ZIMZELENI JUNACI

Koje je tvoje božićno drvce? Upoznaj najpopularnije vrste!

    AUTOR:
    • Hrvoje Kovač

  • OBJAVLJENO:
  • 03.11.2019. u 15:08

Predstavljamo vam nekoliko vrsta četinjača koje možete nabaviti kod nas, učimo vas na što morate obratiti pozornost pri kupnji i kako ih njegovati pod ukrasima da opstanu u “surovim” uvjetima zatvorenih prostora. VAŽNO: nismo pobornici rezanog bilja, tegle su zakon!

Kada za koji tjedan budete  prolazili kroz grad u predbožićno vrijeme, miris “bora” pomiješan s mirisom svježih fritula, kuhanog vina, naranča i cimeta kao da nekom čarolijom vraća u djetinjstvo. Iako se, kao i svi, veselim darovima, još me više veseli osjećaj zajedništva i obiteljskog okruženja. Znate onaj osjećaj kada zajednički ukrašavate božićno drvce pa u sumrak upalite lampice. Sve brige i problemi nekako nestanu i sretni ste, samo zato što ste tu sa svojim najdražima ispred tog, tako važnog, simbola Božića koji nas vraća u bezbrižnost djetinjstva. Moram priznati da volim Božić i božićne jele, stoga se svake godine potrudim imati pravu, prirodnu jelu.

Ima nešto tajnovito i magično u mirisu pravog, živog stabalca jele ili smreke. Primijetili ste, zar ne? Nisam napisao “bora”. Iako u svakodnevnom govoru ljudi spominju “ukrašavanje bora”, činjenica je da tradicionalno ukrašavamo smreku ili jelu jer borovi sa svojim dugim iglicama i razgranatim krošnjama nekako nisu podatni za ukrašavanje.

Međutim, u današnje vrijeme, modernog dizajna interijera i uvođenja novina, zamijetio sam da su za ukrašavanje postale popularne pomalo neuobičajene vrste. Tako ste na prošlogodišnjem Adventu na glavnom zagrebačkom trgu mogli vidjeti ukrašena stabalca cedrova. Zbog cijele te pomutnje odlučio sam vam u ovom broju nešto više napisati o samim vrstama četinjača koje možete nabaviti kod nas, na što morate obratiti pažnju i kako ih njegovati pod ukrasima da vam opstanu u “surovim” uvjetima zatvorenih prostora i centralnog grijanja. Moram napomenuti da mi je kao vrtlaru profesionalna “deformacija” da nisam pobornik rezanog bilja, stoga je moj prvi savjet da nabavite jele u teglama.

SAVJETI za održavanje:

1. Božićnu jelu smjestite podalje od radijatora, na svjetlije mjesto.
2. Smanjite grijanje u prostoriji.
3. Redovito provjeravajte vlažnost zemlje i zalijte 2-3 puta tjedno.
4. Prilikom kićenja svakako pazite da ne režete vrh stabla.
5. Nakon skidanja nakita, prije iznošenja, pričekajte da vanjska temperatura bude viša od 0 °C kako se biljka ne bi “šokirala”.

PINJA

 

PINIJA - PITOMI BOR

Pinija, pinj ili pitomi bor (Pinus pinea) crnogorična je vrsta iz porodice Pinaceae. Naraste u visinu od 15 do 25 metara. Starenjem krošnja poprima specifičan oblik kišobrana. Zbog svoga lijepog izgleda često se sadi unutar urbanih sredina kao dekorativno drvo, a uspijeva i kao bonsai. U usporedbi s ostalim vrstama iz ovog roda ima snažno deblo, čisto od grana do određene visine. Spada u grupu dvoigličavih borova. Iglice (četine) su zeleno-plavkaste do svijetlozelene boje. Nalaze se po dvije u čuperku. Krute su, oštrog vrha i blago povijene. Opadaju treće ili četvrte godine.

Češer je krupan i okruglast. Dozrijeva u jesen druge godine, a otvara se treće. Na stablu ostaje 2-3 godine. Jezgre češera su jestive, a naziva se pinjol. U jednom češeru ima oko 100 sjemenki. Koriste se u gastronomiji, medicini te za dobivanje jestivog ulja. Pinija je osjetljiva na niske temperature. Mlade iglice i pupovi stradaju ako temperatura padne ispod -10 ˚C.

Stoga je uglavnom možemo pronaći rasprostranjenu uzduž Mediterana. Visoko podignuta krošnja smanjuje opasnost požara krošnje i kombiniranih požara koji su čest uzrok propadanja šuma na Mediteranu pa se preporuča koristiti za pošumljavanje, u kombinaciji s alepskim borom i običnim čempresom.

JELA

 

JELA

Lat. Abies sp. rod je crnogoričnog drveća iz porodice borova (Pinaceae). Obuhvaća 30-ak vrsta. Specifična je po tome što češeri ostaju uspravni. U Europi samoniklo raste uglavnom europska, obična ili vitka jela (Abies alba), koja može narasti od 40 do 60 metara u visinu. Čest je stanovnik u šumama Gorskog kotara, Kapele, Velebita i Biokova. Iz iglica i mladih grančica dobiva se eterično ulje (Oleum Abies Pectinatae) koje se upotrebljava u ljekarništvu. U nasadima i parkovima često se mogu pronaći i neke strane vrste, primjerice kavkaska jela (Abies nordmanniana), grčka jela (Abies cephalonica), andaluzijska jela (Abies pinsapo), koloradska jela (Abies concolor), marokanska jela (Abies marocana) i dr.

 

MAROKANSKA JELA

Lat. Abies marocana srednje je velika, uska crnogorica koja pripada skupini mediteranskih jela. Prema nekim izvorima, smatra se da je riječ o podvrsti španjolske jele (Abies pinsapo). Eterična ulja dobivena iz stabla sjemena koriste se u parfemskoj industriji i u tradicionalnim lijekovima za liječenje respiratornih problema.

HIMALAJSKA SMREKA

 

SMREKA

Lat. Picea sp. rod je iz porodice borovki (Pineaceae) koji podrazumijeva 30-ak vrsta. Najpoznatija vrsta je obična smreka ili P.abies, koja naraste do 40-ak metara u visinu. Češeri su viseći. Jedna je od najčešćih vrsta koja se koristi za ukrašavanje, kao božićna jela. Osim obične smreke, postoje i brojni kultivari, poput himalajske smreke (P. smithiana), kanadske smreke (P. glauca) te bodljikave ili plave smreke (P. pungens).

KANADSKA SMREKA

 

KONIČNA SMREKA (P. GLAUCA CONICA)

Jedno je od najraširenijih patuljastih stabala. Izuzetno je pogodna za male stanove i prostore jer sporo raste i godinama je možete imati u tegli, na balkonu ili terasi, a oko Božića unijeti u stambeni prostor i ukrasiti.

Ostale vrste:

CEDAR

CEDROVI

Zimzelena stabla iz porodice borovki (Pineaceae). Postoje tri vrste s brojnim varijetetima.

Drevni narodi su vjerovali u snagu i magičnu moć cedra. Prinosili su ga bogovima na dar. U različitim kulturama cedar je korišten kao miomiris, sastojak kozmetičkih i ljekovitih pripravaka

 

HIMALAJSKI CEDAR

Lat. Cedrus deodara može narasti prilično velik, čak do 50 metara u visinu i 3 metra u širinu. Odličan je izbor za veći vrt. Ima krošnju piramidalnog oblika. Listovi su igličasti, plavozelene do svijetlozelene boje. Mekani su, ušiljeni i skupljeni u čuperke od 20-30 listića. Mlade grane prekrivaju dlačice. Vrh krošnje je kod mladih primjeraka povijen, ali starenjem poprima više tup oblik. Postoji viseći varijetet Cedrus deodara pendula čije grane poput vodopada atraktivno vise do zemlje gdje se razlegnu u širinu.

Patuljasti Cedrus deodara Feelin blue najniža je vrsta himalajskog cedra, koja se može nabaviti kod nas. Sporo raste, a izvrstan je za manje prostore i kamenjare. Izbojci ovoga cedra također vise do zemlje. Iglice su intenzivno plavo-sive boje. Na početku se izdiže tek do pola metra i poprijeko se raširi, a starenjem razvije visinu do oko metra, ali tada u promjeru ima već dva do tri metra.

ATLANTSKI CEDAR (C. ATLANTICA)

Jedna je od najzastupljenijih vrsta cedrova kod nas. Prilično je otporan na gradske uvjete pa ga se često može vidjeti u brojnim primorskim parkovima. Naraste do 40 metara u visinu, promjera do 2 metra. Drvo je ugodnog mirisa, trajno. Često se koristi u građevinarstvu i za izradu pokućstva.

LIBANONSKI CEDAR (C. LIBANI)

Naraste od 20 do 40 metara u visinu. Krošnja mu je u mladosti piramidalna, a poslije postane poput kišobrana. Simbol je Libanona i nalazi se na središtu njegove zastave. Može doseći duboku starost, pa su poznati primjerci stariji od tisuću godina.

SMRČA

 

SMRČA

U narodu je još nazivaju smreka, obična borovica, smrča, kleka, smrekva, smrekovica, smrekva crna, brinje i dr. Crnogorično je stablo koje može doseći visinu od 12 metara. Grane su joj uzdignute ili viseće, a iglice kratke, krute i jako bodljikave. Na naličju imaju bijelu prugu. Česta je u predjelu Like i Gorskog kotara. Sporo raste na suhom i kamenitom tlu, ali je dugoživuća.

PANČIĆEVA OMORIKA

 

PANČIĆEVA OMORIKA

Endemska Pančićeva omorika ima gornje grane usmjerene prema gore, srednje su vodoravno položene, a donje prema dolje

Crnogorična je vrsta iz porodice Pinaceae koja u prirodi raste u jako malom arealu. Spada u endemske vrste, ali je danas raširena po brojnim parkovima diljem Europe i Sjeverne Amerike i često je koriste kao božićno drvce. Otkrio ju je botaničar Josip Pančić 1875. godine na planini Tari. Može narasti do 30 metara u visinu. Deblo je ravno i vitko. Zanimljiva je usmjerenost grana - naime, gornje grane su usmjerene prema gore, srednje su vodoravno položene, dok su donje grane usmjerene prema dolje.

ZIMZELENI JUNACI

Zagreb, 011217.
Editorial snimljen u studiju Hanza medie, namjestaj i detalji za dom bozicno vrijeme, uz razne vrste borova i crnogorice za ukrasavanje doma.
Stilizirale cure D&D.
Foto: Berislava Picek / CROPIX

S lijeve na desnu stranu:

SREBRNI  ATLANTSKI CEDAR
Cijena: 2990 kn
Otporan sam na niske temperature, gradske uvjete i industrijsko zagađenje, a dobro reagiram i na orezivanje. Sadi me samog, treba mi puno mjesta za rast..

KAVKAŠKA JELA
Cijena: 450 kn
Imam mekane iglice, ne bodem i ugodnog sam mirisa. Kad me posadiš, sporo rastem, a ako sam u pretoplom prostoru, mogu mi ispadati iglice.

HIMALAJSKI CEDAR
Cijena: 1270 kn
Prikladan sam za uzgoj u polusjenovitim područjima, a cvjetam od rujna do listopada. Prema količini vode sam srednje zahtjevna biljka.

KONIKA, KANADSKA PATULJASTA BIJELA SMREKA
Cijena: 520 kn (1,25-1.50 m)
Ja sam spororastući grm i godišnje narastem u prosjeku 7 - 8 cm. Imam pravilnu piramidalnu formu, a moje guste i sjajne iglice stvaraju mahovinast, gust, zbijen, mekani izgled

PLAVA SMREKA
Cijena: 350 kn
Često me koriste kao božićno drvce, jer sam plavkaste boje i divno izgledam u interijeru. Imam jako oštre iglice kojima bodem, ali kompenziram svoju negostoljubivost prekrasnim mirisom.

OBIČNA BOŽIKOVINA
Cijena: 730 kn
Rastem sporo pa mogu doživjeti do 300 godina. Zimzelena sam vrsta, rastem kao drvo ili grm. Moj plod je OTROVNA crvena koštunica veličine graška, stoga oprezno sa mnom.

MUNIKA, CRNA MURA ILI SMRČ
Cijena: nije dostupmo
Moje iglice su tamnozelene, krute, oštre i koncentrirane na vrhu grančica. Odgovaraju mi osunčana staništa uz minimalnu količinu vode. Pupovi su mi bez smole i ugodnog mirisa.

ATLANTSKI CEDAR
Cijena: 1150 kn
Ja sam crnogorično stablo viseće forme s dugim savijenim granama. Iglice su mi svjetlije ili tamnije sivoplave boje, a kora siva, izbrazdana i ljuskasto ispucana. Vrlo sam dekorativna vrsta i poželjna u svakom vrtu.

ZAHVALA Vrtnom centru Zrinjevac na posuđenim jelkama.

A na što obratiti pozornost kad birate božićno drvce? Savjete pronađite ovdje.

Foto: Berislava Picek/Hanza Media

 

Izdvajamo

Iz drugih medija