pravilniji naziv bio “pripravak od cvjetova maslačka”. Preporučuje se konzumirati ga ujutro na prazan želudac sa zelenim čajem. Takav pripravak smatra se odličnim čistačem jetre. Također, možete ga koristiti kao namaz.

 

DJETELINE - lat. Trifolium sp

Riječ je o rodu biljaka sa 245 vrste. Posebnost djeteline je što može imati tri (puno češće) ili četiri lista. Nama kao djeci jedna od zanimacija je bila upravo traženje one sa četiri lista jer smo vjerovali da će nam donijeti sreću, a pri tome su grickali slatki sok iz cvjetnih cjevčica. U poljoprivredi se danas koristi 16 različitih vrsta djeteline kao stočna hrana. A s obzirom na to da na korijenju djeteline u simbiozi žive bakterije koje obogaćuju tlo dušikom, važna je kao biljka u smislu poboljšanja plodnosti tla. U kršćanstvu je simbol Presvetog Trojstva. Simbol je Irske, ljeta i ljubavi.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

MAK - lat. Papaver rhoeas

U današnje vrijeme interneta i Googlea pomalo kontroverzna biljka, s obzirom da gotovo svi znaju da je riječ o biljci od koje se proizvodi opium. Međutim, nekad je bio simbol žetvenih svečanosti. Naime, prije pojave herbicida, često su se mogla vidjeti polja pšenice, prošarana crvenim makovima. Ponekad bi ih toliko bilo u polju da se moglo zaključiti da je biljka tu zapravo usjev. Ipak, riječ je bila o korovu u usjevu. Danas polja pšenice kod nas gotovo da i ne postoje, a crveni su makovi, nažalost, dobili sasvim drugu konotaciju. Mak je listopadna, jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka koja naraste od 20 do 90 centimetara. Cvate od svibnja do rujna, velikim, intenzivno crvenim cvjetovima, s tamnom sredinom. P. rhoeas sadrži alkaloid roeadin koji je blagi sedativ.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

GAVEZ - lat. Symphytum officinale

Višegodišnja biljka s ljubičastim i ružičastim cvjetovima. U narodu se još mogu čuti nazivi: crni gavez, kilnjak, konjski rep, korijen za slomljenu nogu, vela konsolida, volovi jezik i slično. Višegodišnja biljka karakterističnog izgleda s mesnatom i dlakavom stabljikom te ljubičastim i ružičastim cvjetovima obješenima prema dolje. Veoma ju je lako presaditi u vrt na isti način kao i hren, korijenom. Korijen gaveza je ljekovit. Od njega se priprema dobro poznata gavezova mast koja ublažava opekotine, pospješuje zacjeljivanje rana i slično.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

STOLISNIK - lat. Achillea millefolium

Još je nazivaju kunica, hajdučka trava, sporiš, jezičac i slično. Achillea je rod trajnica i polugrmova iz porodice glavočika koji ima oko 180 priznatih vrsta. Rod je dobio ime po grčkom junaku Ahileju koji je njome liječio svoje rane. U Hrvatskoj raste desetak vrsta, među kojima su najčešći obični stolisnik ili hajdučica (A. millefolium) (slika 20) te srebrna kunica ili bijeli stolisnik (A. clavennae) (slika 21). Cvjetovi su dvospolni, sitni, bijele, žute ili roza boje s pet prašnika, tvore specifični glavičasti cvat, poput otvorenog klobuka gljive.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

ŠUMSKI SLJEZ - lat. Malva sylvestris

Dvogodišnja ili trajna biljka iz porodice sljezovki. Iako ima nešto sitnije cvjetiće od svog poznatijeg kultivara, ljepotom ne zaostaje za njim. Ima razgranatu stabljiku na kojoj se nalaze prepoznatljivi listići koji oblikom pomalo podsjećaju na list smokve u minijaturnoj verziji. Cvate od svibnja do rujna u nijansama ružičaste boje. Latinsko ime Malva potječe od grčke riječi malasso, što znači 'omekšavati', zbog emolijentnih svojstava biljke (sprečava isušivanje). Biljka je jestiva. Mladi listovi se mogu pripremati kao špinat, a cvjetove možete pripremiti na salatu.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

BORAŽINA - lat. Borago officinale

Jednogodišnja je biljka koja se često mogla pronaći po livadama. Danas, nešto rjeđe. Specifična je izgleda jer su joj stabljika i listovi prekriveni sitnim bjelkastim dlačicama. Samo ime roda Borago, odnosno borač, izvodi se od arapske riječi buhuray, što znači 'otac sirovosti', pri čemu se aludira upravo na dlakavost biljke. Boražina naraste od 15 do 70 cm u visinu. Stabljika je mesnata i sočna, a listovi suženi u peteljku. Cvate nebeski plavim, rjeđe ljubičastim i bijelim cvjetićima. U Europu su boražinu donijeli Arapi u srednjem vijeku. Biljka je zbog nektara omiljena ispaša pčelama.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

IVANJSKO CVIJEĆE - lat. Galium verum

Broćika se često naziva ivanjsko cvijeće, žuti broć, Ivanova trava i slama Marije Djevice. Riječ je o samonikloj biljci koju nalazimo rasprostranjenu u gotovo cijelome svijetu. Voli dobro osunčane, suhe travnjake. Cvate izrazito mirisnim, žutim cvijećem. Čak i kad je suha, osjeti se snažan miris meda, zbog čega se nekad skupljala i stavljala u jastučiće koji su služili kao osvježivač kuće.

LIVADNA KADULJA - lat. Salvia pratensis

Livadna ili divlja kadulja odavno je poznata ljekovita biljka. Latinski naziv Salvia pratensis dobila je od riječi salvere, što znači 'biti spašen'. Riječ je o trajnici iz porodice usnatica (Lamiaceae). Cvate u svibnju i lipnju karakterističnim plavim i ljubičastim cvjetovima. Grm može narasti do 50 cm u visinu. Drevni narodi od davnina su je koristili za vjerskih obreda i za pročišćavanje domova kađenjem. Egipćani su kadulju koristili za mumificiranje i balzamiranje.

MALA DINJICA - lat. Sanguisorba minor

Dinjica ili mala krvara višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Raste na suhom tlu sunčanih, često i kamenitih travnjaka, u svijetlim crnogoričnim šumama. Latinsko ime roda Sanguisorba potiče od riječi sanguis = krv i sorbere = upijati. Naime, biljka se u narodnoj medicini koristila za zaustavljanje krvi. Naziv dinjica dobila je zbog mladih listova koji mirisom podsjećaju na krastavce ili dinju. Naraste do 50 cm visine. Listovi su perastog oblika. Cvate od svibnja do kolovoza. Cvjetne glavice položene su na dugačkoj stabljici. Mogu biti u nijansama ružičaste boje. Dobra je medonosna biljka.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

USKOLISNI TRPUTAC - lat. Plantago laceolata

Još ga nazivaju muška bokvica, muški trputac, kopljasti trputac i slično. Uskolisni trputac poznat je u narodu i kao muški trputac, za razliku od širokolisnog trputca poznatog kao ženski trputac (Plantago major L). Riječ je o trajnoj, zeljastoj biljci, koja je često stanovnik livada. Naraste do 40 cm u visinu. Obje vrste trpuca su jestive. Velike listove često smo kao djeca koristili za zaustavljanje krvarenja nakon ozljeda.

OBIČNA ZEČINA - lat. Centaurea jacea

Cvate ljubičasto crvenim cvjetovima od srpnja do listopada, koji su skupljeni najčešće u pojedinačnim glavicama na vrhovima ogranaka. Dobra je medonosna biljka, atraktivnog izgleda.

Zagreb, 300519.
Vrtlar Hrvoje Kovach koji radi u Zagrebackom botanickom vrtu pokazao je vrste samoniklih biljaka koje cvjetaju u svibnju i lipnju na nasim livadama.
Foto: Berislava Picek/ CROPIX
 

OBIČNA MLJEČIKA - lat. Euphorbia cyparissias

Cvate od svibnja do rujna žutozelenim štitastim cvjetićima, koji su skupljeni u štitaste cvatove. Oprez - svi dijelovi biljke su otrovni! Izlučuje bijeli, mliječni sok, koji u dodiru s kožom može izazvati alergijske reakcije.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

Izdvajamo

Iz drugih medija